Srbija

16.11.2013. 02:21

Vojislav Stevanović

Autor: Nova Ekonomija

Mačevanje s konkurentima

Srbija

16.11.2013. 02:21

Kako „šarmirati“ investitore

Privući investitore u današnje vreme je izazovan zadatak i sa mnogo sređenije države od Srbije. Ipak, poslovna klima, za razliku od one „prave”, nije prirodna pojava, i na nju se može uticati preciznim merama. Šta je to što Vlada treba da uradi nije nepoznanica, i stoji u sugestijama poslodavaca već više od jedne decenije. Veća nepoznanica je zbog čega danas i dalje pričamo o stvarima koje su bile aktuelne još početkom ovog veka

Mali opit za čitaoce. Pre nego nastavite da čitate, iskreno sebi odgovorite na pitanje da li biste, da imate milion dolara i želju da ih „uposlite”, započeli biznis u Urugvaju. Ako ste bez dvoumljenja odgovorili pozitivno, nalazite se među malobrojnima. Najviše ljudi, ako i  ne odgovori izričito negativno, ima mnoge dileme.

Sa druge strane, pokazatelji govore da nema razloga za toliko premišljanje, naročito ako u Srbiji imate svoj biznis, ili bar razmišljate o njemu.

Urugvaj je strateški dobro pozicioniran, ima izlaz na more, klimu povoljnu za poljoprivredu, demokratsku tradiciju bez istorije burnih državnih udara i krvavih prevrata. U odnosu na većinu država u Latinskoj Americi, smatra se bezbednom za život.  Osnovno i srednje školstvo je besplatno, u poslednje vreme se mnogo pažnje posvećuje edukaciji u oblasti IT industrije, pa se tamošnje stanovništvo može smatrati za dobro obučenu i u odnosu na druge zemlje ne tako skupu radnu snagu. Statistike pokazuju da nepismenih gotovo da nema (2%), dok trećina stanovnika ima višu ili visoku stručnu spremu.

Stranim ulagačima nudi jednak tretman kao domaćim investitorima. Poslednjih godina privredni ambijent je značajno unapređen ukidanjem mnogih barijera, pospešivanjem konkurencije. Zemlja je postala i jedan od regionalnih finansijskih sistema, a na tržištu su prisutne velike međunarodne banke.

Nudi brojne poreske olakšice za ulagače u manje razvijena područja. BDP po stanovniku je oko 16.000 dolara, rast BDP-a u 2012, iznosio je 3,8 odsto, godišnja inflacija je oko osam odsto, nezaposlenost nešto iznad šest odsto, trgovinski deficit u 2012. bio je oko 1,6 milijadi dolara, spoljni dug je manji od trećine BDP-a. Javne finansije su već duže vreme izbalansirane.

Naravno, veliki ulagači su i informisaniji, pa je vrlo verovatno da bi u mnogo većem procentu reagovali pozitivno na ideju o ulaganju u malenu latinoameričku državu. Ipak, ni oni nisu „operisani” od predrasuda. Mnogo toga zavisi od „umetničkog dojma”, imidža koji zemlja ostavlja u javnosti drugih država.

Naravno, ključno je dugoročno se „zadržati” na radaru investitora, ali ne  svakakvih. Svaka poslovna klima privlačna je za određene ulagače. Mnoge zemlje u razvoju učinile su svoje poslovno okruženje atraktivnim za one koji su bili u potrazi za brzim i lakim profitom, i koji su, čim su ga stekli, promenili destinaciju. U razvijenim zemljama se na „popravljanju” poslovnog okruženja radi, na primer, smanjivanjem emisije štetnih gasova i drugim merama zaštite životne sredine. Kod nas su i dalje u fokusu neke od „elementarnih” stvari – transparentnost i predvidljivost propisa, borba protiv korupcije, suzbijanje inflacije….

Sa tom spoznajom, kao i sa iskrenim pogledom u poruke koje su sa Balkana u svet odlazile prethodnih decenija, treba kritički pristupiti i odgovoru na pitanje „kakav je privredni ambijent u Srbiji”.

Sama definicija poslovnog okruženja, koja kaže da je to sve čime zajednica utiče na poslovne operacije, poručuje da je u pitanju malo širi pojam od „jeftine i obučene radne snage“ te „povoljnog poreskog okruženja“. Investitori često kažu da su objektivni kriterijumi jedno, ali i da je utisak koji zemlja ostavlja često presudan.

