Srbija

08.08.2024. 10:54

Autor: Nova ekonomija

„Stabilizovali smo inflaciju i podigli standard građana“: NBS povodom 12 godina s Jorgovankom Tabaković na čelu

Jorgovanka Tabaković Nova ekonomija/Dušan Đorđević

Srbija

08.08.2024. 10:54

Od 2013. godine do sada inflacija u Srbiji je stabilizovana, a životni standard porastao, saopštila je juče Narodna banka Srbije, povodom 12 godina guvernera Jorgovanke Tabaković na čelu te institucije.

“Pokrivenost prosečne potrošačke korpe prosečnom zaradom od rekordnih 93,5 odsto u pet meseci 2024. naspram 65,9 odsto u 2013, kao i minimalne potrošačke korpe minimalnom zaradom od 88,9 odsto prema 58,7 odsto u 2013, najbolje potvrđuje rast životnog standarda naših građana u proteklih 12 godina“, saopštila je NBS.

Kako dodaju, tokom prethodnih 12 godina ekonomska slika Srbije kompletno je izmenjena.

„Danas je Srbija zemlja koja ima inflaciju uporedivu sa zemljama centralne Evrope, stabilnu valutu, rekordan nivo deviznih rezervi, stabilan finansijski sistem, uređene javne finansije, stabilan rast investicija, snažan rast izvoza i održivu spoljnu poziciju. Danas je Srbija zemlja koja je na pola koraka do investicionog rejtinga”, navodi se u saopštenju.

Jedan od prvih uspeha, kako smatraju u NBS, bila je borba sa inflacijom. Nasleđena visoka inflacija krajem 2012. za godinu dana je snižena na 2,2 odsto.

„Adekvatnom monetarnom politikom inflaciju smo za godinu dana snizili za 10 procentnih poena – s nivoa od 12,2 odsto krajem 2012. godine na 2,2 odsto krajem 2013. godine“, kaže NBS. U narednih osam godina, sve do eskalacije globalnih inflatornih pritisaka 2021. godine, prosečna inflacija u Srbiji očuvana je na nivou od 2,2 odsto.

Dinar, rezerve i štednja

Uspostavljena, a zatim i očuvana relativna stabilnost kursa dinara prema evru u poslednjih 12 godina postala je zaštitni znak NBS – dinar je u ovom periodu nominalno ojačao za 1,3 odsto. Na deviznom tržištu neto smo kupili gotovo 10 milijardi evra, “što je najznačajniji pojedinačni faktor uvećanja deviznih rezervi zemlje”, dodaju u centralnoj banci, dodajući da su kupovinom deviza sprečili prekomerno jačanje dinara, „tokom sedam od poslednjih osam godina“.

U 2023. godini NBS je neto kupila rekordno visok iznos deviza od gotovo četiri milijarde evra, a u dosadašnjem toku ove godine, neto kupovina premašuje 1,6 milijardi evra.

“Devizne rezerve beleže nove istorijski najviše nivoe. Bruto devizne rezerve na kraju jula 2024. godine od 28,1 milijarde evra više su za 18 milijardi evra, tj. 2,8 puta nego krajem jula 2012. godine, uprkos nezapamćenim turbulencijama na globalnom nivou. Istovremeno, neto devizne rezerve povećali smo preko četiri puta – sa 5,5 milijardi evra na 23,9 milijardi evra,” podaci su NBS.

Dodatno, kako objašnjavaju iz centralne banke, značajno su povećali količinu, vrednost i učešće zlata u deviznim rezervama od avgusta 2012. godine.

Zlato je količinski uvećano preko tri puta – sa 14,8 tona krajem jula 2012. na aktuelnih rekordnih 46,7 tona; Vrednost rezervi zlata povećana je pet i po puta – sa 0,6 milijardi na 3,4 milijarde evra; Učešće zlata u rezervama je udvostručeno sa oko šest odsto na oko 12 odsto, prema podacima NBS.

Dinarska štednja je dostigla skoro 165 milijardi dinara (1,4 milijarde evra), što je preko devet puta više nego na kraju 2012. godine. Istovremeno, devizna štednja je premašila 15 milijardi evra što je rast od preko 80 odsto u poslednjih 12 godina, kaže centralna banka.

NBS podseća i na to da je referentna kamata smanjena sa 11,75 odsto u 2012. na 1 procenat krajem 2020, mada ne pominje da je referentna kamata posle toga skočila na današnjih šest odsto.

Kamatne stope na nove dinarske kredite privredi i stanovništvu „danas su za oko 9 i 10 procentnih poena niže nego krajem 2012. godine, uprkos ciklusu zaoštravanja monetarnih politika u aktuelnom globalnom inflatornom talasu“.

“Neto finansijski dobitak privrede u 2023. godini iznosio je 972 milijarde dinara, naspram gubitka od 31 milijardu dinara u 2013. godini”, podsećaju u NBS, pripisujući to i stabilnosti dinara.

Učešće problematičnih kredita spušteno je na ispod tri odsto, „sa zatečenih oko 20 odsto“.

„U uslovima naglog i značajnog rasta euribora, a imajući u vidu da je 99 odsto stambenih kredita evroindeksirano i da je skoro 85 odsto tih kredita ugovoreno s promenljivom kamatnom stopom, NBS je u septembru 2023. privremeno ograničila kamatne stope na stambene kredite u evrima. Po tom osnovu kamatne stope na stambene kredite u proseku su spuštene za dva procentna poena, a rate kredita su smanjene od 10 odsto do više od 25 odsto“, kaže NBS.

SDI, kreditni rejting i nagrade

Priliv stranih direktnih investicija tokom poslednjih 12 godina iznosio je 34 milijarde evra, uz rekordan priliv od 4,5 milijardi evra u 2023. godini.

Kreditni rejting Srbije povećan je za dva nivoa uprkos krizama iz međunarodnog okruženja, na pola koraka do investicionog. Najznačajniji međunarodni investitori kažu da je Srbija jedno od tri ključna tržišta koja trenutno prate i da Srbiju već smatraju zemljom investicionog ranga, kaže NBS.

Još jedan od uspeha koji NBS beleži je i da su među prvima u svetu razvili sistem za instant plaćanja – IPS NBS sistem, koji je pušten u rad oktobra 2018. godine.

U saopštenju se dodaje i da je Tabaković dobila nagradu londonskog časopisa The Banker „za najboljeg guvernera na svetskom nivou i za najboljeg evropskog guvernera“ 2020. godine.

Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pre slanja komentara, molimo vas da se upoznate sa pravilima komentarisanja i pravilima korišćenja sajta.

Sajt je zaštićen pomocu reCaptcha i Google. Google Politika Privatnosti i Google Uslovi Korišćenja su primenjeni.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.