Vesti iz zemlje

23.12.2021. 22:13

Katarina Baletić

Autor: Nova Ekonomija

Laboratorijski materijal nabavljan bez dovoljno konkurencije

Centralizovana nabavka reagenasa koju je sproveo Reoublički fond za zdravstveno osiguranje (RFZO) za potrebe zdravstvenih ustanova nije bila dovoljno konkurentna, a pojedine reagensi su plaćeni više nego kada su ih ustanove kupovale samostal...

Foto: Pixabay - Bokskapet

Centralizovana nabavka reagenasa koju je sproveo Reoublički fond za zdravstveno osiguranje (RFZO) za potrebe zdravstvenih ustanova nije bila dovoljno konkurentna, a materijal je plaćen više nego kada su ih ustanove kupovale samostalno, zaključci su izveštaja Državne revizorske institucije (DRI).

RFZO je nabavku sproveo u toku 2020. godine, a ranije su zdravstvene ustanove same kupovale reagense (potrošni materijal neophodan za laboratorijske analize).

Prilikom planiranja nabavke reagenasa RFZO nije u potpunosti istražio tržište i nije sproveo analize predviđene internom procedurom, što bi dovelo do veće ekonomičnosti, piše u izveštaju.

Kako se raspolaže našim novcem

Takođe, centralizovanom nabavkom je ušteđeno tako što je angažovane manje izvršilaca (nego da je svaka ustanova nabavaljala regense posebno), ali nije postignut dovoljan stepen konkurentonosti, navodi DRI.

Tender je bio podeljen u 216 partija sa oko 6.500 stavki procenjene vrednosti 6,1 milijardi dinara. Postupak javne nabavke je obustavljen za 5 partija jer nije bilo nijedne ponude, a osalih 211 partija je dobilu ukupno 30 dobavljača.

Posao nabavke reagenasa je dobilo više firmi, iako se one značajno razliku u vrednosti ugovora koje su dobile. Najveću vrednost dobijenih ugovora imali su dobavljači Magna pharmacia (oko 1,2 milijarde dinara), zajednička ponuda firmi Interlab i Eurodijagnostika (više od 1 milijarde dinara) i Makler (nešto manje o od 1 milijarde dinara), navodi DRI.

Magna pharmacia je takođe bila i nosilac posla prilikom opremanja sve tri novoizgrađene kovid bolnice, a takođe je i zastupnik BGI testova koji se koriste za PCR testiranje na koronu u laboratorijama „Vatreno oko“, o čemu je Nova ekonomija pisala.

DRI je u toku izrade izveštaja razgovarao i sa potencijalnim ponuđačima koji nisu dostavili svoje ponude, rekla je na predstavljanju izveštaja državni revizor Natalija Paušić.

„Jedan dobavljač je odgovorio da na dve partije nije poslao ponude jer nije mogao da obezbedi sve reagense iz te partije. Jedna grupa ponuđača je navela da nije dobila autorizaciju proizvođača na tržištu, jedan dobavljač je rekao da nije mogao da obezbedi dovoljne količine za teritoriju Srbije,“ kazala je ona.

„Razgovarali smo i sa Komisijom za zaštitom konkurencije u vezi sa time kako je moguće unaprediti konkurenciju. Njihova konstatacija je bila da je moguće unaprediti konkurenciju veličinom i struktorom pojedinih partija.“

Na predstavljanju je Paušić istakla da su pojedine partije bile preobimne, odnosno da su se odnosile na veliki broj partija. U tim slučajevima, ponudu mogu da daju samo ponuđači koji mogu da obezbede sve stavke iz partije.

Promet PCR testova u Srbiji prošle godine najmanje 30 miliona evra

Cene formirane prema potrebama privatnih firmi

Prilikom planiranja javne nabavke RFZO nije prikupio ni analizirao sve relevantne podatke zbog čega je za pojedine reagense dao procenjenu cenu koja je viša od onih po kojima su ih zdravtsvene ustanove samostalno nabavljale, navodi RFZO.

RFZO je tražio od zdravstvenih ustanova podatke o tome koliko su plaćali reagense kada su ih sami kupovali, kao i koliko im je reagenasa potrebno za laboratorijske analize u narednih godinu dana.

Za dostavljanje svih ovih podataka RFZO je dao rok od samo dva dana.

