Donald Tramp, novoizabrani predsednik SAD, već u svojim prvim radnim danima doneo je odluke kojima je utabao put ka većem nacionalizmu i protekcionizmu, dovodeći u pitanje postojeće saveze i trgovinske norme, istovremeno utičući na ulaganja u zelene tehnologije i povećavajući volatilnost na međunarodnim tržištima.
U ekonomskom manifestu tokom svoje kampanje, Tramp je jasno postavio akcenat na smanjenje poreza, veću deregulaciju, pojačani protekcionizam kroz uvođenje većih carinskih stopa i migrantsko pitanje – što bi moglo dovesti do kratkoročnog rasta na američkim tržištima, ali i do potencijalno povećanih oscilacija na tržištima širom sveta.
„Amerika na prvom mestu“
“Naš glavni prioritet biće stvaranje nacije koja je ponosna, prosperitetna i slobodna. Amerika će uskoro biti veća, snažnija i daleko izuzetnija nego ikada pre”, rekao je Donald Tramp u uvodnom obraćanju tokom inauguracije i istakao “staviću Ameriku na prvo mesto”.
Za Novu ekonomiju docent na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Beogradu, Milan Krstić kaže kako se u načelu „očekivana politika Trampove administracije može definisati poznatom kampanjskom krilaticom „America First“, dok u kontekstu unutrašnje politike, to će značiti reformu postojećeg sistema imigracija i uvođenje daleko rigoroznijih mera kontrole granice i mogućnosti dobijanja azila ili regulisanja pravnog statusa za ilegalne imigrante“.
„SAD će nastaviti da vode industrijsku politiku sa ciljem povratka proizvodnih lanaca unutar SAD i obeshrabrivanja „selidbe“ proizvodnje u prekomorske države sa jeftinijom radnom snagom – što će biti praćeno i protekcionističkom spoljnotrgovinskom politikom“, smatra Krstić.
U svom govoru, Tramp je rekao kako će “narediti svim članovima svog kabineta da iskoriste svoja ovlašćenja kako bi pobedili rekordnu inflaciju” – koja je, prema njegovim rečima, “nastala usled prekomerne potrošnje i rastućih cena energije, zbog čega ću proglasiti vanredno stanje u energetici”.
“Odmah ću započeti reformu našeg trgovinskog sistema kako bih zaštitio američke radnike i porodice – umesto da oporezujemo naše građane radi obogaćivanja drugih zemalja, oporezovaćemo strane zemlje kako bismo obogatili naše građane”, rekao je novi predsednik SAD tokom inauguracije.
Kako je Tramp objasnio, zarad ovoga osnovaće Poresku službu za spoljne prihode koja će prikupljati prihode od carina i drugih naknada.
Šta nas čeka na političkom polju?
„U pogledu spoljnopolitičkih prioriteta, jasno je da će čitava zapadna hemisfera biti još asertivnije, a verovatno i agresivnije tretirana kao „unutrašnje dvorište SAD“, dok će se na Kinu gledati kao na ključnog globalnog takmaca čiji rast treba ograničiti„, kaže Krstić.
On smatra kako će „ostale države biti tretirane „transakcionistički“, pri čemu će SAD sitničarski gledati relativni odnos gubitaka i dobitaka čak i sa najbližim tradicionalnim saveznicima – a izuzetak će biti Izrael, koji će i dalje imati podršku bez zadrške“.
Gledajući izbor članova nove administracije, on objašnjava kako nam ovo jasno pokazuje da će ona biti mnogo više „trampistička“ nego što je bila prva, u kojoj je morao da balansira i da uključi i neke kadrove iz njemu manje bliskog dela tadašnje heterogenije Republikanske partije.
Shodno prethodnom, očekuje se da će ovaj Trampov mandat biti oštriji u sprovođenju kampanjskih obećanja, nego što je to bio slučaj u prvom.
Jedna od najzanimljivijih figura u administraciji biće Ilon Mask, vlasnik društvene mreže Iks i kompanija Tesle i Spejs iksa, a za čiji porfelj, Krstić kaže da je „izmišljen“, iako efikasnost birokratije, u koju generalno imaju skepsu, jeste tema koja je tradicionalno od važnosti za američke konzervativce.
Milan Krstić: „Za očekivati je da će Mask iskakati iz svog resora i da će imati mišljenja o mnogim drugim temama
Na pitanje šta Balkan može očekivati, Krstić kaže kako ne treba očekivati značajne promene politike, jer ovaj region nije među prioritetima.
„Biće nastavljen pragmatični fokus na dugoročne geopolitičke interese SAD u regionu, među kojima su i rešavanje otvorenih pitanja, poput dijaloga Beograda i Prištine, zatim smanjivanje uticaja Rusije i Kine, te povećanje direktnog upliva SAD u oblasti od kritične važnosti za njene interese, kao što je energetika – dok će stanje demokratije i ljudskih prava biti u drugom planu“, kaže docent Krstić.
