Poskupljenja nafte, struje i gasa, manja dostupnost energenata iz Rusije – menjaju energetsku politiku Evropske Unije, ali i Srbije. Evropski talas rekonstrukcije starih zgrada, zbog poboljšanja njihove energetske efikasnosti, preliva se i do nas.
Država je započela nekoliko projekata subvencionisanja stanara koji žele da „utople“ fasade svojih kuća ili zgrada, a takvih poduhvata će biti sve više. Međutim, da li imamo informacije i znanja koja će nas pripremiti za pametnu i efikasnu rekonstrukciju naše imovine?
Dobra izolacija je i protivpožarno bezbedna
Stanari su skloni da izaberu najjeftinije rešenje, ne vodeći računa o bezbednosnim aspektima rekonstrukcije, dok majstori i instalateri pribegavaju najjednostavnijim rešenjima. Izgradnja novih objekata kao i rekonstrukcija postojećih primenom zapaljivih izolacija na fasadama, povećava opasnost od požara na energetski efikasnim ili saniranim zgradama.
Početkom jula na beogradskom Dedinju je u noćnim satima izbio takozvani „udarni“ požar na fasadi – zapaljeni parkirani automobil je proširio požar na dve zgrade u blizini. Vozilo je prenelo plamen na izolaciju fasade trospratnice, koja je evidentno bila zapaljiva, i samo je brzom reakcijom vatrogasaca sprečena tragedija. Načinjena je znatna materijalna šteta a evakuisana su dva ulaza, srećom bez žrtava.
Protivpožarne barijere na fasadama su ključna zaštita stanara i njihove imovine – da je na objektu izvedena fasadna protivpožarna zaštita od pojasa mineralne vune u nivou svakog sprata, kao što regulativa i nalaže, ovaj požar bi zahvatio samo najniži nivo fasade objekta i ne bi se dalje širio. Naravno, da je cela fasada izrađena od mineralne vune, požar bi se sam ugasio i stanari bi imali samo obavezu estetske rekonstrukcije fasade farbanjem.
Dušan Korunoski, sekretar Udruženja Mineralnih Vuna Srbije – MIVUS se pita: „Požar na Grenfel kuli 2017 u Londonu je odneo više od 70 žrtava, da li mi moramo da čekamo na takav slučaj ili možemo da reagujemo preventivno? Primena protivpožarnih barijera od mineralne vune na fasadama i u izolaciji krovova smanjuje štetu na objektu i opasnost po stanare. Za određene visine objekata protivpožarne barijere su obaveza prema postojećoj regulativi, ali se to ne poštuje uvek.
Fasade i krovovi sa termoizolacijom od mineralnih vuna zaustavljaju požar, čuvajući živote stanara i njihovu imovinu, a i posao protivpožarnih jedinica na gašenju požara je lakši“, dodaje arhitekta Korunoski. „Požar u Tirani od pre par nedelja je ilustrativan primer kako i najskuplji objekti mogu biti opasni po život: https://mivus.rs/pozar-u-novom-soliteru-u-tirani/“.
Država mora da pojača nadzor nad izvođenjem novih i rekonstrukcijom postojećih objekata, ističu u MIVUS-u. Ona mora paziti da nas poboljšavanje energetske efikasnosti, ne košta ljudskih života i imovine. Usled neznanja stanovništva i zbog nedovoljnog broja zaposlenih na državnim poslovima kontrole projekata i izvođenja, veliki broj postojećih zgrada se gradi i renovira bez protivpožarnih barijera, koje su obavezne po zakonu.
Pozitivan signal u ovoj situaciji daje najava Sektora za vanredne situacije MUP-a Srbija da će zaposliti 50 protivpožarnih inspektora preventivne zaštite. Nadamo se da će novozaposleni sprečiti nebezbednu gradnju i rekonstrukcije bez poštovanja protivpožarnih zakona i pravilnika.
Za sve dodatne informacije o pravilnoj izolaciji pogledajte www.mivus.rs
Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs
Na poslovnom forumu Srbija-Japan koji se održava danas u Beogradu, sektor automobilske industrije i IT sektor istaknuti su kao oblasti sa velikim potencijalom da privuku japanske investitore. Spoljnotrgovins...
Izvoz usluga informaciono-komunikacionih tehnologija (IКT) iz Srbije za osam meseci ove godine bio je 2,62 milijardi evra, odnosno 19 odsto više nego u istom periodu 2023. godine, saopštila je danas Kancelar...
Zloupotrebe u okviru javnih nabavki, inače koruptivno krivično delo koje se goni po službenoj dužnosti, više neće biti kažnjive za nabavke vrednosti manjih od pet miliona dinara ukoliko bi se usvojile izmene...
U Srbiji je u 2023. godini 19,9 odsto ljudi bilo u riziku od siromaštva, dok je stopa rizika od siromaštva ili socijalne isključenosti bila 27,2 odsto. U poređenju sa 2022. godinom, rezultati su bolji za sko...
NOVA EKONOMIJA
prtplatite se za čitanje premium sadržaja
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rsInforamcije koje imaju dodatnu vrednost
Koristimo kolačiće kako bismo osigurali da vam pružimo najbolje iskustvo na našoj veb stranici. Ako nastavite da koristite ovaj sajt, pretpostavićemo da ste saglasni sa tim.Ok