Paralelni (privatni) zdravstveni sistem u Srbiji, koji nije obuhvaćen zdravstvenim osiguranjem, razvija se godinama unazad, a dr Višeslav Hadži-Tanović, predsednik Udruženja privatnih lekara Srbije je uveren da bi mogao da amortizuje nedostatak slobodnih kapaciteta u državnom sistemu.
„Privatno zdravstvo je u ekspanziji, otvoreno je dosta bolnica, dijagnostičkih centara gde imate magnetne rezonance, skenere, ultrazvučnu dijagnostiku i gde praktično radi oko 10.000 lekara. Tvrdim da bi liste čekanja praktično nestale ako bi se potpisao ugovor i ako bi se privatni sektor uključio sa svojim kapacitetima“, navodi dr Hadži-Tanović.
Suočen sa ubedljivo najdužim listama čekanja za operaciju katarakte, zdravstveni sistem je prošle godine posegao za privatnim sektorom. RFZO je potpisao ugovore sa privatnicima, a akciji su se odazvale gotovo sve najveće klinike. To pokazuje da su očni hirurzi iz privatnog sektora spremni da operišu kataraktu po ceni od oko 320 evra, dok je cena ove operacije u privatnim klinikama između 900 i 1.500 evra. Isti ugovor RFZO je zaključio i sa deset privatnih klinika za obavljanje vantelesne oplodnje.
—————————————————————————————————
PROČITAJTE JOŠ:
—————————————————————————————————
Na pitanje da li se razmišlja o saradnji i kada je reč o drugim intervencijama, u RFZO-u odgovaraju da sa Ministarstvom zdravlja „aktivno rade na sagledavanju svih potreba zdravstvenog sistema“.
„Dakle, ako ustanove ispunjavaju sve uslove za rad i ako se utvrdi da za tim postoje potrebe, preduzeće se sve mere da se tamo gde je to moguće i u privatnim ustanovama pružaju usluge o trošku RFZO“, navodi Nemanja Velikić.
S obzirom na problem lista čekanja i za specijalističke preglede, dr Dunja Civrić iz Sindikata zdravstva Vojvodine ne vidi razlog iz kog se ova praksa već ne primenjuje.
„Ako u predviđenom roku ne može da se organizuje kontrola u javnom sektoru, zašto onda ne bi bilo na raspolaganju i korišćenje privatnog sektora. Naravno, na jedan uređen način u kom se taj zdravstveni dinar iz zdravstvenog osiguranja ne daje ponovo iz džepa pacijenta“, kaže dr Civrić.
Uključivanjem privatnog sektora u sistem zdravstvenog osiguranja, po modelima kakvi postoje u zemljama Evropske unije bio bi, prema rečima dr Višeslava Hadži-Tanovića, smanjen i problem korupcije u zdravstvu.