Vesti iz zemlje

25.05.2016. 13:20

Beta

Autor: Nova Ekonomija

EK će danas Srbiji dati šest preporuka za popravljanje ekonomije

Srbija će od EU danas popodne dobiti preporuku da poboljša tempo realizacije kapitalnih izdataka, unapredi ulogu dinara u ekonomiji, nastavi da rešava pitanje nenaplativih kredita i podstakne aktivne mere zapošljavanja, najavio je šef sektora ze evropske integracije Delegacije EU u Srbiji Frejk Janmat (Freek Janmaat).

„Srbija se poziva da načini značajan napredak u pripremama za izgradnju gasnog interkonektora izmedju Srbije i Bugarske, i da završi radove na izgradnji puteva na koridoru 10 do kraja 2017. godine“, rekao je Janmat novinarima predstavljajući nacrt preporuka koje će danas usvojiti ministri finansija EU i zemalja kandidata, uz prisustvo ministra finansija Dušana Vujovića.

Preporuke se dostavljaju u okviru programa ekonomskog usklađivanja u EU, takozvanog evropskog semestra, koji se primenjuje i na zemlje kandidate, u u okviru kojeg je Srbija u martu napravila novi Plan ekonomskih reformi (ERP) za period 2016-2018.

Janmat je, predstavljajući preporuke, ukazao na problem nedovoljnog sprovođenja javnih kapitalnih ulaganja, što ukazuje i na slab kapacitet u planiranju kapitalnih izdataka, dodajući da je potrebno unaprediti prioritizaciju i upravljanje.

Potrebno je i nastaviti sa jačanjem fiskalnih mera konsolidacije korišćenjem za to svakog dodatnog prihoda i ušteda u tekućoj potrošnji, kao i drugih mera za ostvarivanje primarnog suficita u 2016, odnosno suficita pre servisiranja duga, rekao je Janmat.

Na pitanje novinara da li je potrebna ta preporuka s obzirom da je u prvom kvartalu ostvaren primarni suficit, on je potvrdio da su rezultati u prva tri meseca bili dobri, ali da su delimično posledica jednokratnih prihoda poput prodaje telekomunikacionih frekvencija, ali i neostvarivanja kapitalnih izdataka, dok je preporuka Brisela da se deficitu pristupi na strukturni način, na primer unapređenjem poreske uprave.

Fiskalnu konsolidaciju bi, kako je naveo, trebalo podržati koracima za pronalaženje održivog rešenja za preostala državna preduzeća, kao i napretkom u reformi javne uprave i unapređenjem naplate javnih prihoda na sistematičan način koji ne opterećuje privredu.

Srbija po oceni Brisela treba da radi i na smanjivanju rizika za finansijsku stabilnost i realnu ekonomiju nastavkom sprovođenja akcionog plana za smanjenje nenaplativih kredita, koji su i dalje na visokom nivou od 22 odsto, ali i da podstakne dinarizaciju privrede jer, kako je objasnio Janmat, visoka zastupljenost evra u zajmovima predstavlja rizik za otplatu i medju građanstvom i među firmama kojima su prihodi u dinarima.

Za finansijsku stabilnost važno je i da Srbija dodatno osvetli situaciju malih banaka koje nisu učestvovale u prošlogodišnjoj studiji o kapitalizaciji, rekao je predstavnik Delegacije EU.

U preporuci o unapređenju poslovnog ambijenta i podsticanju privatnog ulaganja savet je da se razvija transparentniji i manje opterećujući sistem parafiskalnih nameta, uspostavi šema garancija za zajmove za mala i srednja preduzeća koja i dalje teško dolaze do novca i ponovo pokrene takozvana giljotina propisa, odnosno da se analizira poslovno okruženje i vidi da li je moguće smanjiti administrativni teret za firme.

U svetlu otpuštanja viškova u državnim preduzećima i javnoj administraciji potrebno je unaprediti pružanje ciljane politike aktivnih mera zapošljavanja i poboljšati kapacitet službe za zapošljavanje da takve mere primeni za veći broj korisnika, naveo je on.

Kvalitet novog Programa ekonomskih reformi (ERP) koji je vlada dostavila u martu, i na osnovu kojeg se preporuke i izdaju, bolji je od prethodnog po kvalitetu, ocenio je Janmat.

Naveo je da su rokovi konkretniji, da se mere logičnije slede i da su jasno budžetirane, kao i da je program donet uz javne konsultacije sa organizacijama civilnog društva, sindikatima, komorama i drugim zainteresovanim stranama.

Prilika za prvu procenu sprovođenja biće izveštaj o napretku koji Evropska komisija obično objavljuje u oktobru, ukazao je on.

Janmat je izneo ocenu da je iz prošlogodišnjeg plana reformi koji je Briselu podnela Vlada Srbije u potpunosti ispunjena preporuka da se olabavi monetarna politika i tome pridodaju fiskalne mere i da je NBS postepeno smanjivala referentnu kamatnu stopu što je važno za odobravanje kredita preduzećima i gradjanstvu, dok su delimično ostvarene preporuke za restruktiriranje javnih preduzeća i javnog sektora generlano.

U reformama javnog sektora bilo je zastoja i to se mora nastaviti, rekao je Janmat.

Na pitanje o planovima vlade za 17 preduzeća koja su bila zaštićena od poverilaca nakon što ta zaštita istekne u maju, Janmat je rekao da mala odlaganja usled daljih planova ne bi bila problem ukoliko ne iziskuju izdatke koji bi uticali na deficit.

Zvanično usvajanje preporuka u Briselu na sastanku ministara finansija i ekonomije EU i zemalja kandidata za članstvo očekuje se posle 16 časova.

Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Pre slanja komentara, molimo vas da se upoznate sa pravilima komentarisanja i pravilima korišćenja sajta.

Sajt je zaštićen pomocu reCaptcha i Google. Google Politika Privatnosti i Google Uslovi Korišćenja su primenjeni.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.