Hrvatska uvodi evro, ulazi u Šengen, kako će to uticati na tržište nekretnina?

Hrvatska će od sledeće godine, deceniju nakon pristupanja Evropskoj uniji, ući u evrozonu i u zonu Šengena. To bi na hrvatskom tržištu nekretnina moglo da donese novo poskupljenje nekretnina, čije cene u poslednjih nekoliko godina neprekidno rastu.

Kako piše portal Properity Forum EU, mediji i javnost u Hrvatskoj trenutno  su najviše zaokupljeni daljim mogućim poskupljenjem stanova, jer će  uvođenjem evra i ulaskom u Šengen ta zemlja postati još pristupačnija stranim kupcima, koji često imaju i veću kupovnu moć od domaćeg stanovništva.

Snažna tražnja i ograničena ponuda, kao i rastući troškovi izgradnje, u kombinaciji sa navikom Hrvata da ulažu u stanove i štede novac u „cigli i malteru“, poslednjih godina, kao i u ostatku regiona, dižu cene stanova.

To je bilo posebno izraženo u primorskim gradovima i na popularnim turističkim destinacijama, a posebno u glavnom gradu Hrvatske, Zagrebu.

U Zagrebu su u prvoj polovini 2022. godine cene novoizgrađenih stanova porasle za 30 odsto u odnosu na isti period 2021. godine.

Cene kvadrata u proseku su 2.500 evra (sa 25 odsto poreza na dodatu vrednost, PDV-a).

Ipak, tražnja za stanovima i dalje nadmašuje ponudu, a stanovi u novim stambenim zgradama prodaju se unapred.

Zgrade koje se grade na takozvanim premijum lokacijama imaju čak i liste čekanja, jer tražnja znatno prevazilazi broj ponuđenih stanova.

Međutim, potencijalno još interesantnije pitanje za profesionalce u oblasti nekretnina je da li će evro i  ulazak u Šengen poboljšati poziciju Hrvatske u očima međunarodnih investitora i investitora za nekretnine.

Iako određene klase nekretnina, poput ureda i maloprodaje, već imaju relevantno prisustvo istaknutih igrača iz inozemstva, kao što su

Od međunarodnih investitora u nekretnine u Hrvatskoj su već pristuni GTC, Immofinanz ili Supernova, dok u nekim oblastima tog tržišta i dalje dominiraju lokalni investitori, pre svega u prodaju stanova, tržištu koje je veoma profitabilno.

Hrvatska je 50 odsto razvijenija od Srbije, ali dobro je da se takmičimo

To je kako se ocenjuje veoma čudno, jer su u susednim zemljama poput, Slovenije, Mađarske i Srbije koja nije EU članica, već uveliko prisutni međunarodni investitori na stambenom tržištu.

To se tradicionalno pripisuje hrvatskoj birokratiji.

Ipak, usvajanjem zajedničke evropske valute i tehničkim ukidanjem granica sa ostatkom EU, to bi moglo da se promeni.

Pri tome, kako se naglašava, ne treba očekivati da će međunarodni investitori oživeti takozvana „pasivna“ i slabo naseljena područja Hrvatske, osim onih koja su pogodna za investicije u poljoprivredu i organsku proizvodnju.

Dolazak nekoliko istaknutih međunarodnih investitora na hrvatsko stambeno tržište mogao bi da bude od koristan za tržište nekretnina u Hrvatskoj.

Kako se dodaje, mogle bi i da se uvedu specifične klase nekretnina, kojih trenutno nema na hrvatskom tržištu, poput stambenih zgrada za iznajmljivanje i privatnog studentskog smještaja.

Hrvatskoj inače ima jednu od najvećih stopa kućevlkasništva na nivou EU, prema podacima Eurostata tokom 2020. ona je iznosila 91 odsto.

Kako rastu cene stanova, ta činjenica omogućava da se do krova nad glavom dođe pomoću nekih alternativnih rešenja koja su već uobičajena širom Centralne i Istočne Evrope.

Sa druge strane, studenti koji dolaze u Zagreb ograničenI su na pretrpane studentske domove u državnom vlasništvu ili preskupe privatne stanove koje mogu da iznajme.

Kao prednosti Hrvastke izdvajaju se sigurnost, politička stabilnost, niske kamatne stope, jak bankarski sektor.

Ipak, kako se dodaje, Hrvatska je malo tržište sa sve manjim brojem stanovnika i to je jedan od nedostataka.