Elektroprivreda Srbije reagovala je demantijem na tekst Nove ekonomije „Dok EPS upada u nove probleme sa TENT-om, cena struje iz vetra i sunca u stalnom padu“. Dopis EPS-a objavljujemo u celosti, a odgovor redakcije će biti objavljen sutra.
„Zarad interesa javnosti važno je naglasiti nekoliko činjenica, a najpre to da EPS ne nabavlja električnu energiju na dnevnom nivou po berzanskim/spot cenama, već po unapred ugovorenim u skladu sa planiranim remontima i revitalizacijama, po značajno povoljnijim cenama nego što su berzanske koje pominjete.
EPS unapred planira uvoz kako bi se izbegli rizici vezani za cenu gasa koja je direktno vezana za cenu struje na tržištu, kao i rizici zbog revitalizacija i remonta proizvodnih kapaciteta što su ove sezone bili revitalizacija agregata u RHE „Bajina Bašta“ i bloka A2 u TENT. Nabavka energije na tržištu služi i tome da se sačuvaju zalihe uglja na deponijama i akumulacije za zimski pik ili nepredviđene situacije usled energetskih izazova u Evropi i regionu. Cilj je obezbeđivanje energetske sigurnosti, uz brigu o zalihama energenata i profitu kompanije. Rezerve uglja na deponijama TE tokom ove zime su oko 1,5 miliona tona i znatno su veće nego što su bile bilo koje prethodne godine. I nivo akumulacija hidroelektrana je na nivou od oko 400 GWh, što je odličan rezultat uprkos velikoj suši i veoma lošoj hidrologiji u prošloj godini. Od početka 2025. na mreži je, posle 42 godine rada, revitalizovani agregat HE „Bajina Bašta“ koji efikasno koristi rezerve vode i jedan je od korektora u energetskom miksu i doprinosi manjem angažovanju TE i očuvanju zaliha uglja.
Eksterni ugalj se koristi kako bi u uslovima globalnih energetskih izazova u svakom trenutku bile obezbeđene dovoljne količine energenata za potrebe elektroenergetske sigurnosti Srbije. Ugalj obezbeđen na tržištu služi za unapređenje kalorijske vrednosti kolubarskog uglja, kako bi bili postignuti optimalni parametri u radu blokova TE „Nikola Tesla“. Tokom poslednje decenije kalorijska vrednost domaćeg uglja konstantno pada što je u skladu sa prirodnim karakteristikama postojećih ležišta uglja. Tokom prošle godine prosečna donja toplotna moć uglja iz RB „Kolubara“ bila je oko 6.400 kJ/kg, a ugalj obezbeđen na tržištu imao je prosečnu kalorijsku vrednost između 11.000 i 12.000 kJ/kg i činio je oko 7 odsto ukupne količine uglja. Važno je naglasiti da se konstantno proverava kvalitet uglja i da se u slučajevima kada ne ispunjava ugovoreni kvalitet ne plaća dobavljaču. Navodi o blatu i kamenju umesto uvoznog uglja nisu istiniti i zlonamerni su.
Iako su mnogi mesecima unazad dizali paniku u javnosti navodima da je EPS pred kolapsom i gubicima, EPS je drugu godinu zaredom završio sa profitom od 26,1 milijardu dinara, a nivo investicija dostigao je 550 miliona evra od kojih su najvećim delom sopstvena sredstva. Investicije u 2024. godini su za 26 odsto veće nego 2023. i najveće su u poslednjih 10 godina.
Bitno je naglasiti i da se rad kapaciteta na obnovljive izvore odražava na berzanske cene pa je tako EPS u periodima maksimalnog njihovog rada kupovao električnu energiju i po negativnim cenama. Stručnjaci koje pominjete sigurno znaju da godina ima 8.760 sati, a solarne elektrane prosečno rade 1.250 sati, vetroelektrane 2.500 sati godišnje pa samo iz tih izvora ni približno nije moguće pokriti potrošnju.
Tačno je da je cena otkupa sa aukcija znatno niža od tržišnih i povoljnija je za EPS i važno je znati da je EPS otkupio svu električnu energiju sa prošlogodišnje aukcije za tržišne premije i da je za ovogodišnju aukciju potpisao predugovore sa svim učesnicima, te će sa pobednicima potpisati ugovore. Time EPS ozelenjava svoj portfolio što je značajno za poslovanje privrede.
Osim toga, jedina još tačna konstatacija je da EPS prodaje privredi električnu energiju po cenama daleko nižim od tržišnih, a pogotovo domaćinstvima.“
Sve da su ovi podaci o broju sati rada vetrogeneratora i solara i tačni, a nisu, nepobitno je da bi njihovim drastičnim povećanjem, do koga bi, nesporno došlo isto drastičnom liberizacijom propisa za prozjumere, koje državu i EPS ništa nebi koštali, potreba za uvozom bi se isto drastično smanjila. Ili se to nekome ne iplati, pa je jevtinije uvoziti tuđu struju nego besplatno proizvoditi svoju? Dali to znači da su skandinaci i ostali evropljani ludi što izgradiše ove sine vetroparkove i solarne elektrane, što svoje građane motivišu da što više ugrađuju solare na krovove, pa čak i terase na stanovima, a mi tvrdimo da nam je isplativije da struju uvozimo? Možda nekome i jeste ali potrošačima sigurno ne.
У праву си, не раде ни толико.
EPS želi apsolutnu dominaciju kada je u pitanju proizvodnja el.energije,i da ih propisi i intencije danasnjice ne pritiskaju da ipak mora da otkupe zelene kilovate,nikada to nebi učinili. Ne žele oni nikoga ko se bavi ovom proizvodnjom i zato čine sve da obeshrabre one koi u pravcu zelene energije razmišljaju.