Vesti iz zemlje

17.05.2022. 12:32

Biznis i finansije

Autor: Nova Ekonomija

Karte za lokalne autobuse duplo skuplje nego u EU

Foto: Nova ekonomija/Čedomir Savković

Cene karata za prevoz međumesnim autobusima u Srbiji su duplo skuplje od proseka u EU članicma, pokazalo je istraživanje o lokalnom javnom prevozu u Srbiji. Jedna od najvećih teškoća u Srbiji je nedostatak onlajn redova vožnje ažuriranim sa informacijama o redovnim polascima cenama autobuskih karata.

Kako prenosi portal Biznis i finansije, najveća koncentracija tržišta autoprevoza je na lokalu, jer na skoro dve trećine svih linija obavlja samo po jedan prevoznik.

Pored toga, autobuske stanice podstiču šaltersku prodaju karata na štetu prodaje putem interneta ili u vozilima i koriste svoj položaj da naplaćuju veće cene prevoznicima koji nisu povezani sa njima.

Sa druge strane, prevoz autobusima je od presudnog značaja za funkcionisanje domaće privrede i predstavlja najzastupljeniji oblik prevoza putnika u Srbiji.

prosečne cene koje autobuske stanice naplaćuju za ukrcavanje i iskrcavanje putnika više u Srbiji za bar 35 odsto nego u Nemačkoj ili Poljskoj.

Prema najnovijim podacima Privredne komore Srbije (PKS), oko 80 odsto linija u Srbiji duže je od 250 ili kraće od 100 kilometara.

Najčešće su dužine između 25 i 50 kilometara, jer većina gradova nije direktno povezana železnicom, pa su zato autobusi osnovni vid javnog prevoza u lokalu.

Autobuska stanica u V. Banji više neće naplaćivati različite cene staničnih usluga

Dohodak po glavi stanovnika u Srbiji iznosi oko 41 odsto proseka iz 27 zemalja članica EU, cene karata po kilometru na linijama između većih ali i manjih gradova su približno dvostruko veće od prosečne cene u zemljama EU.

Prevoznici najveći deo prihoda ostvaruju od prodaje karata, dok su za stanice najznačajniji izvor prihoda naknade za usluge prijema i otpreme autobusa, naplaćene od prevoznika.

U Srbiji posluje manje autobuskih prevoznika na 100.000 stanovnika nego u bilo kojoj od EU članica EU, uključujući i one sa nižim dohotkom po glavi stanovnika, Bugarsku i Hrvatsku.

Pružanje usluga međumesnog i lokalnog autobuskog prevoza kod nas je na nacionalnom nivou manje koncentrisano nego u drugim evropskim zemljama, deset najvećih autoprevoznika ostvaruje 52 odsto svih kilometara koje pređu autobusi u Srbiji.

Nova pravila: O javnom gradskom prevozu više nećemo moći da čujemo ništa loše?

Arive Litas i Niš-Ekspres, dva su naša najveća prevoznika i imaju učešće od oko šest odsto na domaćem tržištu.

Nasuprot njima, Flixbus, koji je najveći autobuski prevoznik u Nemačkoj, ostvaruje 93 odsto kilometara koje ukupno pređu autobusi, slično kao i britanski National Express koji ima dominantan položaj u Ujedinjenom Kraljevstvu.

Korisnici usluga trenutno mogu da dobiju informacije o autobuskim linijama na staničnim šalterima za informacije, ne funkcionišu onlajn informacije o redu vožnje

Kako se dodaje, usluge prevoza putnika u drumskom saobraćaju najčešće su prirodno koncentrisane, ali u nekim zemljama, poput Poljske, to nije uobičajeno.

Autoprevoznici u Srbiji su vlasnici većine autobuskih stanica, a svaki grad najčešće ima samo po jednu stanicu, pa se dodatno učvršćuje lokalna dominacija prevoznika.

Podaci o cenama dostupni su na internet stranicama manjeg broja privatnih prevoznika ili putem platformi za onlajn prodaju karata.

DRŽAVA ODREDILA KAKAV AUTOBUS SME DA VOZI DECU NA EKSKURZIJU
Nova: Užice se odreklo prihoda od zakupa autobuske stanice

Nakon što učvrste svoj položaj, dominantne firme u autobuskom prevozu imaju podsticaj da zaključuju restriktivne sporazume.

Autobuske stanice takođe koriste svoj položaj da naplaćuju više cene prevoznicima koji nisu povezani sa njima, skoro 70 odsto vertikalno integrisanih prevoznika i pružalaca staničnih usluga u računovodstvu ne iskazuje delatnost prevoza odvojeno od pružanja staničnih usluga.

Istaživanje o autobuskom prevozu u Srbiji, zajedno su izradili Komisija za zaštitu konkurencije i Svetska banka.

Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Pre slanja komentara, molimo vas da se upoznate sa pravilima komentarisanja i pravilima korišćenja sajta.

Sajt je zaštićen pomocu reCaptcha i Google. Google Politika Privatnosti i Google Uslovi Korišćenja su primenjeni.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.