Vesti iz zemlje

23.02.2024. 12:00

Nova ekonomija

Autor: Nevena Petaković

Nemačka, Kina pa Italija i dalje najznačajniji trgovinski partneri Srbije

Foto: Pixabay

Najznačajniji spoljnotrgovinski partneri Srbije u 2023. godini bile su Nemačka, Kina pa Italija, a sa njima je domaća privreda zabeležila trgovinski deficit od ukupno 4,7 milijardi evra. Prošle godine, robni izvoz u Nemačku premašio je 4,3 milijarde evra, a najznačajniji izvozni artikli bili su rotacione električne mašine (čiji je udeo u izvozu iznosio 18,7 odsto), sledi oprema za distrubuciju električne energije (sa udelom od 13,9 odsto), delovi i pribor za motrona vozila (7,9 odsto izvoza) i šinska vozila i oprema (4,6 odsto odsto izvoza).

Ostatak od 54,9 odsto čine svi ostali proizvodi, vidi se u izveštaju „Tekuća makroekonomska kretanja“ koji je objavilo Ministarstvo finansija.

Sa druge strane, robni uvoz iz Nemačke u Srbiju je u 2023. iznosio oko 4,8 milijarde evra, a najznačajnija roba koja je uvožena bili su putnički automobili, lekovi, električni aparati za strujna kola..

Robni izvoz u Kinu iznosio je više od 1,1 milijardi evra, a ubedljvo najveću udeo u izvozu iz Srbije u Kinu imale su rude bakra i koncetrati (68,1 odsto) i bakar (24,3 odsto izvoza). Sledi drvo, prosto obrađeno (sa 2,1 odsto učešća u izvozu u Kinu), električni aparati za strujna kola i slično (udeo od 0,6 odsto u izvozu).

Robni uvoz iz Kine u Srbiju iznosio je 4,5 milijardi evra u 2023. godini, a najznačajniji proizvodi koji su uvoženi u Srbiju su telekomunikaciona oprema, mašine za AOP, električne mašine, aparati, električni aparati za strujna kola…

Kada se radi o robnom izvozu u Italiju, njegova vrednost bila je 1,77 milijardi evra.

Najznačajniji izvozni proizvodi koji su išlu u tu zemlju bili su odeća, obuća, gume za automobile, nameštaj i delovi. Iz Italije je u Srbiju uvezeno oko 2,7 milijardi evra vredne robe (koža, bakar, proizvodi od plastike, mašine za pojedine industruijske grane).

U prvih pet spoljnotrgovniskih partnera Srbije nalazi se i Rusija. Vrednost robnog izvoza u tu zemlju u 2023. godini je iznosila je 1,1 milijardu evra.

Najznačajnija izvozni proizvodi bili su električna i neelektirčna oprema za domaćinstva (koji čine 10,4 odsto od ukupnog izvoza proizvoda ka toj zemlji), pribor za odeću od tekstila sa 7,4 odsto i stočna hrana (osim žita u zrnu) sa 6,6 odsto udela u izvozu u Rusiju.

Sa druge strane, iz Rusije je u 2023. godini uvezena roba u vrednosti od 1,6 milijardi evra, a najznačajniji proizvodi koji su uvoženi su gas, đubriva, duvan.

Lista 15 najvećih izvoznika u Srbiji

Najveći izvoznici u 2023. godini u Srbiji bili su Ziđin majning (vrednost izvoza 1,15 milijardi evra), Ziđin Bor Koper (vrednost izvoza 746,3 miliona evra), HBIS grupa (vrednost izvoza 549,1 miliona evra), ZF Srbija (vrednost izvoza 504,8 miliona evra), Leoni (vrednost izvoza 489,3 miliona evra), Tigar tajers (454,9 miliona evra), Robert Boš (453,1 milion evra).

U 15 najvećih izvoznika su i Henkel Srbija, Jura, Naftna industrija Srbije, Hemofarm, SCM Power, Filip Moris, Mint Automotiv, Gorenje…

Ukupan robni izvoz u 2023. godini u Srbiji je iznosio 28,6 milijardi evra, dok je robni uvoz iznosio 36,9 milijardi evra.

Pokrivenost uvoza izvozom povećana je na 77,7 odsto u odnosu na 70,8 odsto prethodne godine.

U 2023. godini, robni izvoz je povećan za 3,7 odsto (odnosno jednu milijardu evra), pri čemu je izvoz prerađivačke industrije povećan za 5,4 odsto (za 1,3 milijardu evra).

Najveći rast izvozne aktivnosti u okviru prerađivačke industrije zabeležen je u automobilskoj (21,1 odsto), električnoj (14,3 odsto) i mašinskoj industriji (22,4 odsto), a pozitivni doprinos zabeležen je i kod metalske (20,0 odsto) i duvanske industrije (20,8 odsto).

Pad robnog uvoza u istom periodu iznosio je 5,5 odsto i zabeležen je u 15 od 23 oblasti prerađivačke industrije. Padu ukupnog robnog uvoza najviše je doprineo pad uvoza repromaterijala od 11,4 odsto međugodišnje, uz istovremeni pad uvoza opreme od 6,7 odsto. Sa druge strane, uvoz potrošne robe zabeležio je rast od 5,3 odsto.

Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Pre slanja komentara, molimo vas da se upoznate sa pravilima komentarisanja i pravilima korišćenja sajta.

Sajt je zaštićen pomocu reCaptcha i Google. Google Politika Privatnosti i Google Uslovi Korišćenja su primenjeni.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.