Hrvatska je 50 odsto razvijenija od Srbije, ali dobro je da se takmičimo

Hrvatska je gotovo 50% razvijenija od Srbije, ali Slovenija je oko 40% razvijenija od Hrvatske, napisao je u svom blogu hrvatski analitičar Velimir Šonje, pokretač stručnog portala Ekonomski lab povodom izjave predsednika Srbije Aleksandra Vučića kako politički napadi iz Hrvatske dolaze zbog toga što će srpska ekonomija uskoro prestići hrvatsku, usprkos jadranskoj obali i turizmu.

Srbija je u julu ove godine imala nominalni BDP od preko 50 milijardi evra, što je prvi put nešto više od  hrvatskog (prošlogodišnjeg). Međutim, ovaj analitičar, baš kao i ostali domaći ekonomisti, podseća da je Hrvatska po broju stanovnika na  60 odsto Srbije i da nominalni BDP nije mera razvoja neke zemlje jer zavisi od broja stanovnika i nivoa cena. 

Kada hrvatski BDP, koji za 2020. iznosi oko 49 milijardi evra, uspoređujemo sa Češkom ili Slovenijom, ne penimo se nad podatkom da češki BDP iznosi 215 milijardi evra niti likujemo nad slovenačkih 47 milijardi. Češka ima puno više, a Slovenija puno manje stanovnika od Hrvatske. Prema podacima Eurostata, srpski nominalni BDP je približno kao slovenački.

Srbija ima oko tri miliona stanovnika više od Hrvatske i po tom kriterijumu je odavno trebala imati veći BDP od Hrvatske, kaže analitičar.

Realni BDP po stanovniku (dakle nominalni korigovan za razliku u cenama – prema paritetu kupovne moći – i za razliku u broju stanovnika) je mera razvoja neke zemlje, a tu stvari stoje ovako: 

Hrvatska je na oko 64% prosečnog nivoa razvoja EU.

Češka je na oko 94%.

Slovenija je na oko 90%.

Srbija je na oko 43%.

Dakle, Hrvatska je gotovo 50% razvijenija od Srbije (64/43) ali Slovenija je oko 40% (90/64) razvijenija od Hrvatske, piše u blogu.

On ističe da se ovi odnosi mogu u narednih 10 godina menjati ako neka zemlja beleži velike stope rasta.

Kada bi srpski realni BDP po stanovniku 10 godina rastao dva procentna poena brže od hrvatskog u proseku godišnje, što je jako teško, Hrvatska bi i dalje bila oko 23% razvijenija od Srbije. Ako bi se takva razlika u brzini rasta nastavila jako dugo, Srbija bi sustigla Hrvatsku tek za dve decenije, odnosno oko 2040. godine, navodi on.

On ocenjuje da je jako dobro da se sve zemlje koje su važni trgovački partneri Hrvatske što brže razvijaju, jer onda one uvoze više hrvatskih proizvoda i usluga, a Hrvatska uvozi više njihovih, pa je život svima bolji, a šansa za sukobe sve manja. 

Razvojna konkurencija može biti dobar kolektivni motiv te je jako dobro da Srbija jednim okom prati Hrvatsku, a Hrvatska Srbiju, ali pritom treba znati korektno interpretirati podatke, zaključuje analitičar.