Među brojnim problemima sa kojima se organizacije danas suočavaju, čini se da se jedan istakao, ili se nameće iznad svih drugih: generacijske razlike! U današnjim organizacijama moguće je imati do PET (5) različitih generacija koje rade zajedno na stvaranju vrednosti. Uvek postoji velika konfuzija oko toga kada određena generacija počinje i kada prestaje, ali evo konkretnog pregleda:
Generacija
Godina rođenja
Približna starost
Generacija Z
1995-2012
12-29
Generacija Y (milenijalci)
1980-1994
30-44
Generacija X (izgublјena generacija)
1965-1979
45-59
Bejbi bumeri
1946-1964
60-78
Tiha generacija
1925-1945
79+
Iako to zavisi od uređenja organizacije i koliko dugo posluje, velika većina naše populacije zaposlenih dolazi iz generacije X i Y, ali se brzo „dopunjuje“ onima koji pripadaju generaciji Z! Starije organizacije i porodične kompanije mogu imati veći broj bejbi bumera i ljudi iz tihe generacije koji su još uvek veoma aktivni! Bilo da se radi o 3, 4 ili 5 generacija koje rade zajedno, šta možemo učiniti da iskoristimo ovu priliku i umanjimo razlike?
Prof. Leslie T. Szamosi, Direktor programa Pan-European EMBAFoto: CITY College
Dozvolite mi da počnem sa dva klјučna upozorenja za iskorišćenje svih generacija na radnom mestu:
NIKADA ne pretpostavlјajte da razumete generacije i njihove razlike. Na engleskom mi kažemo, kada nešto PRETPOSTAVLJAŠ (engl. ASSUME), praviš magarca i od sebe i od mene (ASS– U – ME)!
SVAKO rešenje stvara novi problem! Nikada ne postoji rešenje koje ne stvara neku vrstu problema i samo se morate nadati da vaše rešenje problema neće stvoriti još veći problem!
Važna polazna tačka je kratak rezime između dve najveće grupe koje su najviše proučavane, Y i Z.
Generacija Y: traže izazovan posao; žele stimulativan posao; veoma su zainteresovani za lični razvoj; vide sigurnost posla izgrađenu na veštinama koje su razvili; a naročito traže autonomiju i prijatnu radnu atmosferu.
Generacija Z: to su mašine koje obavljaju više zadataka istovremeno; lako im može postati dosadno (jedan zadatak ih izluđuje); traže kontrolu nad svojim okruženjem; više su nezavisni nego spremni na saradnju; ne pristaju na „gluposti“; žele da njihov poslodavac bude pošten i da ih shvati ozbilјno; i više su preduzetnički nastrojeni.
Kao što se može videti, ovo su dva veoma različita načina razmišlјanja. Naše istraživanje sa profesionalcima za lјudske resurse i vlasnicima preduzeća pokazalo je da nije neuobičajeno, na primer, da Z započne novi posao u organizaciji i ubrzo nakon toga „odustane“ jer posao ne odgovara njihovim očekivanjima! Z žele da se povežu sa vrhovima organizacija, žele da osete da prave razliku i ako to nije slučaj u vašoj organizaciji, uradiće to negde drugde!
Mnogo puta kada razmatramo generacijske jazove u našim organizacijama, fokusiramo se na razlike između njih. Odličan ujedinitelj za prevazilaženje ovoga je usmeravanje na našu osnovnu organizacionu svrhu (nazovite to misijom, vizijom, itd.). Sa organizacijske tačke gledišta, moramo ponovo osmisliti pristup zaposlenima i talenatima, početi posmatrati generacije kao, na primer, „kulture“. Moramo da preispitamo šta organizaciju čini organizacijom i da preformulišemo način na koji razvijamo talente.
