Vesti iz zemlje

22.11.2021. 15:28

Saopštenje, Nova ekonomija

Autor: Nova Ekonomija

Batut: Natalitet Srbije prošle godine dostigao decenijski minimum

Zbog niskog nataliteta koji je prošle godine bio najniži u poslednjih deset godina i smanjenog prirodnog priraštaja, kao i zbog ostalih negativnih trendova, Srbija je 2020. dostigla pragu demografske starosti, piše u Zdravstveno...

Foto: Pixabay

U periodu od 2010. do 2020. godine stopa živorođenih u Srbiji bila je najniža prošle godine i iznosla je 8,9 na 1.000 stanovnika, piše u Zdravstveno statističkom godišnjaku Instituta za javno zdravlje Milan Jovanović Batut. Stopa prirodnog priraštaja na 1.000 stanovnika takođe je značajno manja, sa -5,3 2019. godine pala je na -8,0.

U Srbiji je prošle godine registrovano 14.933 više smrtnih slučajeva u odnosu na prosek u periodu 2016. do 2019. godine, što predstavlja višak smrtnosti od +14,7 odsto. Opšta stopa smrtnosti iznosila je 16.9 na 1.000 stanovnika.

Očekivano trajanje života Srbiji 2020. godine znosi 74,2 godina, 71,4 za muškarce i 77,2 za žene i pokazalo je značajno manju vrednost nego pre dve godine. Najduže očekivano trajanje života je u Beogradu 75,3 godine, 72,3 za muškarce i 78,2 za žene, a najkraće u Severnobanatskom okrugu ukupno 72,3 godine, 69,5 za muškarce i  75,4 za žene.

U Srbiji su 2020. godine žene u fertilitetnom dobu (15 do 49 godina) činile 21,7 odsto ukupne populacije, a stanovništvo od 65 i više godina starosti čini 21,1 odsto populacije.

Vitalni indeks (broj živorođenih na 100 umrlih) je u padu sa značajno manjom vrednošću u 2020. godini (52,8) u odnosu na 2019. godinu (63,5).  Stopa smrtnosti odojčadi nakon kontinuiranog pada pokazuje porast u odnosu na 2019. godinu i u 2020. godini iznosi 5 na 1000 živorođenih.

Evropsko stanovništvo ubrzano stari, kakva je situacija u Srbiji?
Za devet godina broj stanovnika u Srbiji manji za 336.000
Popis stanovništva 2021. prvi put uz pomoć računara

Kako se naglašava u publikaiciji, najčešći uzroci smrti prošle godine pripadaju sledećim grupama bolesti:

  • Bolesti sistema krvotoka 47,3 odsto (muškarci 42,4 odsto i žene 52,6 odsto),
  • Tumori 18,3 odsto (muškarci 19,8 odsto i žene 16,7 odsto),
  • COVID-19 8,9 odsto (muškarci 11 odsto i žene 6,6 odsto),
  • Bolesti sistema za disanje 5,7 odsto (muškarci 6,5 odsto i žene 4,9 odsto),
  • Bolesti žlezda sa unutrašnjim lučenjem, ishrane i metabolizma 3 odsto (muškarci 2,6 odsto i žene 3,4 odsto).

U Srbiji je od 1953. do 2002. godine beležen je konstantan porast broja stanovnika. Prema novoj metodologiji Republičkog zavoda za statistiku od 1991. do 2011. godine u Srbiji je takođe opao broj stanovnika sa 7.576.837 na 7.186.862.

Procenjen broj stanovnika u Srbiji prošle godine bio je 6.899.126, što je pad od 8 odsto (za 598.875) u odnosu na 2002. godinu (7.498.001). Prošle godine broj stanovnika u Srbiji pao je i u odnosu na poslednji popis 2011. godinu za 287.736, odnosno za 4 odsto. Pre deset godina u Srbiji je živelo 7.186.862 ljudi.

U Srbiji je 2020. godine, kako se dodaje, živelo 3.360.306 muškaraca i 3.538.820 žena.

Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Pre slanja komentara, molimo vas da se upoznate sa pravilima komentarisanja i pravilima korišćenja sajta.

Sajt je zaštićen pomocu reCaptcha i Google. Google Politika Privatnosti i Google Uslovi Korišćenja su primenjeni.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.