Kao i u Japanu tokom 1990-ih, godine niskih pa čak i negativnih kamatnih stopa u evrozoni dovele su do sumnji da poslovni pejzaž regiona krije gomilu „zombi firmi“, odnosno kompanija koje veštački opstaju ponovnim zaduživanjem po nižim kamatnim stopama, piše Fajnenšal tajms.
Mnogi su pokušali da krivicu za ovaj fenomen prebace na agresivno ublažavanje monetarne politike Evropske centralne banke, za koji kritičari kažu da umanjuje dugoročne izglede za rast.
Prema ocenama pojedinih analitičara, na taj način se drži kapital i rad drže zaključanim u neefikasnim delovima ekonomije. čime se guše i inovacije.
Centralna banka je u međuvremenu rekla da su na delu i drugi faktori, poput strukturnih promena u ekonomiji, koje dovode do niže profitabilnosti, bez obzira na to kakve su kamatne stope.
Kritičari dodaju i da način da se problem reši nije povećanje stopa, već donošenje strukturnih reformi.
Pojavio se novi uzrok „zombifikacije“ i to vladina podrška firmama tokom pandemije koronavirusa.
Poslednjih nedelja mnoštvo analitičara i istraživača bavilo se pitanje kako je to uticalo na stepen do kog „zombi kompanije proganjaju“ Evropu.
Kelnski institut za ekonomska istraživanja veruje da je nemačka suspenzija obaveze pokretanja stečaja (mera uvedena na proleće i produžena za kompanije sa prezaduženim zaduženjima za pandemiju do kraja ove godine) dovela do stvaranja dodatnih 4.300 „zombi“ kompanija.
Francuska banka Natixis procenjuje se da je udeo kompanija koje su „zombiji“ porastao sa 3,5 procenta početkom 1990-ih, na blizu 11 procenata u 2008. godini, na 21 procenat u 2019. godini.
COVID-19 će verovatno fundamentalno promeniti ekonomski pejzaž, podrazumevajući da će veći deo kapitala i radne snage morati da se preraspodeljuje nakon njega.