Vesti iz zemlje

15.04.2022. 13:57

Nova ekonomija, Mina Buđevac

Autor: Nova Ekonomija

Građevinska armatura 500 evra skuplja, nestašice cementa

Foto: Pixabay

Cene građevinskog materijala, poslednjih meseci, neprekidno su u porastu. Samo je građevinska armatura poskupela za čak 500 evra po jednoj toni, kažu u Sindikatu građevinskih radnika Vojvodine (Savez samostalnih sindikata Vojvodine). To povećava rad na crno u građevinarstvu i diže cenu stambenog kvadrata.

„Dosta se troši građevinski materijal, blokovi su otišli za oko 70 do 80 odsto i teško se nabavljaju pošto je velika potražnja. Nabavka sada recimo mora da se najavi, pa da se sačeka isporuka dve do tri nedelje“, kaže za Novu ekonomiju predsednik sindikata građevinskih radnika Vojvodine Josip Modić.

Cena armature, kako on podseća, skočila je sa 600 na 1.100 evra po toni. Pored toga, postoji i problem sa cementom zbog nestašice energenta koji se koriste u njegovoj proizvodnji.

Kako kaže naš sagovornik, cementare se u toj situaciji „dovijaju“ i kao pogonsko gorivo koriste stare gume, a to može da zagadi životnu sredinu.

Modić ukazuje, da bi u Srbiji, pored svih tih problema, moglo da dođe i do nestašice gline od koje se prave keramičke pločice.

Iz Ukrajine se UVOZIO koks, energent KOJI SE KORISTI za pravljenje cementa.

„Mi imamo dosta gline od koje se prave se pločice. Najveći uvoz na svetsko tržište je dolazio iz Ukrajine. Sad se pojavljuju neke firme sa zapada koje hoće da kupe tu glinu, tako da i tu postoji mogućnost da dođe do nestašice, ako se bude izvozila“, upozorava Modić.

On se nada da će se rat u Ukrajini uskoro završiti i da će se tržište stabilizovati bez potrebe da dođe do zastoja u građevinarstvu.

U poslednjih nekoliko godna, kako je rekao, dosta se radilo i građevina je sada vodeća prvredna grana, pa sa direktno povezanim privrednim granama ima učešće u bruto-domaćem proizvodu (BDP) sa oko 20 odsto.

Pored toga, sa indirektnim granama učešće građevinarstva u BDP-u čini 30 odsto. 

Korona i tražnja dižu cene građevinskog materijala

PROBLEM RADA NA CRNO

Rad na crno je i do sada bio najveći problem jer, kako navodi Modić, mnogi poslodavci radnicima minimalne zarade isplaćuju na račun, a ostalo se isplaćuje na ruke te država biva dodatno oštećena.

„Moguće je da će se u narednom periodu povećati rad na crno baš zbog trenutnih poskupljenja materijala, a postoji mogućnost i da će se i materijal nabavljati više u sivoj zoni“, predviđa sagovornik našeg portala.

Građevinska industrija u Srbiji je, zbog konstatnih poskupljenja materijala, kako piše list Danas, spremna da zatraži pomoć države. Međutim, stručna javnost nije usaglašena oko toga da li bi država to trebalo da učini.

„Poskupljenje goriva je automatski podiglo cene transporta. A to je važan segment u poslovanju građevinske industrije ako se zna da se najveći deo materijala potrebnog za tu delatnost prevozi kamionima“, kaže koordinator Mreže za poslovnu podršku Dragoljub Rajić.

Rajić objašnjava da je da je zbog krize građevinska industrija u teškom položaju i da bi nadležni trebalo da joj pomognu.

Kako ponavlja, najjednostavniji i najefikasniji bi bio ukidanje raznih parafiskalnih nameta. 

„Zaista ima prostora da se dadžbine smanje. Na kraju i u interesu države je da građevinska industrija radi jer je to jedina garancija da će izmirivati svoje obaveze prema budžetu“, ocenjuje on.

NEZAPAMĆEN SKOK CENA GRAĐEVINSKOG MATERIJALA

S druge strane Ljubodrag Savić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu, ne deli mišljenje da je država dužna da pomogne baš građevinskoj industriji jer je njoj poslednjih godina išlo odlično.

„Mnogi drugi sektori su, takođe, u velikim problemima pa ne traže pomoć od države kao što to čine građevinci“, ocenjuje Savić. 

Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Pre slanja komentara, molimo vas da se upoznate sa pravilima komentarisanja i pravilima korišćenja sajta.

Sajt je zaštićen pomocu reCaptcha i Google. Google Politika Privatnosti i Google Uslovi Korišćenja su primenjeni.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.