Tri četvrtine stanovnika Evropske unije smatra da EU treba da obezbedi pristup fondovima samo članicama koje slede vladavinu prava i demokratske principe, pokazalo je novo istraživanje koje je poručio Evropski parlament.
Euractiv javlja da svega 12 odsto preko 24.000 ispitanika smatra da je uslovljavanje finansiranja iz zajedničke kase postojanjem slobodne štampe, nezavisnog pravosuđa, borbe protiv korupcije i zaštite individualnih prava, „loša ideja“.
Prosčno odobravanje takvih ograničenja na nivou EU je 77 odsto, a ispod proseka su Švedska (72 odsto), Holandija (71 odsto), Danska (70 odsto) i Belgija (70 odsto), među kojima su dakle i države „štedljive četvorke“, koje su u više navrata glasale protiv izdašnih paketa pomoći.
Ispitanici u Mađarskoj i Poljskoj, čije institucije Brisel često kritikuje zbog nepoštovanja ljudkih prava, takođe umnogome podržavaju ovu ideju, ali u manjem procentu od evropskog proseka (oko 72 odsto ispitanika).
Evropski parlament je 20. oktobra održao još jednu rundu političkih pregovora sa Savetom o uslovljavanju pristupa fondovima vladavinom prava, ali za sada kompromis nije na vidiku.
Do zastoja je došlo jer nema odgovora na pitanje kako bi funkcionisao budući mehanizam za sankcionisanje članica koje ne slede principe vladavine prava.
Skeptici kažu da će se evroparlamentarci uskoro naći pod ogromnim pristiskom javnosti u svojim matičnim davama da odobre fond za oporavak evropskih ekonomija kojima su, s obzirom na pandemiju, potrebana sredstva što pre.
Pitanje se dodatno komplikuje zbog potrebe da svaki nacionalni parlament odobri pravni akt koji će omogućiti EU da se zadužuje na tržištima i tako finansira ekonomski oporavak. Pored toga, Mađarska i Poljska prete uskraćivanjem podrške ako se pregovori o uslovljavanju završe nezadovoljavajuće po njih.