Narodna banka Srbije (NBS) saopštila je da će da zadrži kamatnu stopu na nivou od 5,75 odsto, kao i da na nepromenjenim nivoima zadrži kamatne stope na depozitne (4,5 odsto) i kreditne olakšice (7,0 odsto), iako inflacija pada poslednja dva meseca dok je stopa na istom nivou od septembra prošle godine. Ovo bi mogao biti znak da se centralna banka u Beogradu pribojava da sankcije NIS-u i neizvestan gasni aranžman sa Rusima mogu pogurati cene na gore, te da je bolje sačekati sa odlukom o labavljenju uslova zaduživanja.
„Prilikom donošenja ovakve odluke, Izvršni odbor je pre svega imao u vidu ostvarenu i očekivanu inflaciju, kao i faktore iz domaćeg i međunarodnog okruženja koji utiču na njeno kretanje. Ukupna međugodišnja inflacija u Srbiji je u septembru znatno usporila, na 2,9 odsto, a zatim u oktobru na 2,8 odsto, u velikoj meri kao rezultat delovanja Uredbe o posebnim uslovima za obavljanje trgovine za određenu vrstu robe Vlade Srbije, kojom su, počev od septembra, u periodu od šest meseci ograničene trgovinske marže na prehrambene proizvode i pojedine proizvode kućne hemije na 20 odsto. Izvršni odbor očekuje da će inflacija nastaviti da se kreće oko centralne vrednosti cilja tokom perioda važenja Uredbe, kao i da će i u srednjem roku ostati u granicama cilja 3 ± 1,5 odsto. Tome treba da doprinesu najavljeno donošenje sistemskih zakona kojima će se sprečiti nepoštene trgovačke prakse, zatim popuštanje troškovnih pritisaka iz međunarodnog okruženja, efekti dosadašnjeg slabljenja dolara prema evru, kao i dolazak nove poljoprivredne sezone, pod uslovom da bude bolja od ovogodišnje, dok će u suprotnom smeru delovati rast raspoloživog dohotka za potrošnju i niska baza iz septembra ove godine“, saopštila je NBS.
Iz NBS nismo dobili objašnjenje da li i koliko i druge bitne ekonomske teme mogu da utiču na inflaciju, s obzirom da je od 1. oktobra poskupela struja, a da neizvesnost oko goriva i gasa brinu kako investitore, tako i stanovništvo.
Izvršni odbor ističe da NBS podršku privrednom rastu pruža održanom relativnom stabilnošću deviznog kursa i obezbeđenim povoljnijim uslovima kreditnog finansiranja, zahvaljujući efektima prethodnog ublažavanja monetarne politike, izmenama Zakona o zaštiti korisnika finansijskih usluga, merama za povoljnije zaduživanje građana s nižim primanjima, kao i mladih za kupovinu prve nepokretnosti, saopštila je NBS. Sve to je rezultiralo dvocifrenim međugodišnjim rastom kreditne aktivnosti prema sektoru privrede i stanovništva, koji je u septembru dostigao 12,8 odsto, kažu ekonomisti NBS.
Što se tiče privrede u Srbiji ona je u poziciji suženog delovanja, jer jedini izvor finansiranja i jesu banke, s obzirom da ne postoji još uvek razvijeno tržište kapitala. Stanovništvo je primorano da koristi usluge banaka što zbog lošije finansijske pismenosti, ali i nepostojanja drugih oblika zaduživanja na tržištu.
Izvršni odbor NBS u obrazloženju svoje odluke ističe da je i dalje potreban oprez u vođenju monetarne politike, jer je situacija u međunarodnom okruženju i dalje kompleksna i nestabilna, a da sve može imati uticaj na „izvoz domaće prerađivačke industrije, posebno na proizvodnju nafte i osnovnih metala“.
Prema prvoj proceni Republičkog zavoda za statistiku, međugodišnji rast bruto domaćeg proizvoda u trećem tromesečju iznosio je 2,0 odsto. Taj rast je bio vođen nastavkom povećanja proizvodnje i izvoza automobilske industrije, kao i sektorima usluga, ali u manjoj meri nego što se očekivalo, kažu iz NBS. Na sporiji rast odražava se smanjeno investiciono i potrošačko poverenje usled „prolongirane globalne neizvesnosti i društveno-političkih dešavanja u zemlji“, dok u suprotnom smeru deluje „rast raspoloživog dohotka“.
S obzirom da su sve institucije kako međunarodne, tako i domaće snizile projekciju rasta, a povećale za inflaciju u nekoliko navrata u proteklom periodu, očekuje se da će i NBS krajem ovog meseca izaći sa svojim predviđanjima za kraj ove godine.
NBS će objaviti nove projekcije ekonomskih pokazatelja krajem novembra