
U Zrenjaninu voda poskupljuje za – četiri puta
Zrenjaninci će od 1. januara 2026. godine kubik vode iz gradskog vodovoda plaćati 129 dinara bez PDV-a, umesto sadašnjih 29,36 dinara, piše Beta.Zaključak o davanju saglasnosti JKP "Vodovod i kanaliz...
Evropska centralna banka (ECB) je saopštila da pokreće dvogodišnju analizu o tome da li treba uvesti digitalnu verziju evra koja bi dopunjavala gotovinu, što je njen oprezan korak ka uvođenju digitalnih valuta i analiza potenc...
Foto: PixabayEvropska centralna banka (ECB) je saopštila da pokreće dvogodišnju analizu o tome da li treba uvesti digitalnu verziju evra koja bi dopunjavala gotovinu, što je njen oprezan korak ka uvođenju digitalnih valuta i analiza potencijalnog uticaja na politiku i finansijski sistem, prenosi Beta.
ECB je u sredu navela da digitalni evro mora biti takav da zadovolji potrebe potrošača, istovremeno pomažući sprečavanje ilegalnih aktivnosti poput pranja novca i ne sme imati negativan uticaj na finansijsku stabilnost i monetarnu politiku.
Digitalizacija „doseže sva područja našeg života“, napisao je u blogu član Izvršnog odbora ECB Fabio Paneta.
„Pandemija korona virusa (COVID-19) pokazala je koliko brzo se takva promena može dogoditi. I to utiče na način na koji plaćamo. Sve više kupujemo digitalno i putem interneta“.
Rekao je da na mnoga pitanja treba odgovoriti i da će se „tek kasnije doći do odluka da li izdavati digitalni evro ili ne“.
Ako ta ideja bude odobrena kroz dve godine, bile bi potrebne još tri da zaista nastane digitalni evro.
ECB centralna banka 19 zemalja koje koriste evro, pokreće detaljnu studiju pošto je već prikupila stavove građana i finansijskih stručnjaka.
Jednostavno rečeno, digitalna valuta centralne banke bila bi digitalna novčanica. Pojedinci bi je koristili za plaćanje u prodavnicama ili međusobno.
Banka za međunarodna poravnanja (BIS) međunarodno udruženje centralnih banaka, kaže da bi digitalne valute koje izdaju centralne banke mogle da donesu raznolikost opcija plaćanja, brže i jeftinije prekogranično plaćanje, da povećaju „finansijsku uključenost“ ljudi koji nemaju račune u bankama i verovatno da olakšaju fiskalne podsticaje u vreme ekonomske krize, kakvu je izazvala pandemija.
Jedno istraživanje BIS-a pokazalo je da 86 odsto centralnih banaka istražuje potencijal digitalne valute, 60 odsto eksperimentiše s tehnologijom za to, a 14 odsto sprovodi pilot-projekte.
Digitalna valuta bi se razlikovali od „kriptovaluta“ kao što je „Bitkoin“ jer bi digitalne valute centralne banke bile zakonsko sredstvo plaćanja i na taj način upotrebljive za bilo koju transakciju, a njihova vrednost bi bila stabilna.
Paneta je rekao da bi digitalna valuta bila i „ekološki prihvatljivija“, jer bi trošila manje električne energije od „rudarenja“ Bitkoina.
Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs

Zrenjaninci će od 1. januara 2026. godine kubik vode iz gradskog vodovoda plaćati 129 dinara bez PDV-a, umesto sadašnjih 29,36 dinara, piše Beta.Zaključak o davanju saglasnosti JKP "Vodovod i kanaliz...

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da će Srbija sve uraditi da ruski vlasnici kapitala u Naftnoj industriji Srbije (NIS) budu zadovoljni, a ukoliko je funkcionisanje nemoguće, platiće, kako ...

Društvo i građani Srbije su, prvi put posle četvrt veka, korupciju naveli kao najveći problem u zemlji, ali ova godina je godina nazadovanja u borbi protiv korupcije jer javno tužilaštvo reaguje tek kada...

Kompanija Ariston, koja proizvodi bojlere i sisteme za grejanje, otvorila je pogon fabrike u Nišu. Otvaranju je prisustvovao i predsednik Aleksandar Vučić, koji je hvalio investiciju, rekavši da Ariston "dol...
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rs Inforamcije koje imaju dodatnu vrednost
POGLEDAJ SVE