Srbija

16.09.2024. 10:22

MIVUS

Autor: Nova ekonomija

Nove direktive Evropske Unije i budućnost energetske sanacije zgrada

Foto: MIVUS

Srbija

16.09.2024. 10:22

U vreme mnogobrojnih političkih i ekonomskih izazova koji su pred Srbijom i Evropom, često u medijima ostanu neprimećene nove uredbe Evropske unije koje poštuje i prati i naša zemlja. Tako je EU ovog proleća donela novu Direktivu o energetskim karakteristikama zgrada – EPBD (https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/en/ip_23_6423). Prema ovoj direktivi, zemlje Evropske unije će biti dužne da svake od sledećih godina rekonstruišu između 2 i 3 procenta postojećih objekata u cilju bolje energetske efikasnosti građevinskog fonda.

Evropska komisija jasno naglašava da će, pored pomoći stanarima da lakše prođu kroz procese energetske sanacije objekata u kojima žive, zemlje članice morati takođe i da razviju mehanizme za finansiranje, obuku i privlačenje većeg broja kvalifikovanih radnika i izvođača. Srbija i ostale zemlje Balkana morale bi da razviju sopstvene strategije i mehanizme da kroz sličnu energetsku tranziciju stambenog fonda prođu sa finansijskim mehanizmima, ali i sa programima kreiranja i privlačenja obrazovanih i stručnih izvođača tog velikog obima radova na energetskoj sanaciji.

U Srbiji se trenutno ustanovljavaju organizovani programi subvencija i kredita za energetsku sanaciju objekata, koji su uglavnom vezani za međunarodne fondove ili kredite institucija kao što je EBRD, a  koji se realizuju zajedno sa Ministarstvom energetike.

Takođe, Svetska banka se priključila Ministarstvu energetike i razvila novi program na istom principu –  SURCE (Scaling-Up Residential Clean Energy Project) (Development Projects : Scaling-Up Residential Clean Energy (SURCE) Project – P176770 (worldbank.org)) – Projekat „Čista energija i energetska efikasnost za građane“ (SURCE) (Projekat „Čista energija i energetska efikasnost za građane“ (SURCE) (mre.gov.rs)).

Prema ovom projektu, Srbija će iskoristiti kreditna sredstva Svetske banke u iznosu od 50 miliona dolara i uložiti još toliko iz sopstvenih izvora, dok će lokalne samouprave obezbediti još 45 miliona dolara subvencija za domaćinstva (Kako se prijaviti za subvencije za zamenu stolarije, izolacije, fasade, solarne panele? (mre.gov.rs)). Ukupan iznos zahvata na polju energetske sanacije porodičnih kuća i stanova mogao bi da, kroz ovaj projekat, premaši 250 miliona dolara do 2027. godine, što je poduhvat koji će ostaviti vidljivog traga na stambenom fondu u Srbiji.

Istovremeno, SURCE projekat, tokom realizacije, pokazuje probleme s kojima se susreće građevinska industrija i koji će sve više dolaziti do izražaja kako projekti energetske sanacije budu učestaliji. Neravnomerna raspoređenost izvođačkih građevinskih firmi širom Srbije ostavlja neke opštine bez mogućnosti da realizuju projekte, sa dugim rokovima čekanja i ograničenim vidovima energetskih sanacija na teritorijama bez ovlašćenih i stručnih izvođača.

Prepoznat je i problem u disproporciji izgradnje visokih zgrada i rekonstrukciji starih i manjih, te zato udruženje Mineralne vune Srbije – MIVUS upozorava na moguće grešaka koje se mogu napraviti u procesu poboljšavanja energetske efikasnosti postojećih objekata.

„Potencijalni kupci novih nekretnina mogu da primete da se danas visoki objekti izrađuju isključivo sa fasadama sa izolacijom od mineralnih vuna, zbog zahteva zaštite od požara imovine i života stanara. Međutim, i za niže objekte, kao i za sanaciju postojećih, primena termoizolacije od mineralne vune donosi benefite koje drugi materijali ne mogu da pruže: ne zaboravimo da je stiropor na fasadama izloženim suncu ograničenog roka trajanja – topi se na visokim temperaturama i postepeno nestaje iz fasadnih slojeva. Ovaj fenomen već osećaju stanari nekih zgrada koje kao primarno ugrađenu izolaciju duže vreme imaju fasadu tog tipa – leta su nepodnošljivo topla i potrebe za rashlađivanjem se uvećavaju iz godine u godinu“, navode u MIVUS-u.

U svakom slučaju, pred regionom Balkana je period od nekoliko decenija u kojima će skoro sve postojeće zgrade pretrpeti promene kroz proces energetske sanacije i potrebno je unapred razmišljati o svim aspektima ovih građevinskih zahvata, a ne samo o mogućnostima da se što jeftinije prođe kroz projekte energetske rekonstrukcije.

Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pre slanja komentara, molimo vas da se upoznate sa pravilima komentarisanja i pravilima korišćenja sajta.

Sajt je zaštićen pomocu reCaptcha i Google. Google Politika Privatnosti i Google Uslovi Korišćenja su primenjeni.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.