Ekonomska kriza usled pandemije koronavirusa podigla je nivo globalnog duga preko rekordnih 272 biliona (hiljada milijardi) dolara u trećem kvartalu ove godine, piše CNBC.
Kako navodi Međunarodni institut za finansije (IIF), globalni dug će dostići 277.000 milijardi dolara do kraja godine, što bi predstavljalo odnos duga prema svetskom BDP-u od 365 odsto.
Glavni uzrok povećanja bila je podrška od nacionalnih vlada kompanijama i stanovništvu usled pandemije, koja je dovela i do uvođenja zabrana kretanja i drastičnog smanjenja privredne aktivnosti.
Preduzeća su usled toga bila primorana da se okrenu alternativnim metodama finansiranja, dok su oba faktora dovela do drastično više pozajmica.
GLOBALNI DUG PREMAŠIO 250 HILJADA MILIJARDI DOLARAIIF navodi da se, zbog ovakvih pozajmica od strane vlada i korporacija, globalni dug povećao za 15.000 milijardi dolara u prva tri kvartala ove godine.
Međutim, pandemija koronavirusa nije jedini uzrok za ovu količinu globalnog duga, imajući u vidu da je stopa rasta globalnog duga bila ogromna još od 2016. godine, sa povećanjem od preko 52 biliona dolara, kako navodi IIF.
U razvijenim nacijama dug je skočio iznad 432 odsto BDP-a u trećem kvartalu ove godine, što predstavlja skok od 50 odsto u odnosu na prethodnu godinu, od čega su Sjedinjene Američke Države odgovorne za skoro pola ovog povećanja.
U evrozoni, postupci vlade doveli su do povećanja javnog duga od 1.500 milijardi dolara u istom periodu, za ukupno 53.000 milijardi dolara, što je i dalje manje od nivoa u drugom kvartalu 2014. godine, kada je iznosio 55.000 milijardi dolara.