Vesti iz zemlje

27.12.2023. 17:08

Nova ekonomija

Autor: Nevena Petaković

Manjak resursa: Centri za socijalni rad rade i bez socijalnih radnika

papiri Pixabay

U Srbiji postoji 141 centar za socijalni rad, a njihovi resursi nisu dovoljni za pružanje efikasne socijalne i porodično-pravne zaštite. U periodu od 2020. do 2022. godine u proseku osam centara za socijalni rad nije imalo nijednog zaposlenog socijalnog radnika, 21 centar radio je bez pravnika, 17 njih bez psihologa, a čak 57 bez ijednog pedagoga, utvrdila je Državna revizorska institucija (DRI).

Broj zaposlenih u centrima za socijalni rad smanjen je za dva odsto (2020. godine je bilo zaposleno ukupno 2.638 radnika, 2021. godine ukupno 2.593 radnika, a 2022. godine zaposleno ukupno 2.592 radnika), dok je broj korisnika usluga centara za socijalni rad u 2022. godini međugodišnje opao za četiri odsto.

Uvidom u bazu podataka Republičkog zavoda za socijalnu zaštitu o broju korisnika na aktivnoj evidenciji centara, 31. decembra 2020. godine је bilo 589.406 korisnika, 2021. godine 592.825 korisnika i 2022. godine 569.961 korisnika.

„Analizom podataka o ukupnom broju korisnika utvrdili smo da se ovaj broj u 2021. godini povećao za jedan odsto u odnosu na 2020. godinu, a da se broj korisnika na aktivnoj evidenciji u 2022. godini smanjio za četiri odsto u odnosu na 2021. godinu“, piše DRI.

Podaci koje je prikupio DRI pokazuju i da u pojedinim centrima rade zaposleni koji ne poseduju odgovarajuće licence za rad, a kontrolni i regulatorni mehanizmi ne funkcionišu na zadovoljavajućem nivou.

U ustanovama socijalne zaštite poslove obavljaju: stručni radnici, stručni saradnici, pomoćni radnici i druga lica. Stručni radnici su socijalni radnik, psiholog, pedagog, andragog, specijalni pedagog, pravnik i sociolog.

Normativom kadrova određeni su broj i struktura stručnih i drugih radnika u centrima, a kriterijum na osnovu kojeg se određuje odgovarajući broj stručnih i drugih radnika je broj stanovnika na području za koje se centar osniva.

Na osnovu propisanog normativa kadrova, Ministarstvo za rad je donelo rešenja o utvrđivanju broja stručnih i drugih radnika čiji se rad finansira iz republičkog budžeta na poslovima javnih ovlašćenja. Uvidom u rešenja utvrđeno je da poslove javnih ovlašćenja u centrima treba da obavlja 2.586 zaposlenih stručnih i drugih radnika.

U  centru u kome je prosečan broj korisnika prava i usluga iz nadležnosti republike po zaposlenom u prethodnoj godini povećan – može se odobriti povećanje u odnosu na utvrđen broj zaposlenih, navodi DRI.

Analizirajući dalje podatke o popunjavanju slobodnih, odnosno upražnjenih radnih mesta kod korisnika javnih sredstava koji su u nadležnosti Ministarstva za rad, DRI je utvrdio da je centrima data saglasnost za prijem u radni odnos na neodređeno vreme, odnosno popunjavanje slobodnih, odnosno upražnjenih radnih mesta (u 2020. godini data je saglasnost za 142 izvršioca, u 2021. godini data saglasnost za 36 izvršilaca, u 2022 godini data saglasnost za 108 izvršilaca).

„Međutim, i pored toga, u reviziji smo utvrdili da, u periodu 2020 – 2022, u proseku osam CSR nije imalo nijednog zaposlenog socijalnog radnika, 21 centar radio je bez pravnika, 17 centara bez psihologa, a 57 bez ijednog pedagoga

Posmatrajući opterećenost stručnih radnika u centru  (kao odnos prosečnog broja korisnika na aktivnoj evidenciji centara i prosečnog broja zaposlenih stručnih radnika na neodređeno vreme) za period od 2020. do 2022. godine, analiza je pokazala da su najviše opterećeni stručni radnici u regionu Južne i Istočne Srbije.

Zbog svega ovoga, državni revizor je ukazao na potrebu za detaljnom analizom i kreiranjem novog normativa za određivanje broja stručnih i drugih radnika, koji se zasniva na realnim procenama stanja u centrima za socijalni rad, uzimajući u obzir strukturu stanovništva, broj korisnika, strukturu korisnika, kao i druge kriterijume koji će doprineti da rad u centrima bude efikasniji.

