Dete nikada nije dužno da vraća sredstva koja su mu zakonski isplaćena iz Alimentacionog fonda, tvrdi Ministarstvo pravde u svom saopštenju. Ovo saopštenje usledilo je nakon što je javnost bila iznenađena nekim od članova Zakona, kao i tumačenjem spornih članova da deca nakon smrti roditelja moraju da vrate sredstva u Alimentacioni fond ukoliko je roditelj ostao dužan Fondu.
Ministarstvo je objavilo da najoštrije osuđuje širenje „pravno neutemeljenih i duboko uznemirujućih tvrdnji“ da deca koja su koristila sredstva iz Alimentacionog fonda imaju obavezu da ta sredstva vraćaju nakon smrti roditelja koji je dugovao izdržavanje.
„Ukazujemo da, ukoliko roditelj koji duguje izdržavanje ima imovinu ili stekne imovinu za života – izvršenje se sprovodi na njegovoj imovini, a ako nije stekao imovinu za života – onda nema ni šta da se nasleđuje“, dodaju.
Istakli su da Srbija, kao pravna država štiti decu i ne stavlja ih u položaj da snose posledice nemara i zakonskih obaveza svojih roditelja.
Alimentacija je iznos koji pokriva troškove života deteta, poput hrane, školovanja i lečenja. Iznos alimentacije koji plaća jedan roditelj, onaj kome prilikom razvoda nije pripalo starateljstvo, određuje se na osnovu njegovih primanja, a u obzir se uzimaju potrebe deteta. Sam iznos varira od 15 do 50 odsto primanja. Međutim, procenjuje se da oko 200.000 dece ispašta, jer roditelj ne plaća alimentaciju.
„Regresni zahtevi Fonda usmereni su isključivo ka dužniku – roditelju koji je izbegavao izdržavanje. Deca nisu dužnici – ona su zaštićeni subjekti prava. Ko to ne razume, ne razume osnovne vrednosti našeg društva i zbog toga pomenuti natpisi predstavljaju grubo narušavanje pravne sigurnosti, sramotno manipulišu osetljivom temom izdržavanja deteta i plasiraju teze koje ne samo da nemaju uporište u važećem zakonodavstvu Republike Srbije, već direktno ugrožavaju dostojanstvo i interese najmlađih i najranjivijih članova društva“, napomenuli su iz Ministarstva pravde.
Ovo saopštenje usledilo je nakon što je Skupština Srbije izglasala Zakon o Alimentacionom fondu, u kojem se navodi da će država osnovati Alimentacioni fond iz kog bi se novac preusmeravao na decu koja primaju alimentaciju do 18. godine, a čiji roditelj ne plaća alimentaciju. Za sprovođenje ovog zakona u 2025. godini obezbeđeno je 500 miliona dinara.
Pravo na ta sredstva imala bi, po zakonu, deca čiji roditelj dva meseca nije plaćao alimentaciju. Dete bi onda moglo na poziv izvršitelja da da saglasnost da mu se sredstva obezbede iz ovog fonda.
Kada je u pitanju iznos privremenog izdržavanja koji bi isplaćivao Fond, on ne može da bude veći od minimalne sume alimentacije koja se utvrđuje u skladu sa zakonom, odnosno 15 odsto primanja roditelja.
Država bi kasnije taj isplaćeni novac prinudno naplatila od dužnika, pokretanjem izvršnog postupka, iz njegove imovine ili iz primanja. Zakonom o ostvarivanju prava iz Alimentacionog fonda predviđeno je da država ima pravo da traži od dužnika da sredstva vrati sa kamatom. Na ovaj način, roditelji oštećene dece, najčešće majke, ne bi morale privatnim tužbama da “izvlače” novac od očeva, već tu obavezu na sebe preuzima država, kako je Nova ekonomija već pisala.
Sam zakon naišao je na veliko interesovanje javnosti kada su se pojavile nedoumice u vezi sa nekim njegovim odredbama. Naime, najpre je postavljeno pitanje zašto samo postojeći zakon nije izmenjen već je donet nov i zašto država preuzima ovu odgovornost na sebe umesto da kazni roditelje koji ne isplaćuju alimentacije po zakonu.
Takođe, u javnosti se pokrenula i rasprava o tome kako će se vršiti naplata od strane roditelja koji ne plaća alimentaciju, kako će država „naterati“ roditelje koji na svoje ime nemaju imovinu ili dovoljna primanja, da plate zaostalu alimentaciju.
Srbija uskoro dobija Alimentacioni fond: Kako država planira da stane na put neodgovornim roditeljima