
Koliko će nas koštati gas?
Srpske vlasti su preko amandmana na budžet za ovu godinu uspele da izdvoje 1,4 milijarde evra za Naftnu industriju Srbije, a izdvajanja za gas koja tek čekaju Srbiju biće dodatni udarac fiskalnoj politici. U...
Foto: Nova ekonomija/Katarina BaletićSankcije Naftnoj industriji Srbije nisu još uvedene, ali čine se izvesnijim nego bilo kada do sad. Ako stupe na snagu 1. oktobra, kako je najavio predsednik Aleksandar Vučić, stručnjaci kažu za Novu ekonomiju da očekuju značajne probleme za NIS.
Profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Ljubodrag Savić očekuje da će ostali dobavljači na tržištu ponuditi veće količine naftnih derivata, i smatra da neće biti nestašica kao 1990-ih.
„Očekujem da će biti nekih problema. U početku verovatno ne, imaju još uvek rezerve, a posle je pitanje kako će se snaći“, kaže Savić za Novu ekonomiju.
Što se tiče cena, one će verovatno ići gore – osim ako država ne interveniše, smatra profesor.
„Treba očekivati da će biti povećanja cena, ne očekujem da će biti mnogo, jer verovatno će država i tu intervenisati i pokušati da uvede neki red. Ako ostane slobodno tržište, ne gine nam povećanje cena“, rekao je.
Savić ipak veruje da će država intervenisati, možda kroz olakšice dobavljačima, kako bi cena derivata za građane ostala kao do sada.
Objašnjava da država može da deluje u dva pravca – da ograniči cene i da pomogne trgovcima i dobavljačima, na primer da se odrekne nekih obaveza koje oni plaćaju državi.
Osim ovih problema, postoji i pitanje samog plaćanja na benzinskim pumpama, pošto banke neće smeti da sarađuju sa NIS-om ako sankcije zaista stupe na snagu.
Generalni direktor NIS-a Kiril Tjurdenjev je u petak uputio pismo zaposlenima u kojem je, između ostalog, rekao da rafinerija u Pančevu radi normalno, da trenutno postoje zalihe sirove nafte za preradu, kao i dovoljna količina naftnih derivata za skladišta i benzinske stanice i samim tim za snabdevanje tržišta.
Takođe je kazao da su, u slučaju prekida saradnje određenih banaka i kompanija iz finansijskog sektora sa NIS-om, pripremljena „alternativna rešenja za plaćanje na našim benzinskim stanicama“. Međutim, nije rekao kakva su to rešenja.
Profesor Savić smatra da ako NIS ne bude mogao da prodaje zbog sankcija, može da pravi aranžmane sa drugim prodavcima, kao što je na primer mađarski MOL, da im daje svoje pumpe u zakup.
Ekonomista Božo Drašković smatra da sistem plaćanja „ne bi bio toliki problem“ koliki bi bio eventualno zatvaranje Jadranskog naftovoda (JANAF).
Kako kaže Drašković, u ovom trenutku ne znamo da li će od 1. oktobra prestati rad naftovoda JANAF i da li ćemo doći u problem da se rafinerije snabdevaju sirovom naftom.
„Ako se zasigurno preko 60 ili 70 odsto snabdevamo derivatima iz tog procesa – transporta sirove jafte preko JANAF-a i prerade u našim rafinerijama – presecanje tog toka snabdevanja dovodi do snažnih turbulencija za tržište, a to znači nestašica“, rekao je Drašković za Novu ekonomiju.
Ipak, ni on ne očekuje krizu nalik onoj iz 1990-ih godina.
„Postoje i drugi snabdevači, kao što je MOL, ali pitanje je odakle oni povlače naftne derivate. Postoji i austrijska kompanija koja ima pumpe ovde u Srbiji, a postoji i Lukoil koji je izuzet iz tog pritiska međunarodnog od strane SAD kada je reč o snabdevanju energentima. Mislim da Lukoil ima rafineriju u Bugarskoj, znači neki alternativni tok snabdevanja je moguć, pitanje je da li je država napravila tu strategiju“, govori Drašković.
On kaže da nije siguran da li su Vlada Srbije i ljudi koji vode državu planirali kako da ublaže takve posledice.
„Džaba nam iz Njujorka ‘kuka’ gospodin Aleksandar Vučić, o tome se moralo voditi računa ranije i znalo se da može doći do ovih okolnosti“, rekao je on.
Koren problema, prema njegovim rečima, je u tome što je Srbija predala svoju energetsku nezavisnost nakon 2000. godine, a sada je došlo do političkih turbulencija u svetu.
Drašković smatra da se neki ključni sektori i resursi, kao što su energetika, bankarski sektor, vode, farmaceutska industrija, ne smeju prepustiti dominantno stranim kompanijama.
„Ali to je nažalost bila ekonomska politika i teorija posle 2000. godine – liberalizuj sve pa ćeš biti srećan“, rekao je on.
Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs

Srpske vlasti su preko amandmana na budžet za ovu godinu uspele da izdvoje 1,4 milijarde evra za Naftnu industriju Srbije, a izdvajanja za gas koja tek čekaju Srbiju biće dodatni udarac fiskalnoj politici. U...

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) saopštila je da je ove godine dostigla značajnu prekretnicu u Srbiji, uloživši više od 10 milijardi evra u zemlju od 2001. godine kroz skoro 400 projekata.U Beogr...

Više od 78 odsto vozača u Srbiji smatra da bi u slučaju značajnog rasta cena goriva, država trebalo da reaguje smanjenjem akciza, dok 11 odsto njih veruje da bi trebalo povećati subvencije za kupovinu elektr...

Sindikat pančevačke Rafinerije zatražio je obraćanje generalnog direktora NIS-a, a upitao je i kadrovsku službu ima li strategiju u vezi sa statusom zaposlenih. Kako saznajemo, zaposleni traže informacije u ...
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rs Inforamcije koje imaju dodatnu vrednost
POGLEDAJ SVE