Srbija

Srbija

Nevladine organizacije traže da se produži javni uvid novog Prostornog plana

Nekoliko nevladinih organizcija, među kojima je i Beogradska otvorena škola, ocenjuje u zajedničkom saopštenju da je država dala kratak rok za javni uvid novog Prostornog plana Republike Srbije koji bi nakon usvajanja trebalo da važi do 2035. godine. Zbog značaja tog dokumenta traže da njegov javni uvid bude produžen."Smatramo da je za ovako važan dokument neprimereno da Ministarstvo primeni zakonski minimum od 30 dana za javnu raspravu," stoji u zajedničkom saopštenju nekoliko organizacija covilnog društva. Podseća se da je Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture 5. aprila objavilo početak javne rasprave o Prostornom planu Republike Srbije i Izveštaju o strateškoj proceni uticaja Plana na životnu sredinu. Javni uvid za novi Prostorni plan Republike Srbije, koji će definisati njen prostorni razvoj do 2035. godine traje do 5. maja. Beogradska otvorena škola objavila je i uputstvo kako građani mogu da učestvuju u javnom uvidu Prostornog plana, koje je dostupno na sledećem LINKU, gde je istovremeno moguće i preuzimanje već dospelih komentara.U saopštenju se podseća i da Prostorni plan Republike Srbije, kao krovni dokument prostornog planiranja, utvrđuje strateška opredeljenja u svim oblastima od značaja za razvoj naše zemlje, od rudarstva do turizma. UDRUŽENJA TRAŽE UKIDANJE PRSTRONOG PLANA ZA PROJEKAT "JADAR" Napominje se i da se Prostorni plan  izrađuje u trenutku kada još uvek ne postoji nacionalni Plan razvoja, koji treba da definiše prioritete razvoja Republike Srbije i sa kojim Prostorni plan treba da bude usklađen. Prema njihovim rečima, upravo ta činjenica postavlja pitanje svrsishodnosti izrade Prostornog plana i napominju da je u nedostatku jasno postavljenih prioriteta razvoja, neprihvatljivo njegovo zasnivanje na podacima i dokumentima koji su istekli ili jednostavno ne postoje. "Na primer, u Prostornom planu se navodi da on sadrži i prioritete Nacionalnog investicionog programa do 2025. godine iako, prezvanično dostupnim informacijama, Vlada Republike Srbije nikada nije usvojila ovakav dokument," dodaje se u saopštenju.U nedostatku šireg društvenog dijaloga o Prostornom planu, kako se dodaje, organizacije civilnog društva i stručnjaci su započeli analizu i konsultacije o ovom dokumentu, pa će u četvrtak 29. aprila od 12 časova biti organizovan onlajn događaj, tokom kog će svi zainteresovani građani moći da čuju ključne nalaze analize Prostornog plana i da podele svoje mišljenje i komentare o njemu."Pozivamo i širu javnost, stručnjake, druge organizacije i građane da se upoznaju sa sadržajem Prostornog plana, pošalju svoje komentare na predstavljena dokumenta do 5. maja 2021. godine," navodi se u saopštenju.ŠEST OPŠTINA SPUSTILO RAMPU ZA NOVE MINI HIDROELEKTRANE KAKO UČESTVOVATI U JAVNOM UVIDU?Komentari na predlog Prostornog plana, kako se objašnjava, mogu da se dostave jedinicama lokalne samouprave ili direktno Ministarstvu građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, Sektoru za prostorno planiranje i urbanizam, na adresi Nemanjina 22-26,11000 Beograd, kao i putem elektronske pošte na adresu pprs@mgsi.gov.rs. Javnost će kako se dodaje moći da preuzme i u svoje ime pošalje komentare koje su organizacije civilnog društva i stručnjaci pripremili tokom analize Prostornog plana.Saopštenje su potpisali Beogradska otvorena škola, Centar za kulturnu dekontaminaciju, Ministarstvo prostora, Regulatorni institut za obnovljivu energiju i životnu sredinu (RERI), Centar za istraživanje biodiverziteta, Organizacija za političku ekologiju Polekol, Inicijativa Pravo na vodu, Svetska organizacija za prirodu WWF Adria, Mladi istraživači Srbije, Centar za ekologiju i održivi razvoj (CEKOR), Društvo arhitekata Novog Sada, Inženjeri zaštite životne sredine, Nova planska praksa.

