Srbija

21.02.2014. 12:33

Novosti

Autor: Nova Ekonomija

Hemijska provera zemljišta kao uslov za pomoć države poljoprivrednicima

Srbija

21.02.2014. 12:33

Od naredne godine hemijska provera biće uslov za dobijanje pomoći države. Bez podsticaja ostaće oni koji ne dostave potvrdu šta treba da uzgajaju na zemljištu.

Na taj način će poljoprivrednici znati sastav svoje zemlje, prema čemu će naručivati i koristiti potrebnu količinu đubriva, pa će, tako, smatraju stručnjaci, i prinosi biti neuporedivo veći.

Dragan Glamočić, ministar poljoprivede, najavio je da ove godine neće tražiti hemijsko analiziranje zemljišta, ali da od 2015. poljoprivrednici moraju da budu spremni.

„Poljoprivrednici stidljivo analiziraju zemljište. Analiza košta 2.500 dinara, ali novac je zanemarljiv u odnosu na to koliko, posle naših saveta, prinos bude veći. Izuzetno je jak uticaj lobija trgovaca đubrivom, a stručnjake slušaju samo oni koji se ozbiljno bave proizvodnjom“, kaže Radojko Luković, referent za voćarstvo Inovacionog centra za poljoprivredu u Arilju. 

U ovu, jedinu akreditovanu laboratoriju za ispitivanje zemljišta u zapadnoj Srbiji više uzoraka stiže iz Lučana, Požege i Prijepolja, nego iz Arilja, gde se 10.000 domaćinstava bavi proizvodnjom malina. Uprkos tome što je zemlja u Arilju ekstremno kisela, trgovci mahom prodaju đubrivo dobro za zemljište Vojvodine, jer je najjeftinije. 

„Kiselost uz teške metale ulazi i stvara toksičan plod. Zemljište je postalo ekstremno kiselo jer se godinama koristi neadekvatno đubrivo, pa se zemlja dodatno degradira. Biljke ne daju puni prinos i gajenje je nerentabilno. Zemljište bi moglo za godinu dana da se potpuno osveži, ali moraju da koriste stajnjak, adekvatna mineralna đubriva i krečne materijale. Nažalost, struka je malo zastupljena u poljoprivredi“ objašnjava Luković. 

Dr Petar Sekulić, ekspert u Laboratoriji za zemljište i agroekologiju, novosadskog Instituta za ratarstvo i povrtarstvo, napominje kako su pokrajinske vlasti, do 2012. godine finansirale analizu zemljišta za poljoprivrednike iz ove pokrajine. 

„Tada smo analizirali oko 20.000 uzoraka godišnje, a sada, kada poljoprivrednici to sami rade, analiziramo tek 3.000 uzoraka, odnosno oko 15 odsto. Poljoprivrednici greše što ne analiziraju zemljište, jer analiza „važi“ četiri vegetacione godine, a umnogome pojeftini proizvodnju i pomogne očuvanju životne sredine“, navodi Sekulić. 

Pavle Nenadović, ratar iz Vognja, sela nedeleko od Rume, zbog boljeg prinosa i povoljnije cene proizvodnje, redovno analizira zemljište. 

„Proizvodnja, bez analize zemljišta, ukoliko se očekuje vrhunski prinos, neozbiljna je. Analiziram zemljište, pre svega na prisustvo fosfora i kalijuma, kako bih mogao da odredim pravu formulaciju mineralnog đubriva. Bez analize, proizvodnja bi bila znatno skuplja. Sama cena analize, kada se radi za veće površine, simbolična je. Daleko je veći problem da se kvalitetno uzmu uzorci za analizu, jer to zahteva mnogo vremena“, kaže Nenadović. 

Koliko je analiza zemljišta važna, napominje Sekulić, govori i primer Nemačke, u kojoj se ova mera primenjuje još od tridesetih godina prošlog veka.

Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs

Komentar(1)

  1. Молим Вас, Ви сте много стручнији економисти од милиона Срба, наравно и од мене, да објасните од куда оволика (демонска) жеља премијера за задуживањем Србије и то у милијардама и милијардама евара,долара, швајцарцима и чега све не! Хајте, ви сигурно имате бољи увид од обичног света, колико се Србија задужила од 2012.године! Од 2012.године су порези и таксе на све и свашта подигнути неколико пута, плате и пензије смњене а дугови Србије увећани?!? Куд су отишле те силне милијарде и милијарде (11 МЛРД:Евра) евра?

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Pre slanja komentara, molimo vas da se upoznate sa pravilima komentarisanja i pravilima korišćenja sajta.

Sajt je zaštićen pomocu reCaptcha i Google. Google Politika Privatnosti i Google Uslovi Korišćenja su primenjeni.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.