„Srbija je  napravila krupan korak ka integraciji u Evropsku uniju, time otvarajući jedinstvenu priliku za ubrzanje reformi i prilagođavanje potrebama konkurentne privrede”, ocenjuje Frederik Kuen, predsednik Saveta stranih investitora. On smatra da će privredno okruženje u zemlji i dalje biti teško u mesecima koji dolaze i  da će biti potrebno da Vlada pokaže hrabrost i bez ikakvog odlaganja donosi odluke, ponekad i teške, kako bi podstakla privredni rast i time uticala na smanjenje nezaposlenosti. U tom smislu, antikrizni plan rekonstruisane Vlade je prvi korak u dobrom pravcu.

„Sada je pravo vreme da se ubrzaju reforme i osigura da se novi zakoni ispravno primenjuju kroz bolju koordinaciju i nadzor državne administracije.”

Šta Vlada obećava

Nova, rekonstruisana, Vlada Srbije stavila je u fokus, zasada najviše deklarativno, „poboljšanje privredne klime“. Serija, kako kažu premijer i njegovi ministri, neophodnih reformi, koje uključuju i promene radnog zakonodavstva, fiskalne izmene, penzionu reformu, završetak privatizacije… trebalo bi da do kraja sledeće godine da stvori uslove za obimnije investicije.

Međunarodnu  „ofanzivu“ na investicije započeo je premijer Ivica Dačić, simboličnim otvaranjem trgovačkog dana na Londonskoj berzi.

„Od početka rada jasno smo kazali da nameravamo da sistemski promenimo ekonomiju Srbije, da je osnažimo, otvorimo ka svetu i svim tržištima za koje postoji uzajamno interesovanje. Svesni smo da bez tržišta kapitala ne možemo to da sprovedemo“, poručio je nedavno u finansijskoj prestonici Evrope, londonskom Sitiju, premijer Ivica Dačić.

Slična obećanja na drugom kraju Evrope, u Moskvi, tamošnjim investitorima poslao je predsednik Tomislav Nikolić.

„Dođite u Srbiju. Neka vam naše prijateljstvo i moja reč budu garant za vaše sigurno poslovanje u Srbiji. Mi ćemo sa naše strane učiniti sve da se u Srbiji osećate dobro i da vaše investicije budu sigurne i uspešne“, rekao je Nikolić.

Iako su u pitanju ohrabrujuće poruke, investitori će čekati dela, s obzirom na to da ovo nije prvo državno rukovodstvo koje poslednjih godina zagovara poboljšanje privrednog ambijenta kao svoj prioritet.

Sa reči na dela

O rezultatima govore sami investitori – lavirinti srpskih propisa i institucija i dalje nisu „raskrčeni“, sudovi su neefikasni, zakoni koji se odnose na privredu često sputavaju poslodavce više nešto što ih motivišu da ulažu…

Da je tako govore različiti pokazatelji – na listi Doing Business Srbija je pala za sedam mesta, na 93. poziciju, a u svojim porukama objavljenim u Beloj knjizi, strani investitori koji rade u Srbiji već godinama, bez velikog uspeha, upozoravaju na, više-manje, iste stvari koje ih opterećuju u poslovnoj svakodnevici. Na kraju, i sama činjenica da je od očekivanih više milijardi evra, u Srbiju poslednjih godina u proseku godišnje ulazilo tek po nekoliko stotina miliona, i to usmerenih uglavnom u nekoliko velikih projekata, dok se istovremeno iz godine u godinu sve više malih i srednjih preduzeća gasi, dobro ilustruje uslove za privređivanje.

„Dobar poslovni ambijent na prvom mestu podrazumeva pravnu sigurnost investicije, a potom ekonomsku i tržišnu perspektivnost zemlje. U specifičnom delu našeg biznisa, odnosno pružanju zdravstvenih usluga, isto tako je veoma važno izjednačavanje sistema javnog i privatnog zdravstvenog sistema sa posledičnom mogućnosti razvoja zdrave konkurentnosti”, kaže Rajko Hrvačević, direktor Fresenius Medical Care Srbija.

