Hrvatska je zahvaljujući sopstvenoj proizvodnji semena postala jedna od država članica EU sa značajnim udelom organske poljoprivredne proizvodnje, ali se organski poljoprivrednici sada boje da bi usvajanje novog Zakona o semenu moglo da ugrozi njihovo poslovanje.
Zakon, čiji je nacrt usvojen u decembru, ima za cilj da pojednostavi proizvodnju i sertifikaciju semena, posebno za stare i autohtone sorte, ali je izazvao kontroverze u tamo[njoj javnosti.
Kritičari smatraju će imati dalekosežne posledice na hrvatsku poljoprivrednu biološku raznolikost, piše portal Euraktiv.
Međutim, zakon uključuje niz problematičnih elemenata, smatra hrvatsko udruženje održivog uzgoja Biovrt koje je u saradnji s Hrvatskim savezom udruženja organskih proizvođača (HSEP) i udruženjem hrvatskih porodičnih poljoprivrednih gazdinstava „Život“ u januaru 2021. pokrenulo kampanju „Seme je naše ljudsko pravo“.
Kampanja koja se zalaže za to da proizovođači prilikom uzgoja semena na sopstvenom imanju imaju pravo izbora, za kratko vreme je dobila podršku 135 hrvatskih udruženja sa više od 25.000 članova, Hrvatske poljoprivredne komore i preko 31.000 građana.
Jedan od ključnih problema je da zakon ima za cilj da uvede pojam „Seme sa poljoprivrednog gazdinstva“ – koji bi označavao seme raznih poljoprivrednih biljaka proizvedenih i namenjenih za setvu isključivo na sopstvenom gazdinstvu – i čija bi prodaja na tržištu bila zabranjena.
Druga kontroverzu predstavlja član 16. koji ograničava upotrebu tog semena na porodičnim poljoprivrednim gazdinstvima.
Predsednica udruženja Biovrt, Silvija Kolar-Fodor upozorava da zakon direktno pogađa 57.330 proizvođača povrća i krompira te 155.403 poljoprivrednika iz drugih sektora, značajno povećava cenu proizvodnje i dovodi do rizika daljnjeg povećanja cena semena.