Svet

17.08.2020. 15:21

CNBC

Autor: Nova Ekonomija

Vrednost srebra blizu sedmogodišnjeg maksimuma

Poslednjih nekoliko nedelja cena srebra je u porastu i dostigla je najveću vrednost još od 2013. godine, piše CNBC.Zlato se tradicionalno smatra za "sigurnu luku", kojoj se investitori okreću u periodima kada obveznice daju negati...

Foto: Pixabay

Svet

17.08.2020. 15:21

Poslednjih nekoliko nedelja cena srebra je u porastu i u proteklih nekoliko dana je dostigla najveću vrednost još od 2013. godine, piše CNBC.

Zlato se tradicionalno smatra za „sigurnu luku“, kojoj se investitori okreću u periodima kada obveznice daju negativne prinose ili kada trgovina na berzi postane riskantna. Ovo je bilo posebno vidiljvo tokom pandemijske krize, jer je zlato u tom periodu dostiglo rekordnu vrednost.

Ali vrednost srebra se poslednjih nedelja i meseci uvećavala znatno brže nego vrednost zlata.

Cena srebra dostigla je 29 dolara za uncu krajem prošle sedmice, prema podacima Rojtersa. Od tada je malo opala, ali i dalje drži vrednost od oko 27 dolara za uncu.

Ova vrednost srebra predstavlja sedmogodišnji maksimum i rast od gotovo 39 odsto od sredine jula, u međuvremenu, vrednost zlata je trenutno 1.947 dolara za uncu što je rast od nekih 8 odsto od sredine jula.

Vrednost platine porasla je za 1,65 odsto i sada je unca 878,12 dolara, dok je vrednost paladijuma porasla za oko jedan procenat i sada unca vredi 2.617,10 dolara.

Slabost dolara je takođe ojačala vrednost plemenitih materijala poslednjih nedelja.

Plemeniti metali skaču već duže vreme, posebno što se ne zna kako će se razvijati korona kriza. Plemeniti metali su sigurne luke u nesigurnim vremenima, jer važe za stabilne investicije. S obzirom da banke i vlade na tržište plasiraju bilione kako bi prevladali korona krizu sve više ljudi strahuje od visoke stope inflacije.

Ogromna količina kapitala plasirale su centralne banke kroz fleksibilniju monetarnu politiku, što je stvorilo dodatnu nesigurnost u pogledu zdravlja finansijskog sistema i zabrinutost zbog povećanog javnog duga koji treba rešiti.

To je takođe rezultiralo da, na primer, realni prinosi od obveznica pređu u negativnu teritoriju, što znači da je povrat na uloženo investitora na tu vrstu hartija od vrednosti jednak ili niži od stope inflacije.

Sigurno je da će posledice pandemije trajati duže ako se ne napravi vakcina. Takođe je jasno da će rezultat velikih izdataka zemalja širom sveta, koje imaju za cilj da pomognu svojim građanima i ekonomski podstaknu ekonomiju, imati negativne učinke u godinama koje dolaze.

Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pre slanja komentara, molimo vas da se upoznate sa pravilima komentarisanja i pravilima korišćenja sajta.

Sajt je zaštićen pomocu reCaptcha i Google. Google Politika Privatnosti i Google Uslovi Korišćenja su primenjeni.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.