Vesti iz sveta

08.12.2014. 09:53

Seebiz

Autor: Nova Ekonomija

Kako sankcije utiču na Rusiju?

Pad vrednosti ruske rublje dovodi do smanjenja kupovne moći stanovništva, stoji u prognozi ruskog Ministarstva ekonomskog razvoja.
U ovoj prognozi broj siromašnih dostići će svoj maksimum za poslednje četiri godine. Prema ispitivanju javnog mnjenja, ruski stanovnici sve više troše na hranu i radije putuju unutar države.
Ukupni gubici Rusije nastali zbog uvođenja sankcija iznose 40 milijardi dolara. Rusija gubi još oko 90 do 100 milijardi dolara godišnje zbog pada cena nafte za 30 odsto. 
Ipak, prema rečima ruskih stručnjaka, za rast inflacije i devalvaciju rublje može se reći da nisu direktna posledica sankcija, piše Ruski vesnik. 
Pad rublje dovodi do pada kupovne moći stanovništva, stoji u prognozi ruskog Ministarstva ekonomskog razvoja. U poslednja dva meseca rublja je u odnosu na dolar i evro pala za oko 50 odsto. 
Zbog toga će, prema podacima ministarstva, broj siromašnih (onih čiji je prihod manji od živornog minimuma) biti najveći za poslednje četiri godine i dostiće 11,7 odsto. 
“Kad slabi rublja mnogi ljudi pokušavaju da se zaštite od pada vrednosti valute, kupujući prilično skupu robu dugotrajne upotrebe, posebno ako je to posebno vredna roba za koju ne postoji ruska alternativa“, kaže Aleksej Kozlov, glavni analitičar kompanije UFS IC. 
Međutim, on smatra da je to prolazna pojava, a slabljenje rublje ima čitav niz posledica, uključujući rast inflacijskog pritiska, smanjenje potrošačkog tržišta i rast vrednosti kredita, što dovodi do usporavanja ekonomskog rasta. 
Anketa javnog mnjenja pokazuje da stanovnici Rusije troše sve više sredstava na hranu i radije putuje unutar države. 
“Potrošački sektor ostaje pod ozbiljnim pritiskom. Potrošači smanjuju troškove za kupovinu stanova, automobila, robe od zlata…“, ističe analitičar kompanije „Finam Managment“ Maksim Kljagin. 
Prema njegovim rečima, u septembru je prvi put u periodu nakon krize iz 2008. i 2009. zabeležen godišnji pad plata za jedan odsto. 
„Dinamika rasta maloprodaje u Rusiji, prema podacima službenog statističkog državnog tela, usporila je na godišnjem nivou gotovo sa 3,9 odsto na 2,7 odsto. Rast će biti na najnižem nivou u poslednjih pet godina“, uveren je Kljagin. 
Zbog toga je sve više onih koji probijaju rokove za otplatu kredita. Prema podacima Centralne banke broj kredita s prekoračenjem roka otplate dostigao je 7,9 odsto. Kako stoji u zvaničnom saopštenju, rast prekoračenje roka otplate povezan je s pogoršanjem finansijskog stanja stanovništva. Kao razlozi navode se kašnjenje plata, smanjenje prihoda i gubitak radnog mesta. 
Bez obzira na pad vrednosti rublje i rast nezadovoljstva, stanovništvo i dalje čuva svoju ušteđevinu u rubljima. U skladu s istraživanjem Sveruskog centra za proučavanje javnog mnjenja, dve trećine Rusa (65%) prati kurs valuta, a više od polovine (53%) je uznemireno zbog slabljenja rublje. Samo je sedam odsto Rusa u poslednja dva meseca menjalo rublju za drugu valutu. 
Prema podacima Levada-Centra, drugog statističkog instituta, 80 odsto ispitanika istaklo je da primećuje rast cena u državi, a pad nivoa životnog standarda. Kao osnovne uzroke pada u ekonomiji navode pad cene nafte (45%), zapadne sankcije Rusiji (33%) i pripajanje Krima (30%). 
Međutim, prema rečima Dmitrija Bedenkova, voditelja analitičkog odjela IK RUSS-INVEST, “postojanje poverenja u nacionalnu valutu je važna komponenta investicijskog procesa, koji stabilizuje ekonomiju i osigurava normalan ciklus reproizvodnje i rada tržišnih mehanizama“. Prema podacima Federalne agencija za turizam, broj ruskih putnika po Rusiji porastao je za 30 odsto.

Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs

Komentar(1)

  1. za ovoh nekoliko godina su se predstavnici vlasti lepo nakupili para i pokupovali stanove i nova kola, pa taj problem starih kola sada dotice samo 70% gradjana srbije koji ne mogu da zarade za noviji auto jer SNS vodi ekonomiju u kojoj nema koristi za gradjane nego samo za vlasnike kapitala.

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Pre slanja komentara, molimo vas da se upoznate sa pravilima komentarisanja i pravilima korišćenja sajta.

Sajt je zaštićen pomocu reCaptcha i Google. Google Politika Privatnosti i Google Uslovi Korišćenja su primenjeni.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.