Vesti iz zemlje

01.06.2023. 16:40

Autor: Katarina Baletić

Kompanije koje nisu „zelene“ sve teže dolaze do kredita

Konferencija o ESG Foto: Be Risk Protected

Banke veoma ozbiljno posmatraju ESG rizike prilikom kreditinih procena, kazala je direktorka za okvir upravljanja rizicima i koordinaciju ESG rizika OTP banke Sonja Miladinovski.

Ona je na panelu u okviru konfencije „Rizici novog doba – održivost i izdržljivost“, u organizaciji „Be Risk Protected“, navela da klijenti sa „zdravim strateškim  opredeljenjem“, transparentnim izveštavanjem, uređenim korporativnim pravilima i dugoročnim planovima „mogu biti povoljnije ocenjeni sa aspekta banaka“.

ESG rizici odnose se na zaštitu životne sredine, socijalna pitanja i korporativno upravljanje (ESG – Environmental, Social, and Governance).

ESG izveštavanje korporacija postaje sve značajnije, jer njihovo odsustvo sve češće znači i obustavljanje finansiranja, na primer, poslovnih aktivnosti koje su štetne za životnu sredinu.

Miladinovski dodaje da da sada dolazi do ograničenja ili se potpune obustave dugoročnog finansiranja nedovoljno „zelenih“ kompanija, ali naglašava i da „nisu svi sketori jednako izloženi ESG rizicima“.

Ona dodaje da finansijske insituacije imaju presudnu ulogu u okviru zelene tranzicije, a da banke svoj doprinos mogu pružaju kroz „zeleno finansiranje“ putem kog podržavaju privredu,

„Pored zelenog finansiranja, veoma važna je uloga u edukaciji svojih klijenata i prepoznavanje potreba klijenata. Imamo klijente koji su duboko osvešćeni, ali imamo i klijente sa kojima banke treba da rade kako bi ih motivisali za sopstveno osvešćivanje“, navodi Miladinovski.

Kako kaže, banke treba da podrže „braon“ aktivnosti (one koje štete životnoj sredini) u njihovom putu ozelenjivanja, odosno da motivišu klijente da donesu sopstvene strategije.

Poslovanje po ESG standardima ne podrazumeva samo poslovanje po važećim zakonima i međunarodnim pravilima, već i odlazak „korak dalje“, pojašnjava managing partner u advokatskoj kancelariji TSG Ljubica Tomić.

Prema njenoj oceni, Srbija već ima dosta dobar zakonski okvir, uključujući Zakon o zaštiti životne sredine, Zakon o upravljanju otpada, Zakon o planiranju i izgradnji ili Zakon o zaštiti potrošača…

Ona podseća i da su za Srbiju obavezujuće i ratifikovane konvecije, ali i da je poštovanje ESG standarda pre svega „domaćinsko upravljanje“.

Takođe, Zakon o računovodstvu je 2019. godine obavezao velika preduzeća da podnose i nefinansisjke izveštaje.

UNIQA osiguranje je već izašla iz svih investcija koje u sebi sadrže proizvodnju i obradu uglja, kaže predsednik Izvršnog odbra UNIQA neživotnog osiguranja Nikola Đukić.

„Mi smo se još 2018. godine u jednom loklanom internom projketu obavezali da ćemo iazći iz investiranja koja u sebi sadrže proizvodnju i obradu uglja. Taj projekat je uspešno završen u aprilu 2022. godine“, naveo je Đukić.

UNIQA je 2020. godine izdala i zelene obevzenice, vredne više od dve milijarde evra.

Đukić kaže da su ove obveznice veoma tražene, a da se osiguravajuća kuća obavezala da će novac biti usmeren ka zelenim tehnologijama.

Industrija osiguranje je jedna od ključnik indsutrija u privredi, zaštiti životne sredini, kao i integraciji ESG u strateške planove, ističe direkotr Direkcije za održivi razvoj DDOR osiguranja Leo Pandžić.

On navodi da će rizici koji se odnose na kompanije koje ne poštuju ESG standarde vrlo brzo stići i u Srbiju.

„Rizici će vrlo postati relanost i našem tržištu. Regulatorni, konkurentski i reputacioni rizik su već aktuetni, a u našem kontekstu vrlo brzo očekujemo i finanskijski rizik“, kaže Pandžić.

Menadžerka kvaliteta i operativne održivosti kompanije Bambi, Jasmina Pešović kaže da prehramna industrija ima veoma velike izazove kada su u pitanju ESG standardni, ali da Bambi već dvadeset godina posluje po ovim princiima.

Kao jedan od najvećih izazova ona ističe snabdevanje u okviru prehrambene industrije, jer najveće emisije ugljen-dioksida potiče iz tog segmenta privrede.

Ona dodaje i da u kompaniji rade na unapređenju energetske efikasnosti pa da će ove godine imati i prve solarne panele na fabrici.

„Postoji generacijska razlika kod potrošača od onoga što od nas kao proizvođača očekuju. Mlađe genracije su veoma edukovanene, znaju da čitaju deklaracije, prepoznaju „e“ oznake… Ipak, potrošači u Srbiji se više okreću ka jefitinijem proizvodu, zatim kvalitetu, a tek negde na trećem-četvrtom mestu se nalazi zaštita životne sredine“, kaže Pešović.

ESG izveštavanje: Nedostatak procedura glavni izazov za kompanije

Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Pre slanja komentara, molimo vas da se upoznate sa pravilima komentarisanja i pravilima korišćenja sajta.

Sajt je zaštićen pomocu reCaptcha i Google. Google Politika Privatnosti i Google Uslovi Korišćenja su primenjeni.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.