Srbija

13.08.2024. 07:30

Autor: Aleksandra Nenadović

Srbija nema analizu bankarskog sektora: Zašto se Antimonopolska komisija nikad nije bavila bankama?

banka Foto: Pixabay

Srbija

13.08.2024. 07:30

Bankarski sektor u Srbiji je u vreme povišenih kamatnih stopa u poslednje dve godine zabeležio rekordne profiite, a građani i privreda su zbog nedostatka alternative prinuđeni da svoj novac plasiraju kod banaka. Svaki sektor bi barem u teoriji trebalo da prođe opsežnu analizu, naročito onaj koji je i koncentracija skoro celokupne finansijske aktive u zemlji. Naime bankarski sektor Srbije je činio oko 91 odsto aktive finansijskog sektora, prema podacima Narodne banke Srbije (NBS) za prošlu godinu.

Na pitanje instituciji nadležnoj za stanje u ovom sektoru, Agenciji za zaštitu konkurencije, dobili smo odgovor da presek u ovoj industriji nije nikada ni urađen. Transformacija bankarskog sektora u Srbiji kao i dolazak inostranih banaka počeo je pre više od 20 godina.

„Komisija nije do sada sprovodila sektorsku analizu stanja konkurencije bankarskog sektora, a kontrolnu ulogu poslovanja banaka ima NBS. Komisija je nadležna nad svim tržištima u Republici Srbiji u skladu sa čl. 21 Zakona o zaštiti konkurencije“, odgovor je iz Agencije, a u kojem se ne pominje da li će se tako nešto i desiti u budućnosti.

Iako je država pokrenula ponovo ove godine pokušaj razvitka tržišta kapitala, to je proces koji će zahtevati godine, ukoliko uspe iz ovog puta. Ali ono što može da se uradi je da se sektor koji već dobro posluje poboljša na osnovu izveštaja i preseka koje nude nadležne institucije.

„Agencija za zaštitu konkurencije je vrlo pasivna, retko se pojavljuju i poslednjih godina kao da ne postoje. Iako postoje sumnje na nekoliko tržišta da postoje dogovori, kartelizacija ili čak i monopol. NBS bi trebalo takav presek da radi i postoji potreba za time“, kaže Milojko Arsić, prefosor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu.

Dobit bankarskog sektora u prošloj godini je bila jednu milijardu i 44 miliona evra kada se odbije porez, što je 40 odsto više nego u prethodnoj 2022. godini.

Da nam je potreban presek konkurencije u bankarstvu, mišljenja je i Milko Štimac, konsultant za organizaciju tržišta kapitala.

„Svakako da je potrebna jedna takva analiza. Time bi se poboljšala i konkurencija kada bi se napravio jedan takav presek. Na sajtu Udruženja banaka Srbije (UBS) i NBS možete naći koliki je tržišni udeo banaka i onda i ukupno, a i sektorski. Mi smo malo tržište. Vrlo je lako doći do značajnog udela na tržištu, a i svakako smo bankocentrično tržište, zato što tržištu kapitala nije bilo dozvoljeno da se razvije“, kaže Štimac.

Finansijski konsultant Vladimir Vasić je stava da nam sektorska analiza ni ne treba kada alternative ionako nema.

„Mi suštinski nemamo alternativu, jer 90 odsto svega se nalazi u bankama, kada pogledate novac koji kruži tu vam je tih 90 odsto, a ostatak je u penzijskim i investicionim fondovima. Sa tim nema potrebe raditi analizu pošto je već očigledno“, kaže Vasić.

S obzirom na visoku zaradu banaka u poslednje dve godine, postavlja se pitanje da li je sve bilo samo zbog visokih kamata, a više zbog toga što alternativa ne postoji, a za šta bi analiza sektora onda i bila značajna dajući uvid u to šta se zaista dešava na tržištu.

„Ovde nemamo monopol, postoji negde dvadesetak banaka, a bilo ih je trideset i to je dovoljno za zemlju ove veličine. Tu može da bude u pitanju neki dosluh među bankama, dogovaranje eventualno, a mogu da budu i neki realni faktori, ali to treba da se razmatra. Naše tržište je malo, obim aktivnosti banaka je mali u odnosu na troškove i oni nadoknađuju to višim cenama svojih usluga“, kaže Arsić.