Upravo je kratak rok bio jedan od razloga za to što su ustanove dostavile neuniformisane podatke (nisu sve ustanove davale cenu za istu količinu robe), a nisu ni sve ustanove dostavile podatke.

Zbog toga RFZO nije ni koristio podatke koje su mu postavile ustanove kada su u pitanju cene već je procenjene vrednosti reagenasa formirao na osnovu informativnih ponuda koje je dobio od ponuđača.

RFZO na opremu u pandemiji potrošio barem 520 miliona evra

RFZO je obrazložio da podatke zdravstvenih ustanova nije bilo moguće uporediti. Iz tih razloga, kao i zbog nesaradnje i „izostanka brzog reagovanja“ ustanova, smatrali su da ne bi imalo efekta ukoliko bi tražili da se podaci isprave. Sa druge strane, laboratorije ne mogu da rade bez reagenasa, pa je RFZO u prvim plan stavio hitnost i efikasnost nabavke, gde se naročito ističe da je to bilo neophodno u uslovima pandemije korone.

Ovaj tender je drugi pokušaj RFZO-a da nabavi reagense za zdravstvene ustanove. I 2019. godine je raspisana centralizovana javna nabavka reagenasa, ali je ona obustavljena nakon što je udruženje „Pravni skener“ podnelo zahtev za zaštitu prava zbog toga što je pristigao niz pitanja potencijalnih ponuđača koji su imali primedbe na tendersku dokumentaciju. Rešnjem Republičke komisije za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki je u celini poništen tender.

Tada je Republička komisija istakla da je suštinski problem javne nabavke bio što naručilac (RFZO) pre pokretanja postupka nije u potpunosti utvrdio sve potrebe zdravtsvenih ustanova.

Vlada je u maju 2019. godine donela uredbu kojom je predviđeno da se nabavka reagenasa vrši putem postupka centralizovane javne nabavke. Do tada su zdravstvene ustanove samostalno nabavljale reagense.

Ministarstvo namestilo nabavku prečišćivača vazduha u centimetar

DRI je u toku 2019, sprovela reviziju koja se ticala finansiranja laboratorijskog i sanitetskog materijala nakon koje je zaključio da ustanove reagense nabavljaju po značajno različitim cenama.

Zbog toga je DRI dala preporuku RFZO-u da predloži izmenu uredbe tako da se i laboratorijski materijal nabavlja centralizovano.

Kao jedan od razloga za neujednačene cene reagenasa koje su zdravstvene ustanove postizale u svojim postupcima nabavke RFZO navodi „nasleđeno stanje aparata“. Naime, analizatori u laboratorijama su najčešće „zatvoreni sistemi“ na kojima je moguće koristiti reagense proizvođača aparata“.

Naime, zdravtsvene ustanove uglavnom aparate ne nabavljaju već prihvataju donacije prizvođača ili zaključuju ugovore o korišćenju aparata, a da ne postaju i njegovi vlasnici. Oni proizvođači koji su i dalje vlasnici aparata prilikom davanja ponude za reagense ugrađuju i troškove amortizacije opreem koja je data na korišćenje, kao i cenu održavanja i servisiranja aparata.

Podsetimo da je Magna pharmacia, koja je u ovom postupku najveći dobavljač, prilikom tendera nabavke opreme za kovid bolnice sa Ministarstvu zdravlja dala ponudu kojom je 21 laboratorijski aparat besplatno ponudila Ministarstvu zdravlja. Na taj način se grupa ponuđača na čelu sa ovom firmom izborila za najpovoljniju ponudu jer je druga grupa firmi ove aprate procenila na 32,3 miliona dinara.

Međutim, imajući u vidu izveštaj DRI, moguće je da će nabavka reagenasa za laboratorije u ovim bolnicama biti skuplja jer će u nju biti ugrađeno i održavanje aparata. Sa druge strane, reagense drugih proizvođača nije moguće koristi na već postojećim aparatima.

Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs

Tema:

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Pre slanja komentara, molimo vas da se upoznate sa pravilima komentarisanja i pravilima korišćenja sajta.

Sajt je zaštićen pomocu reCaptcha i Google. Google Politika Privatnosti i Google Uslovi Korišćenja su primenjeni.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.