Hrvatskoj nedostaje radnika u gotovo svim granama privrede, od znataskih do visokokvalifikovanih stručnjaka, pa je prošle godine susedna država izdala više od 172.000 radnih dozvola za radnike iz trećih zemalja (najviše za Zagreb i priobalne županije). Manjak radnika se najviše oseća u građevini i turizmu, prenosi portal SEEbiz.
Potrebe za stranom radnom snagom samo rastu, a tako će verovatno biti i ove godine.
Ali, iz hrvatskog MUP-a su sada najavili da će pooštriti uslove za izdavanje radnih dozvola, tako što će uvesti novi uslovi za davanje pozitivnog mišljenja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), objavljeno je na portalu SEEbiz.eu, a piše Novi list.
S jedne strane, u Hrvatskoj su zabeleženi negativni demografski trendovi, niski prirodni prirast te iseljavanje stanovništva.
S druge strane, posledično, postoji sve veći uvoz radne snage u Hrvatskoj, jer bez stranih radnika mnogi poslovni procesi bi „naprosto stali“. Nedostatak radne snage postaje ključna prepreka snažnijem rastu Hrvatske kojoj u ovom trenutku nedostaje više od 200.000 radnika.
Prema Zakonu o strancima, pozitivno mišljenje HZZ-a osnov je naime na kojem MUP izdaje radne dozvole.
Dodatno će, poručuju, proveravati poslodavce i uslove rada koje nude, pojačaće se nadzor poslodavaca kako bi otkrili oni koji „zloupotrebljavaju sistem“, s ciljem da ih se isključi iz sistema zapošljavanja.
U „Hrvatskoj udruzi poslodavaca“ nedavno su izračunali da će u Hrvatskoj do 2030. godine uz pretpostavku stabilnog rasta BDP-a, biti između 400 i 500. 000 stranih radnika pa bi svaki četvrti radnik u Hrvatskoj tada mogao biti stranac. Strani radnici, predviđa Hrvatska udruga poslodavaca, tada bi činili četvrtinu ukupne radne snage.
Kako dugoročno zadržati i vratiti domaću radnu snagu i rešiti problem nedostatka radnika te koji su novi trendovi na tržištu rada, tema je konferencije Novog lista „Radna snaga 2024: Povezivanje potreba i potencijala“, koja će 1. marta biti održana u Opatiji.
Demografski izazovi, uključujući starenje stanovništva i nisku stopu nataliteta, doprinose smanjenju dostupnosti radne snage, dok emigracija kvalifikovane radne snage u potrazi za boljim prilikama u zemljama Europske unije dodatno slabi domaću radnu snagu.
S druge strane, rast standarda u Hrvatskoj, smanjuje interes domaće radne snage za slabije plaćenim poslovima. Nesklad između potreba tržišta rada i obrazovnog sistema te sezonski karakter turizma takođe doprinose problemu nedostatka radne snage.
Rešavanje ovog problema zahteva integrisani pristup koji obuhvata saradnju između javnog i privatnog sektora, obrazovnih institucija i Vlade, uz implementaciju inovativnih mera usmerenih na zadržavanje radne snage i privlačenje stručnjaka.
U Srbiji sve više stranih radnika
Имамо добре, поуздане и искусне гласаче.
Спремите сендвиче.