Ministarstvo za rad, zapošljavanje, socijalna i boračka pitanja raspisalo je tender za nabavku sistema za sprečavanje curenja podataka. Procenjena vrednost nabavke je 60 miliona dinara, odnosno oko 512.000 evra.
Cilj nabavke je, kako se navodi u dokumentaciji, implementacija naprednog rešenja koje će obezbediti sigurnost podataka “na ekonomičan način”, istovremeno “ne narušavajući operativnu efikasnost i usklađenost sa regulatornim zahtevima”.
Naime, tokom održavanja baza podataka, postoji rizik da se osetljivi podaci korisnika neovlašćeno preuzmu ili iznesu iz sistema. Zbog toga je potrebno omogućiti siguran rad pružalaca usluga, uz potpunu kontrolu pristupa i zaštitu podataka.
Kontrola pristupa i zaštita podataka se mora izvršiti bez dodeljivanja ponuđaču bilo kojih prava za pristup samoj bazi podataka.
Kako se preciznije navodi, predloženo rešenje mora da obezbedi automatizovane alate koji efikasno identifikuju, prate, štite i sprečavaju neovlašćeno iznošenje, gubitak ili kompromitaciju podataka, kako unutar organizacije, tako i prema spoljnim entitetima. Rešenje mora da obezbedi pouzdanu kontrolu nad celokupnim životnim ciklusom podataka.
Dalje se objašnjava da program za sprečavanje curenja podataka treba da obezbedi sistemski okvir unutar koga se podaci identifikuju, prate, analiziraju i štite od curenja ili neovlašćene upotrebe. Podaci mogu biti u upotrebi (na krajnjim uređajima), u pokretu (tokom prenosa mrežom) ili u mirovanju (u skladištima podataka). Okruženje obuhvata sve korisnike (zaposlene, pružaoce usluga, partnere), komunikacione kanale (e-pošta, cloud, veb, USB, mreže), kao i tehničku infrastrukturu kroz koju podaci cirkulišu.
Od firme koju Ministarstvo angažuje očekuje se da kontinuirano prati podatke u mirovanju, pokretu i upotrebi, automatski prepoznaje rizične aktivnosti i akcije (poput slanja poverljivog fajla van mreže), primenjuje politiku blokiranja, upozoravanja ili izveštavanja u realnom vremenu, integriše sa ostalim bezbednosnim i sistemskim rešenjima, koristi mehanizme forenzičke analize u slučaju incidenata i pruža podršku za edukativne mehanizme i podizanje svesti (na primer, kontekstualno upozorenje korisnika).
Kako se navodi u tenderskoj dokumentaciji, ključne mogućnosti rešenja za sprečavanje curenja podataka uključuju, između ostalog, politike zaštite zasnovane na kontekstu (lokacija, korisnik, tip uređaja) i sadržaju (ključne reči, regularni izrazi, šabloni), kontrolu kanala komunikacije, uključujući e-poštu, veb saobraćaj, cloud usluge, USB, Bluetooth…
Konačno, ciljevi sistema su sprečavanje gubitka, krađe i neovlašćenog iznošenja osetljivih podataka, bez uticaja na produktivnost korisnika, automatska primena bezbednosnih politika na osnovu konteksta podataka, vidljivost nad svim pokušajima prenosa osetljivih podataka van dozvoljenih granica, smanjenje rizika od ljudske greške i unutrašnjih pretnji, omogućavanje kontrolisane saradnje sa trećim stranama bez ugrožavanja poverljivosti…
Rešenje za sprečavanje curenja podataka mora da obezbedi funkcije kao što su detekcija podataka, kontrola kanala komunikacije, praćenje aktivnosti, primena politika zaštite, upozorenja, blokiranje neautorizovanih radnji, kao i prikupljanje logova i forenzičku analizu u slučaju incidenata.
Rok za isporuku i implementaciju celokupnog sitema je najkasnije do 1. decembra.
Dosadašnji direktor N1 televizije Igor Božić danas je udaljen sa posla, saznaje Vreme. Božiću je zvanično saopšteno da je razrešen sa funkcije direktora ove televizije. Trenutni status Božića je „zaposlen al...
Trend koji je počeo prošle godine odlaskom pojedinih investitora iz zemlje dobio je svoju godišnju statistiku koja nam govori da je u prerađivčkoj industriji najviše osoba ostalo bez posla - čak 11.510 radni...
Krađa ličnih podataka građana iz privatnih i državnih baza ponovo je otvorila pitanje digitalne bezbednosti i privatnosti. Nakon nedavnog curenja osetljivih podataka iz zdravstvenih kartona pacijentkinja jed...
U Srbiji je u prva dva meseca 2026. godine ostvaren deficit republičkog budžeta u iznosu od 70,5 milijardi dinara, što je bolje od budžetskog plana za 33,1 milijardu dinara, s obzirom da je planiran deficit ...
NOVA EKONOMIJA
prtplatite se za čitanje premium sadržaja
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rsInforamcije koje imaju dodatnu vrednost
Koristimo kolačiće kako bismo osigurali da vam pružimo najbolje iskustvo na našoj veb stranici. Ako nastavite da koristite ovaj sajt, pretpostavićemo da ste saglasni sa tim.