Objašnjava da sve ovo predstavlja kontinuitet sa politikom Bajdenove adminsitracije prema regionu, ali da ono što će biti različito jeste da će sada biti manje koordinacije sa EU i više fokusa na dobitke direktno SAD, a ne sveukupno Zapada.
„Možemo očekivati da će biti i više prostora za dogovore „van šablona“, što može biti značajno i u pogledu dinamike rešavanja kosovskog pitanja, iako svakako SAD neće promeniti svoju načelu poziciju“, zaključuje Krstić.
Između ostalog, preostaje da vidimo koliko će uticaja imati i projekti Trampu bliskih ljudi u regionu, među kojima se ističu projekti Trampovog zeta Kušnera u Beogradu i Tirani, na američku politiku prema regionu.
Fokus se postavlja na projekat Trampovog zeta, u kome je reč o izgradnji luksuznog hotela i apartmanskog kompleksa u Beogradu, na mestu bivšeg Genarlštaba jugoslovenske vojske, koji je pogođen u NATO agresiji na Srbiju 1999. godine, o čemu je Nova ekonomija već pisala.
Nova Tramp kripto valuta
Čitavo kripto tržište je dobilo veliki zamah u poslednjih nekoliko meseci nakon što je početkom novembra Tramp izabran za novog predsednika, a sve u vezi sa očekivanjem da će nova administracija doneti deregulaciju i druge podsticaje za čitavo kripto tržište.
U petak je pušten u etar Tramp kripto valuta, čija je vrednost porasla sa 10 na skoro 80 dolara za samo jedan dan.
“Ono što nažalost u dužem periodu za nama nije viđeno, a to je ispunjavanje osnovnih razloga zbog kojih su kripto valute i nastale, a to su pre svega decentralizacija sistema i preuzimanje funkcija koje ima običan novac, a koji je prečesto u službi svakodnevne politike. U tom kontekstu treba posmatrati i lansiranje Tramp i drugih kripto valuta koje predstavljaju običnu špekulaciju koja koristi momentum na tržištu i privlači veliku pažnju. Kada se u nekom momentu investiciona pomama slegne videće se da je protraćeno mnogo novca, nalik na momente u domaćinstvu kada ima previše novca pa se pokupuju stvari koje imaju, ali i koje nemaju nikakvog smisla”, za Novu ekonomiju kaže Nenad Gujaničić, glavni broker brokerske kuće Momentum.
Kada je reč o budućem kretanju kripto valuta, on kaže da će to “pre svega zavisiti od činjenice koliko je kripto svet uspeo da osvoji funkcije koje vekovima obavljaju novac i zlato, a od Trampove administracije su postavljena relativno visoka očekivanja da se ovo pozicioniranje omogući”.
SAD izlaz iz Pariskog sporazuma – part 2
Novoizabrani predsednik Donald Tramp je potpisao izvršnu naredbu kojom SAD po drugi put izlaze iz Pariskog sporazuma o klimi – čime je zadat udarac globalnim naporima za borbu protiv globalnog zagrevanja.
SAD su 2017. godine prvi put istupile iz ovog Sporazuma i to takođe pod Trampovim liderstvom.
Milan Krstić smatra kako će na unutrašnjem planu Trampove administracije u fokusu biti, između ostalog, podsticanje maksimalne eksploatacije izvora energije, bez obzira na njihove posledice po klimatske promene – što je jasno praćeno upravo i izlaskom iz Pariskog klimatskog sporazuma.
Podsećamo, Pariski sporazum ima za cilj ograničenje dugoročnog globalnog zagrevanja na 1,5 stepeni Celzijusa iznad predindustrijskog nivoa ili, u slučaju da to nije moguće, zadržavanje temperature barem ispod 2 stepena Celzijusa iznad predindustrijskog nivoa.
Još neki od ključnih momenata u prvim danima Trampove “vladavine”
- Formalno je osnovano novo Ministarstvo za efikasnost vlade kao deo federalne administracije.
- Tramp je potpisao izvršnu naredbu kojom se produžava rok kompaniji koja poseduje TikTok da pronađe novog vlasnika ili se suoči sa zabranom u SAD.
- Potpisao je odluku o zamrzavanju zapošljavanja u federalnim institucijama izvršne vlasti.
- Proglasio je vanredno stanje na južnoj granici, čime je omogućena upotreba resursa i osoblja Pentagona za izgradnju zida na granici.
- Objavio je povlačenje SAD iz Svetske zdravstvene organizacije.
- Doneo je izvršnu odluku o promeni imena američkih znamenitosti – uključujući preimenovanje Denalija i Meksičkog zaliva – kako bi se ovim „odala počast američkoj veličini“.
Počinje Davos u iščekivanju Trampovih prvih koraka