DRI je izradio analizu efikasnosti rada centara za socijalni rad u pružanju socijalne i porodično-pravne zaštite za period 1. januara 2020 – 31. decembra 2022. godine.

Analizom su ohvaćene aktivnosti Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, Ministarstva za brigu o porodici i demografiju, Centra za socijalni rad „Sveti Sava“, Niš, Centra za socijalni rad „Кolubara“, Valjevo, Centra za socijalni rad Novi Bečej i Centra za socijalni rad Negotin.

Državna revizorska institucija je u toku revizije utvrdila da:

1. Nadležni organi nisu preduzeli adekvatne mere za obezbeđivanje osnove za efikasan rad centara za socijalni rad.

2. Centri za socijalni rad  nisu u dovoljnoj meri organizovali rad u skladu sa principima odgovornog upravljanja, što može otežati efikasnu zaštitu korisnika.

3. Nadležni organi su delimično vršili Inspekcijski nadzor i nadzor nad stručnim radom centara za socijalni rad, što stvara rizik da će izostati obezbeđivanje zakonitosti rada, poštovanje procedura i standarda stručnog rada u centrima za socijalni rad.

U procesu sprovođenja revizije bilo je određenih ograničenja, a jedan od njih je  i to što se, bez obzira na primenu jasnih kriterijuma za izbor subjekata, gde je iz svake grupe odabran po jedan centar za socijalni rad, nalazi i zaključci ne mogu generalizovati i ne mogu se odnositi na sve centre u Srbiji, navodi DRI.

Socijalna pomoć „usklađena sa inflacijom“, povećana za 323 dinara

Tokom revizije je utvrđeno i da Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja nije uspostavilo kontinuirani inspekcijski nadzor nad radom centara za socijalni rad, a da Ministarstvo za brigu o porodici i demografiju ne donosi plan za vršenje nadzora nad stručnim radom centara za socijalni rad, već se nadzor vrši uglavnom povodom incidentnih događaja.

Centri za socijalni rad predstavljaju stub sistema socijalne i porodično-pravne zaštite.

U proteklom periodu njihova uloga se menjala, a normativi o njihovom funkcionisanju nisu u potpunosti reflektovali te promene. U Srbiji postoji 141 CSR, a javno dostupni podaci pokazuju da postojeći resursi u ovoj oblasti nisu adekvatni kako bi pružili efikasnu socijalnu i porodično-pravnu zaštitu, navodi DRI.

U proteklim godinama nisu ostvareni značajni rezultati kod unapređenja sistema socijalne i porodično-pravne zaštite, ojačavanja kapaciteta centara, obezbeđivanja kontinuiranog usavršavanja zaposlenih i unapređenja organizacije i upravljanja u CSR da bi se na adekvatan način sagledali i rešavali problemi i potrebe korisnika.

Кao ustanova socijalne zaštite centra za socijalni rad odlučuje o ostvarivanju prava korisnika utvrđenih Zakonom o socijalnoj zaštiti i korišćenju usluga socijalne zaštite koje obezbeđuju Srbija, autonomna pokrajina i jedinice lokalne samouprave.

U vršenju javnih ovlašćenja centar odlučuje o ostvarivanju prava na materijalno obezbeđenje, dodatak za pomoć i negu drugog lica, pomoć za osposobljavanje za rad; smeštaj u ustanovu socijalne zaštite, smeštaj odraslog lica u drugu porodicu, zatim o hraniteljstvu; usvojenju, starateljstvu; određivanju i promeni ličnog imena deteta i merama preventivnog i korektivnog nadzora nad vršenjem roditeljskog prava.

CSR obavlja i poslove posredovanja – medijacije u porodičnim odnosima, dostavlja nalaze i stručna mišljenja, pruža pomoć u parnicama za zaštitu prava deteta, vršenju, odnosno lišenju roditeljskog prava, u sporovima za zaštitu od nasilja u porodici.

Amnesti internešnal: Podaci u registru „Socijalna karta“ često netačni

Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Pre slanja komentara, molimo vas da se upoznate sa pravilima komentarisanja i pravilima korišćenja sajta.

Sajt je zaštićen pomocu reCaptcha i Google. Google Politika Privatnosti i Google Uslovi Korišćenja su primenjeni.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.