Interne komunikacije – Platforma za dijalog i jačanje timskog duha
Iako veliki broj kompanija nema timove za interne komunikacije, zaposleni prepoznaju važnost njihove podrške u izgradnji pozitivnog poslovnog ambijenta i snažnih timova, a time i uspeha organizacija
Kompanije se prilagođavaju digitalnom okruženju i sve više fokusiraju na dobrobit zaposlenih. Pandemija kovida je ubrzala digitalizaciju, a interne komunikacije u organizacijama pružaju kontratežu i humanizaciju radne sredine. Koliko je veliki značaj interne komunikacije danas, kako utiče na poslovnu kulturu i atmosferu u timovima, a kako na poslovne rezultate kompanija, bila je tema ovogodišnje ankete PR agencije Chapter 4.
Istraživanje je pokazalo da 14 odsto ispitanika smatra da je interna komunikacija važnija od eksterne za poslovanje kompanije. Velika većina ispitanika, skoro 85 odsto, smatra internu i eksternu komunikaciju jednako važnom za uspeh kompanije, što je u skladu sa svetskom praksom i percepcijom o važnosti reputacije kompanije među zaposlenima, kao i među eksternim ciljnim javnostima.
Jaki timovi stvaraju vrednost za kompaniju i ostvaruju dobre poslovne rezultate. Međutim, prema uvidima iz ankete, manje od trećine kompanija aktivno i planski ulaže u izgradnju timskog duha. Sa druge strane, svetska istraživanja pokazuju da produktivnost zaposlenih raste i do 25 odsto u organizacijama u kojima postoji jača povezanost među zaposlenima.
Više od 62 odsto ispitanika je odgovorilo da organizacija u kojoj rade nema poseban tim ili osobu koja se bavi isključivo internim komunikacijama, što je dosta visok procenat u odnosu na evropske zemlje. Takođe, za više od 67 odsto ispitanika prvi izvor informacija u kompaniji je direktno nadređeni ili neposredni menadžer, dok su za skoro 30 odsto ispitanika to kolege iz tima. Interesantno je da su neformalne informacije dominantne u organizacijama za više od 12 odsto ispitanika, a činjenica da njima sami zaposleni daju prednost u važnosti ukazuje na nedovoljno zvaničnih informacija formalnim kanalima.
Kako zaposleni vide interne komunikacije?
Najveći broj ispitanika smatra da je uloga internih komunikacija da pomognu zaposlenima da razumeju interne politike, strategiju kompanije i organizaciju (57%). Građenje osećaja poverenja, zajedničkog identiteta i lojalnosti je na visokom drugom mestu po važnosti za skoro polovinu ispitanika (48%), dok internom informisanju i edukaciji prednost daje oko 40% odsto ispitanika. Od ostalih uloga internih komunikacija, ispitanici su istakli i dijalog i povratne informacije, kao i promociju korporativne kulture i vrednosti.
Zaposleni interno najviše komuniciraju putem imejla i društvenih mreža, ali i tokom sastanaka sa timom ili kroz direktnu komunikaciju licem u lice. Interno se komunicira i kroz feedback neposrednog nadređenog, timske događaje, obraćanja generalnog direktora, zatim različite alate – aplikacije i platforme, kao i interne magazine, table ili internu televiziju.
Međutim, kada se govori o najkorisnijim kanalima za izgradnju kvalitetnog tima, prva tri mesta prema mišljenju zaposlenih zauzimaju sastanci sa timom, direktna komunikacija licem u lice, kao i timske aktivacije i druženja.
Šta interne komunikacije ne rade, a trebalo bi?
Ispitanici su istakli da interne komunikacije često zanemaruju potrebe i želje zaposlenih, da ne obraćaju dovoljno pažnje na atmosferu u timovima, da ne sprovode evaluaciju interpersonalnih odnosa koji se odražavaju na atmosferu i rad u timu.
S druge strane, zaposleni najviše cene slušanje njihovih potreba i mišljenja, vidljivost, promociju i nagrađivanje postignutih uspeha, ali i informisanje o projektima i novostima u sektoru i van njega i organizovanje prilika za jačanje timskog duha.
Prošlogodišnje evropsko istraživanje je pokazalo da neverovatnih 85% zaposlenih nije posvećeno kompaniji u kojoj radi, što je i jedan od najvećih izazova u poslovanju danas. Primera radi, postoje procene da zbog nedostatka angažovanosti zaposlenih Velika Britanija godišnje gubi do 70 milijardi funti.
Kada je reč o trendovima, čak 70 odsto ispitanika u Srbiji prednost daje autentičnosti i transparentnosti u internoj komunikaciji, zatim fokusu na wellbeing zaposlenih (51,6%), kao i hibridnom radnom okruženju (37,6%).
O istraživanju
Agencija Chapter 4 već šest godina zaredom pokreće na komunikacijske teme u poslovnom ambijentu u Srbiji. Ovogodišnja anketa sprovedena je u periodu od 1. do 15. marta 2024. U anketi je učestvovalo 180 ispitanika, od kojih najveći broj radi u kompanijama koje zapošljavaju više od 250 ljudi, ali i u onim koje imaju do 10 zaposlenih.
Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs
Grad Beograd dodelio je posao obezbeđenja objekata Gradske uprave, vredan 150 miliona dinara bez PDV-a (1,27 miliona evra) firmama T&M group solutions, Sparta Security i TE group, koje su i ranije obavlj...
Republički geodetski zavod odgovorio je pismeno na tekst koji je Nova ekonomija objavila a koji se tiče izveštaja Saveta za borbu protiv korupcije o novcu koji je RGZ dobio u poslednje dve decenije za svoj r...
Javno komunalno preduzeće "Čistoća" iz Novog Sada raspisalo je javnu nabavku za usluge čišćenja, sakupljanja i selektovanja otpada, procenjene vrednosti 250 miliona dinara (oko 2,1 milion evra).Posao ukl...
Vlada Srbije izdvojila je 10,1 milion dinara za kupovinu slike Uroša Predića "Portret devojčice sa knjigom u fotelji", koju je država kupila krajem aprila na aukciji u Beču.Kako je objavljeno u Službenom...
Vučićev nastup u Nišu nije previše odudarao od standarda i okvira unutar kojih se njegov diskurs kreće već nekoliko meseci, ali se mogu primetiti neki izraženiji tonovi u odnosu na prethodni period....
Izgleda da se Tužilaštvo za organizovani kriminal otrglo Vučićevoj kontroli ali policija nije, i da Vučić sada vlada isključivo policijskom silom i propagandom....
Deo opozicije u Nišu oštro je osudio fizičke napade na novinare, studente i građane tokom i nakon centralnog skupa na Svenarodnom saboru, održanog juče u centru grada, na kojem je govorio p...
Do 15. marta studenti su bili u ofanzivi, a vlast u defanzivi. Nakon tog datuma vlast je prešla u ofanzivu i to tako što je blokade savršeno iskoristila da satre državne fakul...
NOVA EKONOMIJA
prtplatite se za čitanje premium sadržaja
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rsInforamcije koje imaju dodatnu vrednost
Koristimo kolačiće kako bismo osigurali da vam pružimo najbolje iskustvo na našoj veb stranici. Ako nastavite da koristite ovaj sajt, pretpostavićemo da ste saglasni sa tim.Ok