Neke druge ideje kako bi se iskoristile i prepremostile generacijske razlike:
Integrisanje generacijskih pitanja u politiku jednakosti, raznolikosti i inkluzije (EDI / DEI)
Fokus na zajedničke probleme i teme, zarad izgradnje poverenja
Ponovo razmotriti mogućnosti mentorstva i saradnje (npr. obrnuto mentorstvo)
Koristiti prilike za davanje povratne informacije unapred (feedforward), umesto davanja povratne informacije (feedback)
Promovisanje onih koji se trude da premoste generacijske podele.
Živimo i radimo u zanimlјivim vremenima. U našem postpandemijskom svetu znamo da možemo da se promenimo kada je potrebno, ali nemojmo to raditi samo kada smo primorani. Nastojte da istražite lepotu zajedničkog rada, međusobno koristite veštine, znanje i sposobnosti drugih bez obzira na generacijsku pripadnost.
Imamo jedan život, jednu priliku da napravimo razliku. Uradimo to zajedno!
Siti koledž, Evropski kampus Univerziteta u Jorku, dodeljuje tri stipendije za Panevropski Egzekjutiv MBA program u Beogradu. Diplomci ovog prestižnog programa stiču dve diplome: jednu britanskog Univerziteta Jork i drugu francuskog Univerziteta u Strazburu.
Putem sajta spasimovoćare.com organizovana je akcija "Spasimo voćare" putem koje se povezuju mali proizvođači voća i kupci. Naime, kupci mogu da kupe domaće proizvode po nižim cenama nego na pijaci ili u mar...
NCR Voyix (bivši NCR) započeo je svoje poslovanje u Srbiji 2011. godine kao mali centar za korisničku podršku sa 300 zaposlenih. Tokom dvanaest godina, broj zaposlenih je dostiga više od 5.000 ljudi. NCR se ...
Proizvođač čelika Arselor Mital (ArcelorMittal) iz Luksembura je objavio da svoju čeličanu i rudnik gvožđa u BIH prodaje grupi Pavgord iz Republike Srpske, piše francuska agencija AFP.Kompanija je saopšt...
Danas je Evropski solarni dan, inicijativa koju je pokrenula organizacija SolarPower Europe, u saradnji sa više od 50 udruženja širom kontinenta među kojima je i Udruženje OIE Srbija.Najduži i najsvetlij...
Vojska Sjednjinjenih Američkih Država izvela je vazdušne napade na tri nuklearna postrojenja Irana. Predsednik Donald Tramp u obraćanju javnosti izjavio je da su sva ključna postrojenja u potpunosti uništena. Iran je posle par sati od američkog udara ponovo ispalio rakete na Izrael....
Iz Ministarstva rudarstva i energetike nedavno je najavljeno da će Srbija tokom leta ove godine ispuniti sve preduslove za spajanje sa energetskim tržištem Evropske unije (EU)....
Ispred zgrade Republičke izborne komisije (RIK) večeras je održan protest "Cirkus mora da ode" na kojem su beogradski zborovi i studenti pročitali svoje zahteve koji uključuju raspisivanje parl...
Studenti Pravnog fakulteta u Beogradu organizuju humanitarni bazar "Buna park" ali i druženje sa našim poznatim javnim ličnostima, a kako bi, kako navode, "prikupili sredstva" za vanredne parlamentarne izbore koje su traži...
Zašto studenti proizvode toliko empatije, solidarnosti i emocija među građanima Srbije? U čemu je njihov poseban status, pa su nosioci ili bar vesnici promena? Ovo pitanje, zbog ličnih frustracija, postavlja i Vojislav Šešelj. I koji kao profesor nije odistinski ni primirisao univerzitetu, pa transk...
NOVA EKONOMIJA
prtplatite se za čitanje premium sadržaja
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rsInforamcije koje imaju dodatnu vrednost
Koristimo kolačiće kako bismo osigurali da vam pružimo najbolje iskustvo na našoj veb stranici. Ako nastavite da koristite ovaj sajt, pretpostavićemo da ste saglasni sa tim.Ok