Vesti iz zemlje

12.04.2022. 14:05

Aerodrom Nikola Tesla Beograd

Autor: Nova Ekonomija

Novoizgrađeni deo terminala Aerodroma ,,Nikola Tesla’’ dočekuje prve putnike

Foto - Luka Filipović

Novoizgrađeni deo postojećeg terminala na Aerodromu ,,Nikola Tesla’’ Beograd pušten je u rad, čime su povećani kapacitet aerodroma, komfor i efikasnost tokova putnika. Ukupne površine  13.600 m2, novi deo terminala ima dodatnih 8 čekaonica sa avio-mostovima i 5 čekaonica za ukrcavanje u avione na izdvojenim parking pozicijama, tako da na C strani sada ima ukupno 19 gejtova. 

Foto – Vladimir Nešović

Novoizgrađeni deo terminala projektovan je u skladu sa standardima matične kompanije VINCI Airports, u pogledu materijala, paleta boja, sistema oznaka, opreme i drugih arhitektonskih i elemenata enterijera. Pored novog dela terminala, završena je i prva faza proširenja pripadajuće platforme površine blizu 27.000 m2, u čijem sklopu su i 4 nove parking pozicije, uključujući i jednu za širokotrupne avione.

Zahvaljujući novoizgrađenom delu terminala, na beogradskom aerodromu se, po prvi put, uvode brojne novine: Koncept open-space čekaonica omogućen je kreiranjem nove, centralizovane sigurnosne kontrole putnika, koja se  sada nalazi ispred  postojeće pasoške kontrole, a dodatni krovni koridor u novom delu omogućava razdvajanje dolazećih i odlazećih putnika. Postavljene su i pokretne trake za brže i lakše kretanje putnika.

„Otvaranjem novog proširenja terminala i prateće infrastrukture značajno ćemo poboljšati efikasnost našeg aerodroma i podići nivo usluge za putnike i partnerske avio-kompanije. Radujem se što će se putnici i lično uveriti u novi standard i kvalitet usluge koji su u skladu sa najboljom praksom kompanije VINCI Airports. Cilj tekućeg projekta modernizacije je da Aerodrom Nikola Tesla Beograd postane novo regionalno saobraćajno čvorište“, rekao je Fransoa Berizo, generalni direktor kompanije BELGRADE AIRPORT koja upravlja beogradskim aerodromom.

Proširenje pristanišne zgrade na C strani je deo velikog projekta rekonstrukcije i proširenja celokupne postojeće zgrade terminala. Plan je da se izgradi više od 92.000 m2 nove površine koja će sadržati centralizovanu bezbednosnu kontrolu, dodatne šaltere za registraciju na let, niz novih sadržaja za zabavu i relaksaciju putnika, kao i nove ugostiteljske i komercijalne prostore.

Ceo koncesioni projekat snažan fokus takođe stavlja i na održivo poslovanje, u skladu sa politikom kompanije VINCI Airports koja za cilj ima postizanje nulte emisije gasova sa efektom staklene bašte do 2050. godine na svim svojim aerodromima širom sveta.

Foto – Vladimir Nešović

Završeni su  i građevinski radovi na izgradnji solarnog postrojenja koje će, po puštanju u rad, obezbediti 1.200.000 kWh čiste energije godišnje (ekvivalentno potrošnji 80 domaćinstava). Cilj solarnog postrojenja je da se električna energija dobijena iz obnovljivih izvora upotrebi za napajanje eletktroenergetskih potrošača u okviru kompleksa aerodroma. Ovi solarni panoi sa 3.000 fotonaponskih modula postavljeni su na platou površine 15.000 m2.

Pored ovih projekata, VINCI Airports će glavne radove na modernizaciji završiti 2023. godine, uključujući proširenje putničkog terminala, nove prilazne puteve i parkinge, nove avio mostove i čekaonice, izgradnju umetnute piste i kompletnu obnovu postojeće poletno sletne staze. Radovi će omogućiti da se do kraja perioda koncesije u 2043. godini dostigne ukupan kapacitet opsluge od 15 miliona putnika godišnje.

Foto – Andrej Nihil

O kompaniji VINCI Airports

VINCI Airports, kao vodeći operater privatnih aerodroma u svetu, upravlja razvojem i radom 53 aerodroma u 12 zemalja Evrope, Azije i Amerike. Svojim stručnim znanjima u oblasti sveobuhvatne integracije, kompanija razvija, finansira, gradi i upravlja aerodromima istovremeno koristeći svoju investicionu sposobnost i stručnost kako bi uskladila operativne performanse, modernizovala infrastrukturu, upravljala operacijama i pokrenula ekološke tranzicije. VINCI Airports postao je prvi aerodromski operater koji je započeo sa implementacijom međunarodne strategije zaštite životne sredine 2016. godine, s ciljem postizanja nulte emisije ugljenika u celoj svojoj mreži aerodroma do 2050. godine.

Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Pre slanja komentara, molimo vas da se upoznate sa pravilima komentarisanja i pravilima korišćenja sajta.

Sajt je zaštićen pomocu reCaptcha i Google. Google Politika Privatnosti i Google Uslovi Korišćenja su primenjeni.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.