Tržište kapitala rešenje

Štimac kaže da što se tiče konkurencije u bankarskom sektoru, najlakše bi bilo sada da kaže da bi država to morala da podstiče, ali time nismo dobili suštinski odgovor. Prema njegovim rečima, na finansijskom tržištu banke moraju da daju stabilnost, a tržište kapitala dinamiku. NBS ne može drugačije kao centralna bankarska institucija nego da se trudi da obezbedi stabilnost i smanjene rizike poslovanja.

„Ako ne postoji ova druga strana medalje – tržište kapitala, onda će naravno uloga NBS i banaka koje moraju da slede njene odluke i to će delovati kruto. Morao bi kompletan poslovni ambijent, poslovni sistem da se menja. Morali bi penzijski fondovi da budu aktivni, zdravstveni fondovi, državni zdravstveni fond da izađe na tržište kapitala, da posluju solventno. Velike firme koja su još akcionarska društva bi trebalo da izađu na berzu i da budu aktivne – EPS, Telekom, Energoprojekt i druge. Treba da postoji veća konkurencija između banaka, ali i na finansijskom tržištu. Da biste to obezbedili morate da ojačate tržište kapitala, a da biste ojačali tržište kapitala mora mnogo toga da se promeni u čitavom ekonomskom sistemu. Imamo planove da se promeni stanje sa tržištem kapitala, ali se to nije desilo.

Ne možete očekivati banke da menjaju nešto u svom poslovanju, ako nemate na primer pritisak od investicionih fondova, dodaje Štimac.

Prošle godine Vlada Srbije istakla je da nastavlja sa unapređenjem tržišta u skladu sa Strategijom razvoja tržišta kapitala, koja je usvojena za period od 2021. do 2026. godine, a u mežuvremenu su plasirane MREL obveznice banka. Još uvek se čekaju kompanije, o čemu je Nova Ekonomija već pisala.

Vasić se slaže da je verovatno je budućnost da mora tržište kapitala da se razvije, ali da to može kod nas i da li smo mi svesni toga – ali da na tu stranu treba igrati.

„Ljudi ovde govore da ih banke pljačkaju, ali u regionu je vrlo slična situacija, niko nema tržište, berzu upravo zbog nasleđa iz prošlosti. Vidite da su bili neki svetski igrači od bankaka, pa su otišli i došli neki novi i sada imamo ukrupnjavanje. Mi imamo 19 banaka, ali 90 odsto svega se nalazi u 9 banaka i to je koncentracija, aktiva je 50 milijardi evra, a 45 milijardi evra je u devet banaka,“ objašnjava Vasić.

Prema izveštaju o poslovanu banka u prošloj godini, od 30 banaka ostalo je 20, a sada 19 s obzirom na to da je AIK banka kupila Eurobank Direktnu.

Najveću aktivu i tržišno učešće imale su tokom 2023. godine banka Inteza od 7,9 milijardi evra i učešće od 15,6 odsto, potom sledi mađarska OTP sa sedam milijardi evra i tržišnim učešćem od 14 odsto. Na trećem mestu su AIK banka i Eurobank Direktna koje su zajedno imale aktivu od 6,6 milijardi evra, što je 13,1 odsto tržišnog učešća. Rajfajzen banka je četvrta sa 5,7 milijardi evra aktive i 11,1 odsto učešća, peta Unikredit banka sa 5,4 milijardi evra i 10,7 odsto učešća, i NLB Komercijalna sa pet miijardi evra i 9,9 odsto tržišta.

U rukama ovih šest banaka je 74,5 odsto bankarskog tržišta, prema podacima za prošlu godinu.

Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pre slanja komentara, molimo vas da se upoznate sa pravilima komentarisanja i pravilima korišćenja sajta.

Sajt je zaštićen pomocu reCaptcha i Google. Google Politika Privatnosti i Google Uslovi Korišćenja su primenjeni.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.