Milica Bisić: Kako smanjiti poresko opterećenje zarada?

Već duže vreme privrednici najveće zamerke upućuju visini poreskog opterećenja zarada i radu Poreske uprave, posebno zbog kašnjenja povraćaja poreza na dodatu vrednost. Najčešći odgovor Ministarstva finansija je da će poresko opterećenje zarada biti smanjeno, a Poreska uprava reformisana. 

Vidljivi rezultati modernizacije Poreske uprave se tek očekuju, dok je simboličan korak u smanjenju poreskog opterećenja zarada učinjen: ukinut je doprinos za osiguranje za slučaj nezaposlenosti na teret poslodavca u iznosu od 0.75% zarade. 

Sada je opterećenje prosečne neto zarade 62%, a bilo je 63,1%. U apsolutnim ciframa, reč je o nižim troškovima po zaposlenom sa prosečnom platom od 510 dinara mesečno, ili 6.124 dinara godišnje. U kojoj meri ovo smanjenje podstiče pojedinačne poslodavce na investicije ili zapošljavanje – prilično je upitno. 

S druge strane, fond iz kojeg se isplaćuju naknade i druga prava nezaposlenim licima ima gubitak, prema podacima za 2017. godinu, od oko 10 milijardi dinara. Ukupno posmatrano to izvesno nisu mala sredstva. 

Ovaj kontrast pojedinačno malog „dobitka“, a ukupno nemalog „gubitka“, je čest u odmeravanju pojedinačnih i opštih dobitaka i gubitaka javnih politika. 

U konkretnom slučaju ukazuje i na osnovnu prepreku za smanjenje poreskog opterećenja zarada: 87% ovog opterećenja čine doprinosi, odnosno ukupno gledano skup sistem obaveznog socijalnog osiguranja čijim su uslugama njegovi korisnici nezadovoljni. 

Drugim rečima, značajnije fiskalno rasterećenje zarada zahteva ozbiljnu reformu sistema socijalnog osiguranja, uključujući, kako reviziju obima prava tako i mreže ustanova koji ga čine. U ovom trenutku nije izvesno kada će ova pitanja doći na dnevni red. A dok se to ne desi, ni opterećenje zarada ne može biti značajnije smanjeno.

Milica Bisić, redovna profesorka na Fakultetu FEFA i poreski stručnjak