Vesti iz zemlje

27.02.2024. 09:38

Autor: Aleksandra Nenadovic

Mnoštvo radnih grupa za Kosovo i Metohiju, stvari se i dalje rešavaju na „višem nivou“

Foto: Nova ekonomija/Dimitrije Gašić

Foto: Nova ekonomija/Dimitrije Gašić

Vlada Srbije formirala je prošle nedelje radnu grupu koja će razmatrati afirmativne mere za eliminaciju posledica uzrokovanih, kako se navodi, „diskriminatornim merama Privremenih institucija samouprave u Prištini“. U međuvremenu je i došao poziv Beogradu i Prištini na sastanak 27. februara u Briselu, kako bi se raspravljalo o odluci Centralne banke Kosova (CBK) da ukine korišćenje dinara, što je bio i razlog za osnivanje ove radne grupe.

Najbrajanje svih radnih grupa, koordnacionih tela i pododbora vezanih za Kosovo bi potrajalo, ali da pomenemo samo neke koje je Vlada Srbije proteklih godina oformila da bi se bavile pitanjima vezanim za Kosovo.

Za početak tu je Radna grupa za prikupljanje činjenica i dokaza u rasvetljavanju zločina nad pripadnicima srpskog naroda i ostalih nacionalnih zajednica na Kosovu i Metohiji osnovana 2016. godine, zatim Radna grupa za pružanje podrške unutrašnjem dijalogu o Kosovu iz 2017. godine.

Iste godine, Vlada Srbije oformila je radnu grupu koja se bavi pitanjima normalizacije vazdušnog saobraćaja za civilne letove iznad Pokrajine Kosovo i Metohija, uključujući i ponovno uspostavljanje avio-linije Beograd-Priština.

Daleke 2015. godine, Vlade je formirala radnu grupu za uspostavljanje sistema naplate električne energije na Severu Kosova.

„Obrazuje se Radna grupa za utvrđivanje afirmativnih mera radi eliminacije štetnih posledica nastalih sprovođenjem diskriminatornih mera prema srpskom stanovništvu na teritoriji AP Kosovo i Metohija izvršenih od strane Privremenih institucija samouprave u Prištini“, piše u Odluci koja je objavljena u Službenom glasniku.

Pošto nije poznato šta bi tačno ova radna grupa mogla da ponudi kao rešenje, ekonomisti poučeni nekim drugim ranijim rešenjima iz regiona, nude neke odgovore.

Prema rečima ekonomiste Saše Đogovića, u ekonomskom smislu, zabrana prometa dinara na Kosovu ne bi značajno naškodila građanima koji svoje prihode i beneficije uglavnom dobijaju u dinarima.

Vrednost bi se mogla pretvoriti u evre, koji su jednostrano usvojeni kao valuta na Kosovu, kao što je Crna Gora usvojila nemačku marku, a kasnije i evro, objašnjava ekonomista.

“Tehnički, procedura bi bila ista kao u slučaju bosanskih penzija, koje se ne isplaćuju u bosanskohercegovačkim konvertibilnim markama već u evrima. Srbija treba da traži banku na Kosovu sa licencom njene Centralne banke preko koje bi se vršila plaćanja po ugovornom odnosu”, kaže Đogović u svojoj analizi za STRATEO.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je u odgovoru na odluku CBK da od 1. februara isključivo usvoji evro kao jedinu valutu u granicama Kosova, je izneo nekoliko zaključaka.

Srbija može da koristi usluge privatne banke koja je već licencirana od strane CBK za olakšavanje plaćanja u evrima građanima Srbije na Kosovu.

Međutim, ovaj pristup ne podrazumeva priznavanje suvereniteta CBK, pošto se aranžmani sklapaju sa bankom koja posluje pod njenom nadležnošću, objašnjava Đogović.

Na dalje, predsednik Vučić je naznačio da će reakcija Srbije na povlačenje dinara iz prometa na Kosovu biće pre svega diplomatska, te da Srbija neće pregovarati sa CBK niti tražiti licencu za svoju državnu banku, Poštansku štedionicu Srbije, za rad u srpskim oblastima Kosova. Razlog je što bi takvi pregovori podrazumevali priznanje CBK i Kosova kao suverene države, što Srbija odbacuje.

Đogović kao drugo moguće rešenje vidi transfer dinara u ekspozituru NLB Komercijalne banke u gradu Raškoj, u samoj Srbiji.

Ova banka bi od 1. februara preuzela račune svojih klijenata sa Kosova, ali bi to povećalo troškove za kosovske klijente zbog putnih troškova i konverzije dinara u evre.

“Srbija izdvaja oko 120 miliona evra godišnje za potrošnju na Kosovu, ali analitičari sugerišu da bi realna vrednost mogla biti najmanje duplo veća od neformalnih transakcija”, navodi Đogović u analizi.

Srbija je pre valutne tranzicije obezbedila dostupnost dinara na Kosovu, omogućavajući građanima da svoje prihode podignu preko Poštanske štedionice.

Odluka CBK da dozvoli opticaj dinara u prelaznom periodu pružila je prozor za dijalog, koji bi međunarodni posrednici trebalo da iskoriste da bi rešili otvorena pitanja.

Prema mišljenju Đogovića, stvarno pitanje valute nije toliko značajno sa finansijskog stanovišta; više se radi o političkoj komponenti spora, koja predstavlja novi korak u povlačenju srpskih institucija sa Kosova.

“Dakle, u ovom novom natezanju između Beograda i Prištine najveće žrtve mogu biti samo kosovski Srbi ako srpska vlada ostane prkosna u insistiranju na korišćenju dinara. Ali izgleda da je Beograd možda sklon da usvoji drugo rešenje i osvoji poen. Ako pređe na plaćanje u evrima, pokazaće kooperativnost i povratiti neku inicijativu koju je izgubila posle incidenta u Banjskoj”, navodi ovaj ekonomista.

I šta će onda biti posao jedne od mnogih radnih grupa koje su osnivane po Srbiji, ako će se stvari već završavati na “višem nivou“, jer su državljani ove zemlje već previše puta videli radne grupe, akcione planove i koordinaciona tela?

Rezultati delovanja istih u Srbiji je i dalje nepoznanica.

Osim u slučaju rezultata kada je zatvaranje poglavlja za EU u pitanju, tu znamo da smo ih postigli za sada dva od 35.

Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Pre slanja komentara, molimo vas da se upoznate sa pravilima komentarisanja i pravilima korišćenja sajta.

Sajt je zaštićen pomocu reCaptcha i Google. Google Politika Privatnosti i Google Uslovi Korišćenja su primenjeni.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.