Vesti iz zemlje

02.03.2016. 14:08

B92

Autor: Nova Ekonomija

IMT otišao u stečaj, to je dokaz da ima rešenja

Još uvek 55.000 radnika radi u 250 preduzeća sa nerešenim statusom, a da ipak može drugačije primer je IMT, kaže ekonomista Vladimir Vučković.

Vučković koji je član Fiskalnog saveta kaže da se praktićno zna da se odustalo od stečaja nekih preduzeća kao što su ona na KiM, zatim 10 banja, a postoji, kako kaže i nekoliko preduzeća koja nisu privatizovana, a nije im ni pokrenut stečaj.

„S druge strane, guranje giganata u stečaj kao što je IMT, IMR, 14. oktobar, Fabrika vagona, Petoletka – mogu da posluže kao primer da se nešto može rešiti i da je moguće doneti čvrstu odluku i za osetljiva preduzeća i bez nekih velikih socijalnih davanja“, rekao je Vučković.

Vučković ističe da i neke odluke, kada je reč o sudbini preduzeća nisu odgovarajuće, kao što je pripajanje javnim preduzećima, jer kako je istakao, nije rešenje da se veštački održavaju preduzeća u životu koja i dalje ostaju na teretu javnih finansija.

„Postavlja se pitanje da li su potrebna ta preduzeća, šta će biti sa radnicima, da li će njihove plate pratiti one u kompaniji kojoj su pripojeni? Vidimo da ovim status tih preduzeća nije rešen, čak šta više“, rekao je on.

Prema njegovim rečima, nije dobro ni što se unapred pripremljeni plan reorganizacije (UPPR) koristi kao skriveno rešenje umesto stečaja kako bi preduzeće izašlo čistije, a nije bilo dovoljno jakih argumenata da se banje ne privatizuju.

„Može da se dozvoli privatizacija banja, a da se potraživanja PIO fonda reše sa državom preko drugih davanja“, kaže.

On je podsetio i da će uskoro biti aktivirana državna garancija za RTB Bor za šta sredstva nisu bila planirana budžetom za ovu godinu.

„Jedna godina ne može da bude izgovor za tolerisanje decenijskih problema. To što je cena bakra niska ne znači da se nije mogao praviti dugoročniji plan“, rekao je Vučković.

On dodaje da je problem i sa velikim gigantima kao što je FAP za koji nisu poznati planovi, ali i za slična preduzeća za kojih nema ozbiljno zainteresovanih investitora, a prave se veliki gubici.

„Železara će morati da računa na nova sredstva. Međutim prema propisima EU, država tu više ne može da interveniše, što mislimo da je dobro, pa da vidimo da li će se privatizovati i šta će na kraju biti“, kaže Vučković i dodaje da se malo govori o na primer, SIMPU i Lasti, ali da svuda ima problema.

Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Pre slanja komentara, molimo vas da se upoznate sa pravilima komentarisanja i pravilima korišćenja sajta.

Sajt je zaštićen pomocu reCaptcha i Google. Google Politika Privatnosti i Google Uslovi Korišćenja su primenjeni.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.