Primena Zakona o socijalnoj karti u Srbiji dovela je do masovnog isključivanja najugroženijih građana iz sistema socijalne zaštite. Umesto obećane efikasnosti, preko 60.000 najsiromašnijih ostalo je bez mesečnih primanja zbog grešaka u podacima i nepoznatog algoritma, koji je zamenio ljudsku procenu.
O tome kako je automatizacija dehumanizovala proces podrške i zašto socijalni radnici gube autonomiju pred “nepogrešivim” softverom, za Novu ekonomiju danas govorio je Uroš Ranđelović iz Inicijative za socijalna i ekonomska prava A11.
“Najproblematičnije u ovom zakonu jeste to što je doveo do automatizacije čitavog postupka i na neki način potpuno dehumanizovao proces. Autonomija socijalnih radnika je maksimalno smanjena, a oni su odsečeni od terenskog rada. Sada se odlučuje na osnovu notifikacija iz registra koji često sadrži bizarne greške. Imali smo situaciju gde je čoveku obračunato da je sakupio i prodao tri tone kartona mesečno, što je fizički apsolutno neizvodljivo za jednog čoveka, ali je on zbog tog podatka u sistemu izgubio pravo na pomoć. Socijalna karta je trebala da uključi siromašne ljude u sistem podrške, a u praksi se desilo
suprotno, postala je najefikasniji mehanizam za njihovo izbacivanje iz sistema.“
Dok se pravi korisnici socijalne pomoći neretko u javnosti targetiraju kao “oni koji zloupotrebljavaju budžet”, ima primera da državni službenici zloupotrebljavaju ovaj institut.
Da li je država uvela algoritme da bi pomogla najsiromašnijima ili da bi na njima uštedela? Ceo razgovor o sistemskim propustima i sudbinama ljudi iza brojeva pogledajte na YouTube kanalu Nove ekonomije, na sledećem linku:
Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs
Elektroprivreda Srbije nedavno je raspisala javnu nabavku vrednu 14,4 miliona dinara za uslugu praćenja javnog mnjenja na internetu. Valja podsetiti se zbog čega EPS brinu potencijalne "reputacione krize".
...
Sedam međunarodnih nagrada i priznanja koje je učenička kompanija Moneta Works iz Tehničke škole „Mileva Marić Ajnštajn“ iz Novog Sada osvojila na najvećem evropskom festivalu preduzetništva mladih Gen-E 202...
Planirano javno-privatno partnerstvo grada Beograda i privatnog investitora vredno čak 81 milijardu dinara predviđalo je uvođenje privatnog nadzora, angažovanje 2.200 opremljenih kadrova i osnivanje privatni...
Šta sve može da se kupi za 1.000 dinara na pijaci? Na beogradskoj možete kupiti kilogram pasulja, dva kilograma krompira i kilogram jabuka. U prodavnici ista korpa košta 588 dinara, pa za preostali novac mož...
NOVA EKONOMIJA
prtplatite se za čitanje premium sadržaja
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rsInforamcije koje imaju dodatnu vrednost
Koristimo kolačiće kako bismo osigurali da vam pružimo najbolje iskustvo na našoj veb stranici. Ako nastavite da koristite ovaj sajt, pretpostavićemo da ste saglasni sa tim.