Vlada Venecuele optužila je Sjedinjene Američke Države da su izvršile napade na njenu teritoriju i stanovništvo. Oko dva sata posle ponoći, u petak na subotu po lokalnom vremenu, u glavnom gradu Venecuele- Karakasu, čule su se detonacije i avioni su počeli da nadleću teritoriju glavnog grada.
Napadi su izvedeni, kako je saopštila Vlada Venecuele, na vojne i civilne oblasti.
Nesuglasice između Venecuele i Sjedinjenih Američkih Država traju decenijama, a sukob se zaoštrio poslednjih meseci kada je Američki predsednik Donald Tramp optužio Venecuelu da koristi prihode od nafte za finansiranje niza kriminalnih aktivnosti, uključujući trgovinu drogom i terorizam. Tramp je kazao da će njegova kampanja protiv Venecuele rasti, dok je državni sekretar SAD Marko Rubio nazvao saradnju Venecuele sa narko- trgovcima direktnom pretnjom za nacionalnu ezbednost SAD-a.
Tako su Američke snage bombardovale brodove koji su se nalazili na Karibima, za koje se sumnja da krijumčare drogu. Na brodovima je ubijeno više od 100 ljudi, a zaplenjena su i dva tankera za naftu prošle nedelje.
Venecuela je odbacila optužbe i američke akcije nazvala nezakonitim. Poslednjih nedelja SAD su pojačale pritisak na venecuelanskog predsednika Madura uvođenjem sankcija njegovim rođacima i kineskim kompanijama koje posluju u venecuelanskoj naftnoj industriji.
Predsednik SAD-a Donald Tramp napisao je danas na društvenim mrežama da je izveden napad velikih razmera na Venecuelu i njenog lidera Nikolasa Madura, kao i da je Maduro zarobljen sa svojom suprugom i transportovan van Venecuele.
Kriza traje već 15 godina
Kriza u Venecueli izbila je pre 15 godina – najpre ekonomska, a onda i društveno-politička. Početkom prošle decenije, južnoamerička država bogata prirodnim resursima ušla je u period ekonomske stagnacije. U isto vreme, politička kriza se pogoršala kada je posle smrti autokratskog predsednika Venecuele Uga Čaveza, na njegovo mesto 2013. godine došao Nikolas Maduro.
Lider Venecuele godinama je problem za Sjedinjene Države, koje podržavaju opoziciju a sa ciljem, kako Vašington tvrdi, da Venecuela obnovi demokratiju.
Sa obrazloženjem kršenja ljudskih prava i korupcije, ta latinoamerička država je godinama pod američkim sankcijama, a posledično ekonomija države sa 28 miliona stanovnika suočena je sa hiperinflacijom i masovnom emigracijom.
Već nepogodna situacija eskalirala je prošlog januara, po povratku Donalda Trampa u Belu kuću, kada je američki predsednik venecuelanske kartele proglasio terorističkim organizacijama, a Nikolasa Madura nazvao vođom kartela. Sredinom prošle godine američka mornarica je raspoređena na Karibima, sa zadatkom da spreči, kako tvrde Amerikanci, šverc droge iz Venecuele u Ameriku. Vlast u Karakasu je negirala sve optužbe i navodi da Amerikancima nije cilj demokratija, već pristup venecuelanskom prirodnom bogatstvu.
Kako navodi BBC, Venecuela ima 303 milijardi barela sirove nafte, i to su najveće potvrđena nalazišta nafte jedne zemlje u svetu.
Otkad je izbio ovaj poslednji talas krize, američki zvaničnici i mediji objavili su da je bilo direktnih kontakata Madurove vlasti i Bele kuće, pa i razgovora dvojice predsednika. Međutim, po svemu sudeći, dogovor o spuštanju tenzija nije postignut.
Američki mediji su pisali da je Maduro čak i nudio Amerikancima pristup venecuelanskom prirodnom bogatstvu, ali bezuspešno.
Venecuela je jedna od najbogatijih zemalja u svetu po prirodnim resursima – od prirodnog gasa, preko zlata i gvožđa do dijamanata. Ipak, ta država je najpoznatija po tome da ima jednu od najvećih rezervi sirove nafte u svetu. Saradnja dvema državama ipak nije strana – Venecuela je u 20. veku bila jedan od najvažnijih izvora sirove nafte za Sjedinjene Države.
SAD napale Venecuelu: Tramp saopštio da je Maduro zarobljen i odveden iz zemlje
Потпуно је непотребно такво питање поставити.