Ono što ne ohrabruje jeste to što se u gotovo svakoj anketi među privrednicima, bilo da je rađena na reprezentativnom uzorku, ili slučajnim odabirom sagovornika, pojavljuju primedbe kako državna administracija ima previše uticaja na privredu, a tamo gde se meša ne čini to na jednak način prema svima. Domaći investitori se žale da su im nedostupne subvencije koje se stavljaju na raspolaganje inostranim, privatne firme grme na nelojalnu konkurenciju državnih preduzeća iz njihovih sektora, firme se žale kako ima preduzeća koje kontrola godinama zaobilazi…

 „Za Japan Tobacco International, kao prvog i najvećeg japanskog investitora, stabilno i predvidljivo poslovno okruženje su osnovni preduslovi za dobar poslovni ambijent. To podrazumeva otvoreni dijalog sa Vladom i saradnju na prevazilaženju izazova. U tom smislu nedavni sastanak industrije i Vlade posvećen gorućem problemu, a to je ilegalna trgovina rezanim duvanom zbog kog država gubi 18 milijardi dinara ove godine, pravi je primer takvog partnerskog odnosa koji uliva poverenje investitorima. Nadamo se skorim i novim rezultatima Vlade u oblasti borbe protiv ilegalne trgovine”, smatra Goran Pekez, direktor korporativnih poslova i komunikacija u kompaniji JTI iz Sente.

Njegov kolega Dragan Radivojević, novi generalni direktor Apatinske pivare, slaže se da su veoma važni predvidljivi i stabilni uslovi poslovanja, kao na primer jasne i jednostavne procedure pribavljanja raznih saglasnosti i dozvola koje značajno utiču na proces planiranja i investicija, odnosno na poslovanje uopšte.

„Takođe je važno da se prilikom promene propisa, odnosno poslovnog ambijenta, daleko više uzmu u obzir realni uslovi poslovanja na tržištu Republike Srbije, poznavanje materije i iskustva privrede. U tom smislu ima primera gde se zajedničkim radom sa institucijama došlo do rešenja koja su u praksi primenljiva na našu poslovnu realnost, iako je pred nama još mnogo izazova, koje ćemo, siguran sam, kroz saradnju uspešno prevladati.”

Uslovi za život

Međutim, povlačenje države iz „biznisa” nije dovoljno za stvaranje dobrog ambijenta. Postoji čitav niz „neekonomskih” faktora koji zemlju čine privlačnom za ulagače. Da bi bila privlačna za ulaganje, država mora da bude i privlačna za život. Na primer, kad je Slovačka privlačila velike automobilske kompanije, država je podsticala otvaranje odeljenja u školama na stranim jezicima, posebno na onim odakle su dolazili menadžeri stranih kompanija. Kapital ide za profitom, ali će vlasnici novca radije doći u „prijateljsko” okruženje, odnosno u bezbednu zemlju. Ne treba zanemariti ni socijalni momenat. Uspešne zemlje ulažu u obrazovanje, zdravstvo, kulturu… i na taj način zadržavaju kvalitetne radnike, koji su u osnovi svakog uspešnog posla. Srbija i dalje ima jednu od najviših stopa nezaposlenosti u Evropi, oko 27 odsto, koja i dalje raste. Gotovo trećina nezaposlenih je mlađa od 30 godina.

„Privredni ambijent koji aktuelna vlada nesumnjivo ima nameru da značajno unapredi zavisi, naravno, i od politike“, smatra Slavko Carić, predsednik IO Erste banke. On je, osvrćući se na nedavnu posetu državnog rukovodstva Velikoj Britaniji, rekao da Srbija treba da nastavi sebe da predstavlja u pozitivnom svetlu, ali taj put mora biti kontinuiran.

„Taj proces, međutim, neće biti lak. Dobar početak su poruke koje su londonskoj javnosti poslali premijer i ministri. Ulagačima su predstavili detaljne informacije o poslovnim mogućnostima i potencijalima ovdašnje industrije, posebno kad je reč o automobilskom sektoru, telekomunikacijama i IT tehnologijama, poljoprivredi, te energetici. Pokazali su da Srbija želi i može da se pozicionira kao bitna biznis destinacija.

 Sada u ovim naporima moramo da uradimo nešto sto nam možda ne ide najbolje, da pokažemo istrajnost i upornost”, zaključuje Carić.

Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs

Komentar(1)

  1. Jeste li u potrebi za kredit? Da li vam je potrebna hitna kredit jasno svoje dugove ili vam je potreban kapital kredit za poboljšanje vašeg poslovanja? Jeste li bili presavijen od strane banaka i drugih financijskih ustanova? Ne tražite dalje, mi smo tu da vam pomogne financijski, sve što morate učiniti je da nam e-mail putem (irenegironfernandez@gmail.com) kako bi dobili svoj kredit na jasan i razumljiv uvjetima i odredbama. Vaša sreća je 100% zajamčeno.

    Pošalji nam se na: (irenegironfernandez@gmail.com)

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Pre slanja komentara, molimo vas da se upoznate sa pravilima komentarisanja i pravilima korišćenja sajta.

Sajt je zaštićen pomocu reCaptcha i Google. Google Politika Privatnosti i Google Uslovi Korišćenja su primenjeni.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.