Stres, u manjoj ili većoj meri, od svakodnevno do povremeno, doživljava 95,9 odsto novinara, saopšteno je danas na predstavljanju analize mentalnog zdravlja novinara za 2025. godinu. Među uzrocima stresa su nedovoljne zarade, loši uslovi rada, ali i spoljni pritisci.
Profesorka psihologije na Filozofskom fakultetu, Tamara Džamonja Ignjatović, rekla je da se 41,7 odsto novinara susrelo sa mobingom, odnosno zlostavljanjem na radu, i to najčešće od strane urednika.
Dodala je da su najčešći uzroci za stres potplaćenost, finansijska neizvesnost, loši uslovi rada i izveštavanje o traumatskim događajima. Takođe, 50 odsto ispitanika (od njih 218), smatra da su uszročnici stresa i spoljni pritisci i pretnje. To je za 10 odsto više ispitanika koji su to naveli kao okidač za stres u odnosu na 2023. godinu.
Džamonja Ignjatović je rekla da 40 odsto novinara ima subjektivni osećaj depresivnih tegoba, a da čak 77 odsto njih oseća visok stepen anksioznosti.
Veran Matić, predsednik Upravnog odbora Asocijacije nezavisnih elektronskih medija (ANEM) i njegov predstavnik u Stalnoj radnoj grupi za bezbednost novinara, rekao je da je u prethodnih godinu dana posao novinara bivao sve kompleksniji.
„Niz koleginica i kolega iz medija svakodnevno su izloženi lažima, izloženi su blaćenju i iznošenju ličnih podataka koji mogu samo državne institucije da daju i to je nešto što mnogima predstavlja užasavajuće podatke“, rekao je Matić.
Dodao je da se država, uoči predstojećih lokalnih izbora 29. marta u 10 opština, sprema na „obračun sa ostacima profesionalnih medija u Srbiji“.
„Gde god da odemo, to je jedna do dve redakcije koje profesionalno obavljaju svoj posao, sa po dvoje troje zaposlenih ili nezaposlenih ili volontera. Smanjuje se obim profesionalnog novinarstva i medija, a vlast osniva nove medije koji će biti puki izvršioci komandi i prenošenja najgoreg blaćenja“, rekao je Matić.
Konferencija Nove ekonomije: Medijski radnici traže da naplate svoj sadržaj i informacije koji plasiraju društvene mreže