
Zaposlenost u sektoru smeštaja i usluga je opala, ali je rastao broj zaposlenih u trgovini, informisanju i komunikacijama u prvoj godini pandemije, pokazuje istraživanje Instituta ekonomskih nauka u Beogradu.
Istraživanje ispituje efekte pandemije COVID-19 tako šton poredi podatke između 2019. i 2020. godine.
Radnici najskuplje platili cenu pandemijeBroj radnika koji rade za stalno povećan, broj neformalnih i formalnih radnika koji nemaju stalni posao je smanjen u 2020. godini za oko deset odsto, odnosno šest odsto.
Glavni razlog za ovo smanjenje je bila niska dostupnost neformalnih i ne-stalnih poslova u 2020. godini, piše u saopštenju.
Jedna od posledica krize izazvane pandemijom bilo je povećanje nejednakosti u mogućnostima zaposlenja za niskoobrazovane, mlade, naročito u regionu Jugoistočne Srbije.
Ove ranjive grupe su i pre početka pandemije imale značajno niže stope zaposlenosti od ostatka populacije, a ovaj jaz se povećao nakon prve godine pandemije.
U pandemiji zaposleno 4.300 zdravstvenih radnika, fali nam još 5.000Neka radnička prava, poput prava na adekvatan odmor, punu naknadu tokom bolovanja od virusa COVID-19 i adekvatnih uslova za rada nisu u dovoljnoj meri poštovana u toku pandemije.
Rezultati istraživanja upućuju na to da su u toku prve godine pandemije nedostajali mehanizmi zaštite stabilnosti prihoda neformalnih radnika i formalnih radnika koji nemaju stalni posao. Sa druge strane, mere podrške preduzećima, koje su nesumnjivo imale pozitivan uticaj na privredu i imale značajan uticaj na opstanak nekih preduzeća trebalo je ranije prilagoditi tome koji sektoru su najviše bili ugroženi krizom.