
MOL potvrdio nameru kupovine NIS-a
Mađarska kompanija MOL grupa saopštila je danas da je u prvom kvartalu 2026. godine ostvarila dobit pre oporezivanja od 212 miliona dolara i potvrdila nameru kupovine Naftne industrije Srbije (NIS), uprkos g...
Elektroprivreda Srbije (EPS) saopštila je da će preispitati najavljenu modernizaciju termoelektrane Kostolac A (TEKO A). Glavni razlog je kako se navodi, ekologija, odnosno smanjenje emisije štetnih gasova.
Detalji o eventualnom odustajanju od modernizacije TE Kostolac A izneti su u javnoj nabavci u kojoj se traži analiza rešenja za grejanje domaćinstava u Požarevcu, Kostolcu i 25 okolnih mesta.
Građani koji tamo žive sada se greju toplom vodom iz termoelektrane u Kostolcu, pa bi u slučaju njenog gašenja moralo da se nađe alternativno rešenje.
TE Kostolac A ima snagu 310 megavata (MW), a modernizacija bi trebalo da joj omogući usklađivanje sa novim ekološkim standardima i produži vek rada.
To znači da je moguće zatvaranje Termoelektrane Kostolac A, što je opcija koja se dosad spominjala samo za dve EPS-ove TE, Moravu i Kolubaru A.
Kao jedan od razloga za preispitivanje modernizacije u EPS-u se pominju i „nametnuti ciljevi na nivou Energetske zajednice„.
Kako se navodi, to se odnosi na povećano učešće obnovljivih izvora energije, povećanje energetske efikasnosti i smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte.

Foto: Screenshot teksta iz javne nabavke koju je oglasio EPS
Kako se dodaje, radne verzije Nacionalnog energetskog klimatskog plana (NEKP) i Strategije razvoja energetike do 2040. nagoveštava eventualno odustajanje EPS-a od proizvodnje struje pomoću uglja.
Gašenje termoelektrana ne tiče se samo ekoloških standarda, već i jeftinije struje koja se dobija iz uglja.
STRUJA ĆE POSKUPETI I ZA GRAĐANE, UVOZIMO I UGALJ, KAŽE MINISTARKA PLAĆAMO LI POTREBU ILI LUKSUZ: ANALIZA RAČUNA ZA STRUJUDa nevolja bude veća, u Srbiji su dovedeni u pitanje i ti resursi, zbog brojnih havarija i lođeg upravljanja rudnicima uglja u basenu Kolubare.
Kako je pisala Nova ekonomija, prošle godine u Evropi je podbacili obnovljivi izvori struje, pa se nedostatak u snabdevanju, uz ogromne troškove nadoknadio pokretanjem termoelektrana.
U Srbiji je struja jeftina upravo zbog činjenice da se proizvodi iz domaćeg uglja.
Ona je za privredu skuplja za 40 odsto od početka godine, dok će građanima od septembra računi za električnu energiju biti uvećani za 8,5 odsto.
Struja se od havarija koje su EPS zadesile od decembra prošle godine, dobrim delom uvozila, a od septembra je najavljeno i njeno poskupljenje 8,3 odsto sa porezom na dodatu vrednost (PDV) i akcizama.
U normalnim okolnostima, termoelektrane u Srbiji proizvode oko 70 odsto struje.
Sistemske greške plaćamo skupim uvozom strujeKako se navodi u tekstu javne nabavke, treba analizirati i porediti sledeća rešenja koja su moguća za grejanje domaćinstava u Požarevcu, Kostolcu i 25 okolnih sela, u slučaju gašenja termoelektrane:
U svim ovim opcijama, kako se navodi, proizvodila bi se i tehnološka para za startovanje dva bloka u TE Kostolac B jer se ona sada dobija u TE Kostolac A.
Više detalja o tome u tenderskoj dokumentaciji, a sledećam LINKU.
Prvi blok TE Kostolac A je pušten u rad 1968, a drugi 1980. godine.
U oktobru 2020. EPS je pokrenuo izradu studije sa ciljem da se produži rad Kosolca do 2038. godine.
Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs

Mađarska kompanija MOL grupa saopštila je danas da je u prvom kvartalu 2026. godine ostvarila dobit pre oporezivanja od 212 miliona dolara i potvrdila nameru kupovine Naftne industrije Srbije (NIS), uprkos g...

Export-Import Banka Sjedinjenih Američkih Država (EXIM) odobrila je finansiranje koje će podržati nastavak razvoja 5G mreže, saqopštio je Telekom Srbija.U saopštenju Telekoma piše da će finansiranje uz p...

Premijer Srbije Đuro Macut kazao je da predlog mađarske naftne kompanije MOL o kupovini većinskog ruskog udela u Naftnoj industriji Srbije (NIS) nije potpuno prihvatljiv za srpsku stranu i da je zbog toga ne...

Više od godinu i po dana nakon što je Komisija za zaštitu konkurencije pokrenula postupak protiv četiri velika trgovinska lanca zbog sumnje na dogovaranje cena, javnost i dalje nema odgovor na ključno pitanj...
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rs Inforamcije koje imaju dodatnu vrednost
POGLEDAJ SVE