Vesti iz zemlje

06.03.2023. 17:24

Nova ekonomija

Autor: Nova ekonomija

Direktorka Simensa: Zelena ekonomija nije trend, već nužnost

Foto: Simens

Tehnologija, digitalizacija i inovacije su odgovor na kreiranje održive budućnosti. Kompanije koje to ne budu shvatile, za deceniju ili dve nestaće sa globalne poslovne mape, ocenila je direktorka kompanije Simens Srbija Medeja Lončar.

Ona je poručila i da zelena ekonomija sada više nije trend, već nužnost.

Ona je navela da je Simens jedna od prvih kompanija u svetu koja se još pre osam godina obavezala da će biti ugljenično neutralna do 2030, navodi se u saopštenju te kompanije.

„Do sada smo smanjili emisiju ugljen-dioksida za 46 odsto u našim objektima i fabrikama, 65 miliona evra smo uložili u projekte energetske efikasnosti što je rezultiralo sa oko 13 miliona uštede godišnje, a 78 odsto energije u našim poslovnim prostorima dolazi iz obnovljivih izvora“, poručila je Lončar na Kopaonik biznis forumu.

Lončar je kazala i da je implementacijom Siemensovih tehnologija i rešenja kod kupaca i partnera izbegnuto stvaranje emisije ugljen-dioksida za 150 miliona tona u 2022. godini.

Kada je reč o stanju cirkularne ekonomije u Srbiji, direktorka Simensa je rekla da Srbija ima mnogo potencijala u toj oblasti, ali i mnogo posla.

„Procene su da se uvođenjem cirkularne ekonomije u Srbiji može otvoriti 30.000 novih radnih mesta i dodatno povećati konkurentnost privrede. Da bi se to desilo, moramo mnogo više da radimo na jačanju znanja privrednika na temu regulative, ekonomske isplativosti i neophodnosti njenog uvođenja zbog EU regulative“, izjavila je Lončar.

Takođe, prema njenim rečima, treba razmišljati i o poreskim olakšicama za kompanije kao i o dodatnoj finansijskoj podršci države za zelene projekte.

Kompanija Simens je, kako se navodi u saopštenju, još pre 50 godina organizovala odeljenje za zaštitu životne sredine, a pre 25 godina predstavila svoj prvi izveštaj o okolini.

Održivost je, kako se navodi u saopštenju, postala važan kriterijum za poslovanje u svim oblastima.

„Na delu imamo nekoliko uticaja: regulativu poput EU taksonomije koji direktno usmerava tržište kapitala ka održivim projektima; kompanije koje na zahtev kupaca traže od svojih dobavljača da poštuju standarde odgovornog ponašanja kao i investitore koji zahtevaju da projekti imaju jasnu zelenu komponentu. Tu je i povećan nadzor javnosti kroz aktivističke pokrete, potrošače koji traže zdrave proizvode i zaposlene koji žele da rade u kompanijama koje odgovorno posluju“, istakla je Lončar.

Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Pre slanja komentara, molimo vas da se upoznate sa pravilima komentarisanja i pravilima korišćenja sajta.

Sajt je zaštićen pomocu reCaptcha i Google. Google Politika Privatnosti i Google Uslovi Korišćenja su primenjeni.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.