
Koliko će nas koštati gas?
Srpske vlasti su preko amandmana na budžet za ovu godinu uspele da izdvoje 1,4 milijarde evra za Naftnu industriju Srbije, a izdvajanja za gas koja tek čekaju Srbiju biće dodatni udarac fiskalnoj politici. U...
Program Evropske unije IPARD 3 programa namenjen je kao predpristupna podrška Srbiji u evrointegracijama i njime će biti obuhvaćeno 13 oblasti u ruralnog razvoja.
Kako se navodi u Sektorskom sporazumu između Vlade Srbije i Evropske komisije o mehanizmima primene finansijske pomoći Unije, koja je planirana kroz IPARD 3, mere mogu biti podržane u okviru IPARD III programa su:
Korisnici ove mere su poljoprivredni proizvođači ili grupe poljoprivrednih proizvođača, bilo da su to fizička ili pravna lica i drugi pravni subjekti u oblasti poljoprivrede (mikro, mala i srednja privredna društva ), proizvođačke organizacije zadruge, udruženja) odgovorni za obavljanje delatnosti i finansijske investicije u fizičku imovinu poljoprivrednih gazdinstava.
Kada korisnik nije vlasnik poljoprivrednog gazdinstva na kome se sprovodi investicija, treba zaključiti ugovor između zainteresovanih strana koji uključuje odredbe koje omogućavaju strukturni uticaj projekta tokom najmanje pet godina nakon njegovog zaključenja (izdavanja rešenja o isplati).
Podrška se daje proizvođačkim grupama i organizacijama, koje su zvanično priznate od strane nadležnog organa države, na osnovu poslovnog plana i biće ograničena na grupe proizvođača i organizacije koje su mala i srednja privredna društva.
Korisnici su preduzetnici i privredna društva.
Korisnici mogu biti poljoprivredni proizvođači, grupe poljoprivrednih proizvođača i drugi menadžeri zemljišta (samo ako sarađuju sa poljoprivrednim proizvođačima) koji, po opštem pravilu, na period od pet godina (sa mogućnošću produženja).
Korisnici su lokalne akcione grupe koje je odabrala i ugovorila IPARD agencija.
Korisnici ove mere su jedinice lokalne samouprave u ruralnim područjima.
Korisnici ove mere su poljoprivredni proizvođači i članovi poljoprivrednih gazdinstava, fizička lica u ruralnim područjima, proizvođačke organizacije (kao što su zadruge, udruženja) i mikro i mala preduzeća u ruralnim područjima.
Korisnici mogu biti privatni ili javni, nevladine organizacije, bilo lokalne ili iz zemalja EU ili iz zemalja kandidata za članstvo u EU, kao i tela koja organizuju razmene i posete poljoprivrednim gazdinstvima i vlasnicima šuma.
Korisnik ove mere je IPARD Upravljačko telo, IPARD agencija, upravljačka struktura, savetodavne službe, tehnička tela, lokalne akcione grupe i nacionalne ruralne razvojne mreže.
Organi ili tela koji pružaju savetodavne usluge su korisnici podrške (u smislu prijema sredstava).
Organi ili tela koji pružaju savetodavne usluge su javne savetodavne službe, sektorske organizacije (poljoprivredne komore), razvojne agencije, nevladine organizacije, opštinska veća.
„Dok privatna preduzeća i konsultantske kuće nisu prihvatljivi, privatne savetodavne službe angažovane ugovorom od strane Ministarstva, kao dela nacionalnog savetodavnog sistema, mogu biti prihvatljive“, dodaje se u dokumentu.
Besplatne savetodavne usluge pružaju se poljoprivrednim proizvođačima, sopstvenicima šuma i mikro privrednim društvima u ruralnim područjima.
Privatni i javni vlasnici zemljišta i njihova udruženja mogu biti korisnici ove mere.
Finansijski instrument bi mogao da pruži podršku poljoprivrednim proizvođačima, mikro, malim i srednjim privrednim društvima, proizvođačkim organizacijama, javno-privatnim partnerstvima, itd. prema IPARD programu.
Podnosioci zahteva za podršku iz finansijskog instrumenta treba da budu upisani u registar poljoprivrednih gazdinstava ili da budu priznati kao proizvođačka grupa/organizacija u skladu sa nacionalnim zakonom.
Korisnici su operativne grupe za inovaciona partnerstva koje se sastoje od najmanje tri aktera iz različitih grupa, na primer, poljoprivredni proizvođači, savetodavci, istraživači, nevladine organizacije, sopstvenici šuma i agro-biznisa i deluju u poljoprivredi, šumarstvu, akvakulturi ili preradi hrane.
Srbija inače kasni u vezi sa korišćenjem sredstava iz EU IPARD programa, o čemu je Nova ekonomija više puta pisala, još od jeseni 2021. godine.
Predstavnici ariljskih malinara, nedavno su sugerisali da bi sfredstva iz IPARD-a mogli bolje da iskoriste ukoliko bi im se te subvencije dodeljivale na osnovu količine voća koje proizvedu, pre nego na osnovu kriterijuma o veličini površine njihovih psoeda.
Najveći problem u ovom pogledu imaju mala gazdinstva van Vojvodine, jer se tu radi o usitnjenim posedima, kaže za Novu ekonomiju Božo Joković, direktor Zemljoradničke zadruge Agro eko voće iz Arilja.
IPARD je inače sastavni deo IPA fonda, tačnije, njegova komponenta koja se odnosi na ruralni razvoj. IPA fondovi (Instrument for Pre-Accession Assistance,
Instrument za pretpristupnu pomoć).
Tokom nedavno održane EU nedelje mogućnosti predstavljene su mogućnosti koje Evropska unija nudi građanima, privredi, studentima, nevladinim organizacijama, kao i medijima.
Evropski komesar za proširenje Oliver Varhelji rekao je tada da je Srbija donela strateški izbor kada je podnela zahtev za članstvo u EU.
On je naveo da je EU do sada obezbedila značajnu pomoć Srbiji, da je razvila ekonomski i investicioni plan za Zapadni Balkan, koji je ponudio devet milijardi evra u grantovima, kao i 30 milijardi evra u regionalnim investicijama kako bi se unapredio saobraćaj, digitalna i energetska infrastrukutra.
Deo tog plana je i modernnizacija pruge Beograd-Niš, koja je prema njegovoj oceni „značajna investicija“.
Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs

Srpske vlasti su preko amandmana na budžet za ovu godinu uspele da izdvoje 1,4 milijarde evra za Naftnu industriju Srbije, a izdvajanja za gas koja tek čekaju Srbiju biće dodatni udarac fiskalnoj politici. U...

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) saopštila je da je ove godine dostigla značajnu prekretnicu u Srbiji, uloživši više od 10 milijardi evra u zemlju od 2001. godine kroz skoro 400 projekata.U Beogr...

Više od 78 odsto vozača u Srbiji smatra da bi u slučaju značajnog rasta cena goriva, država trebalo da reaguje smanjenjem akciza, dok 11 odsto njih veruje da bi trebalo povećati subvencije za kupovinu elektr...

Sindikat pančevačke Rafinerije zatražio je obraćanje generalnog direktora NIS-a, a upitao je i kadrovsku službu ima li strategiju u vezi sa statusom zaposlenih. Kako saznajemo, zaposleni traže informacije u ...
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rs Inforamcije koje imaju dodatnu vrednost
POGLEDAJ SVE