Vesti iz zemlje

29.05.2024. 09:58

Nova ekonomija

Autor: Aleksandra Nenadović

EBRD: Srpska inflacija u granicama cilja do kraja godine

Posle odobrenja Odbora MMF-a, u junu, očekuje se da Srbija dobije pristup novim sredstvima od zajmodavca

Privredni rast država jugoistočne Evrope značajno je usporio u 2023. godini, ali je i dalje viši od većine članica EU, uglavnom zbog rasta potrošnje, navodi se u izveštaju Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD). Investicioni trendovi ostaju pozitivni i zbog značajnih fondova EU u narednim godinama, koji će ostati važan motor kratkoročnog i srednjoročnog rasta regiona.

Očekuje se da će BDP Zapadnog Balkana porasti sa 2,5 odsto u 2023. godini na 3,3 odsto u 2024. godini, da bi naredne dostigao 3,7 odsto, kažu ekonomisti EBRD.

Nakon rasta od 2,5 odsto tokom 2022. i 2023. godine, izgleda da se ekonomska aktivnost ubrzava u prvih nekoliko meseci tekuće godine.

Kratkoročni pokazatelji za prva dva meseca u industrijskoj proizvodnji, realnoj trgovini na malo i turizmu, ukazuju na snažan rast.

„Inflacija se očekuje da će se vratiti u okvire cilja centralne banke do kraja godine, usred zaoštrene monetarne politike. Treći i završni pregled u okviru stand-by aranžmana sa MMF-om čeka odobrenje Odbora, što bi omogućilo Vladi da pristupi sredstvima u visini oko 400 miliona evra“, kažu ekonomisti EBRD u izveštaju u vezi Srbije.

Rizici zbog kojih bi moglo doći do pada, proizlaze iz nastavka slabost ekonomija evrozone, zategnutog tržišta rada, geopolitička nestabilnost i nepovoljni vremenski uslovi koji mogu negativno utiču na poljoprivrednu proizvodnju.

Pozitivan uticaj na ekonomiju može doći iz uspešnog sprovođenja reformi u oblasti upravljanja državnim preduzećima, kaže banka iz Londona.

Strane direktne investicije (SDI) iz Kine u oblasti koje pokriva EBRD beleže nagli rast u 2023. godini, sa posebno velikim prilivom u Egipat, Maroko i Srbiju, u sektore kao što su elektronika, metali i obnovljivi izvori energije.

Ostatak regiona

Za Albaniju je rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) bio solidan u 2023. godini – 3,4 odsto, a EBRD ovoj državi predviđa sličan nivo (skok od 3,3 odsto) i u ovoj godini.

Ekonomija Bosne i Hercegovine je rasla 1,7 odsto u 2023. godini, a za ovu godinu se očekuje „ubrzanje“ na 2,8 odsto.

Crna Gora, nakon rezultata većeg od očekivanog u 2023. godini (čak šest procenata) očekuje umerenijih 3,5 odsto tokom ove godine, zbog relativno više baze i negativanog uticaja suša na rad hidroelektrana.

Kosovo je zabeležilo rast BDP-a u prošloj godini od 3,3 odsto, dok je rast Severne Makedonije od jednog procenta bio niži od očekivanog.

Evropa, Ukrajina i Azija

Rast u regionima EBRD-a usporen je sa 3,3 odsto u 2022. na 2,5 odsto u 2023. godini, dakle ispod globalnog proseka od 2,7 odsto, pošto je rat u Ukrajini „uzeo danak“.

Cene energije u Evropi su i dalje relativno visoke, a oporavak u sektoru usluga nakon pandemije koronavirusa je splasnuo. Rast u regionima EBRD očekuje se da će biti tri odsto, što je za 0,2 procentna poena niže u odnosu na prognozu iz prošle godine.

Centralna Evropa i baltičke države (CEB) bila je region sa najslabijim rezultatima u prošloj godini i ekonomski rast je u proseku iznosio samo 0,1 odsto.

Visoka inflacija, stroža monetarna politika, slaba tražnja iz zapadne Evrope i neizvesnosti u vezi sa ratom u Ukrajini je opterećivao rast privrede u regionu.

Revizija naniže delimično odražava sporiji rast od očekivanog početkom 2024. godine u centralnoj Evropi i baltičkim državama, u skladu sa slabim rastom u Nemačkoj.

Geopolitičke tenzije imaju dubok uticaj na regione EBRD-a i šire, što dovodi do brze fragmentacije trgovine i investicija, ali i primetan porast potrošnje za odbranu. Od februara 2022, trgovina oružjem kao udeo u uvozu i izvozu privreda EU u regionima EBRD porasla sa 0,1 odsto (što je godinama bila stabilna brojka) na 0,3 do 0,5 odsto.

Procenjuje se da je Ukrajina lane zabeležila privredni rast od 5,3 odsto. Povećana potrošnja za odbranu je podržavala domaću tražnju, dok je neto izvoz nastavio da opada.

Oporavak izvoza i ekspanzija domaće vojne proizvodnje će verovatno generisati privredni rast od tri odsto u ovoj godini i oko šest odsto u 2025. godini.

Za razliku od ovih zemalja, rast u centralnoj Aziji i delovima Kavkaza ostao je jak sve vreme dve prethodne godine, zbog rasta od trgovine sa Rusijom i doznaka iz iste zemlje, stoji u EBRD izveštaju.

Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pre slanja komentara, molimo vas da se upoznate sa pravilima komentarisanja i pravilima korišćenja sajta.

Sajt je zaštićen pomocu reCaptcha i Google. Google Politika Privatnosti i Google Uslovi Korišćenja su primenjeni.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.