Vesti iz sveta

20.06.2023. 15:53

Nova ekonomija

Autor: Nevena Petaković

Uvoz sirove nafte i derivata iz Rusije smanjen za 90 odsto u martu

Pixabay

Ukupan uvoz sirove nafte i naftnih derivata iz Rusije u Evropsku uniju (EU) smanjen je na 1,4 miliona tona (Mt) u martu 2023. godine, što je pad od oko 90 odsto u poređenju sa prosečnom mesečnom cifrom od 15,2 miliona tona u prethodne tri godine (od 2019. do 2022), navodi se u saopštenju Eurostata

Od početka invazije na Ukrajinu, Evropska unija (EU) je uvela nekoliko paketa sankcija Rusiji.

Šesti paket sankcija iz juna 2022. godine predvideo je embargo na uvoz ruske nafte u EU.

Zabrana uvoza morske sirove nafte uvedena je 5. decembra 2022. godine, dok je zabrana naftnih derivata stupila na snagu 5. februara 2023. godine.

Uvoz sirove nafte smanjen je sa 12,4 miliona tona, koliko je iznosio u januaru 2022. (pre početka invazije Rusije na Ukrajinu) na 3,7 miliona u decembru 2022 (-70 odsto), kada je embargo predviđen šestim paketom sankcija stupio na snagu.

Uvoz sirove nafte nastavio je dalje da opada na 1,17 miliona tona u martu 2023. (-91 odsto).

Sa druge strane, uvoz naftnih derivata je smanjen sa 3,3 milona tona u januaru 2022. na 0,7 miliona tona u februaru 2023. godine (-80 odsto).

U martu je uvoz naftnih derivata iznosio samo 0,3 miliona tona.

Uprkos sankcijama, ukupan uvoz nafte iz Rusije nije pao na nulu zbog određenih izuzetaka koji pod određenim uslovima dozvoljavaju ograničen uvoz.

U martu i aprilu 2022. godine, zbog previranja izazvanih ratom, na tržište je plasirana nafta iz zaliha za vanredne situacije. Ova dvokratna akcija je koordinisana od strane Međunarodne agencije za energiju i podržana od strane EU.

U ovom zajedničkom puštanju nafte iz rezervi, učestvovalo je nekoliko zemalja EU, neke od njih su koristile viškove koje su imale u rezervama za vanredne situacije, dok su druge zemlje pale ispod minimuma zaliha koje zahtevaju evropski propisi.

Evropska komisija je 2022. godine savetovala državama članicama EU da do 31. marta 2023. popune svoje zalihe nafte za hitne slučajeve na minimalne potrebne nivoe.

U julu 2022. godine je deset zemalja EU bilo ispod svog nacionalnog minimalnog nivoa (Bugarska, Češka, Irska, Hrvatska, Italija, Letonija, Litvanija, Mađarska, Austrija i Rumunija).

Međutim, do marta 2023. godine su sa zalihama ispod minimalnog zahtevanog nivoa ostale Bugarska, Češka, Irska, Letonija i Litvanija.

EU počela da ostvaruje suficit u trgovini sa Rusijom

Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Pre slanja komentara, molimo vas da se upoznate sa pravilima komentarisanja i pravilima korišćenja sajta.

Sajt je zaštićen pomocu reCaptcha i Google. Google Politika Privatnosti i Google Uslovi Korišćenja su primenjeni.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.