Nobelovu nagradu za hemiju ove godine su dobila tri naučnika za dizajn i sintezu molekularnih mašina.
Nagrađeni su Francuz Žan-Pjer Sovaž, Britanac Frejzer Stodart i Holanđanin Bernard Ferinha, saopštila je Švedska kraljevska akademija nauka.
Trojica naučnika će podeliti nagradu od osam miliona švedskih kruna što iznosi oko 830.000 evra.
Minijaturne mašine s kontrolisanim pokretima koje su naučnici dizajnirali mogu da izvršavaju zadatke kada im se doda energija.
U saopštenju Akademije se navodi da će molekularne mašine „najverovatnije biti korišćene u razvoju stvari kao što su novi materijali, senzori i sistemi za skladištenje energije“.
Sovaž (71) je profesor u penziji na Univerzitetu u Strazburu, a bio je i direktor istraživanja u francuskom Nacionalnom centru za naučna istraživanja.
Stodart (74) je profesor hemije na Univerzitetu Nortvestern u Evanstonu, u američkoj državi Ilinois, a Ferinha (65) predaje organsku hemiju na Univerzitetu u Groningenu.
Švedska akademija je saopštila da je Sovaž napravio prvi proboj 1983. kada je spojio dva molekula u obliku prstena da formiraju lanac.
Stodart je napravio sledeći korak 1991. stavivši molekularni prsten na molekularnu osovinu, a Ferinha je prvi napravio molekularni motor 1999. kada je razvio molekularni rotor čije se lopatice vrte u istom pravcu.
Dodela ovogodišnjh Nobelovih nagrada počela je u ponedeljak, odavanjem priznanja japanskom molekularnom biologu Jošinoriju Ohsumiju, za istraživanja autofagije, ključnog mehanizma za obnovu ćelija, starenje i reakciju organizma na glad i infekcije.
Nobela za fiziku u utorak su dobila tri britanska naučnika Dejvid Džej Taules, Dankan Haldejn i Majkl Kosterlic za otkrića tajni egzotičnih stanja materija, odnosno za „teoretska otkrića topološke faze tranzicije i topološke faze materije“.
U petak će bi proglašen laureat Nobelove nagrade za mir. Nagrada za knjiženost biće dodeljena u četvrtak, 13. oktobra, a za ekonomiju u ponedeljak, 10. oktobra.
Prošle godine Nobelovu nagradu za hemiju dobio je Šveđanin Tomas Lindal, Amerikanac Pol Modrič i američki naučnik turskog porekla Aziz Sankara, za njihov rad na obnovi DNK što se može primeniti u lečenju raka.