Srbija

Građani se za subvencionisanje energetske efikasnosti prijavljuju od jula

Ministarstvo rudarstva i energetike raspisalo je javni poziv za dodelu subvencija kojima se finansira poboljšanje energetske efikasnosti u kućama u stanovima. Ukupan iznos sredstava koja se za te namene dodeljuju građanima je 54 miliona dinara, saopštilo je Ministarstvo rudarstva i energetike.Aktuelni poziv je namenjen lokalnim samoupravama koje imaju rok da se prijave do 21. maja u 15 časova, a one će svoje javne pozive građanima koji su zainteresovani za subvencionisanje tih radova, raspisati najverovatnije početkom jula, dodaje se u saopštenju ministarstva.Prijave lokalnih samouprava, kako se naglašava, treba da stignu na pisarnicu Ministarstva rudarstva i energetike,  na adresi u ulici Nemanjina 22-26, u Beogradu, a neophodno je i da one budu overene pečatom prijema.Odluka o izboru Programa biće objavljena na internet stranici Ministarstva rudarstva i energetike, koja se nalazi OVDE.Za sve informacije u vezi sa Javnim pozivom svi zainteresovani mogu da se obrate na elektronsku adresu fondee@mre.gov.rs.Program energetske sanacije može obuhvatiti energetsku sanaciju svih objekata, odnosno stambene zgrade, porodične kuće i stanove, ali i samo porodične kuće pojedinačno.Izabrane jedinice lokalne  samouprave će nakon potpisivanja ugovora sa Ministarstvom, a na osnovu svojih propisa o raspodeli sredstava, putem javnog poziva birati krajnje korisnike tih sredstava, građane, odnosno fizička lica. VLADA SRBIJE IZDVAJA 500 MILIONA DINARA ZA ENERGETSKU EFIKASNOST KOJI RADOVI SE SUBVENCIONIŠU?Subvencijama za mere energetske efikasnosti, kako se navodi sa sajtu ministarstva, obuhvaćeni su sledeći radovi koje gražani izbode na svojim objektima:- zamena spoljnih prozora i vrata, postavljanje termičke izolacije zidova, krovova, tavanica iznad otvorenih prolaza, zidova, podova na tlu i ostalih delova termičkog omotača koji su okrenuti prema negrejanom prostoru;- radovi na sistemu za grejanje, ili njegova zamena efikasnijim sistemom, zamena kotlova, ugradnja toplotnih pumpi, ili elektronski regulisanih cirkulacionih pumpi, opremanje radijatora termostatskim ventilima, kalorimetrima i balans ventilima;- ugradnja novih efikasnih uređaja za klimatizaciju i ventilaciju;- ugradnja solarnih kolektora za grejanje vode.Za zamenu kotlova, kako se napominje, isključivo se podrazumeva ugradnja novog izvora toplote koji kao gorivo koristi drvnu biomasu (pelet, briket, sečka, pirolizu drveta), prirodan gas, kao i tečni naftni gas.Kako se naglašava, sredstva se neće dodeljivati za pojedinačne projekte energetske sanacije koji se ne odnose na izolaciju stambenih  zgrada, porodičnih kuća i stanova, ili ako ne obuhvataju radove na sistemima za grejanje.Ukupno raspoloživa sredstva za subvencije su 54 miliona dinara, a maksimalni iznos subvencija koji ministarstvo dodeljuje po jednoj lokalnoj samoupravi ne može biti veći od 10 miliona dinara.Udeo subvencija u finansiranju pojedinačnih projekata energetske sanacije je 50% i pokrivaju ga lokalne samouprave i ministarstvo.Info sesija povodom Javnog poziva za dodelu sredstava za finansiranje Programa energetske sanacije stambenih zgrada, porodičnih kuća i stanova koji sprovode jedinice lokalne samouprave, JP 2/21 održaće se u sredu 28. aprila u 10 časova preko onlajn aplikacije Zoom.Posebnom uredbom Vlada Srbije ove godine za energetsku efikasnost u javnim i privatnim obejktima ukupno izdvaja 500 miliona dinara.Subvencije dolaze u godini kada postaje aktuelal i novi Zakon o energetskoj efikasnosti i racionalnoj upotrebi energije.UŠTEDA ENERGIJE USKORO PODLEŽE ZAKONSKOJ KONTROLI

Srbija

Koji sve hoteli od danas dobijaju novčanu pomoć?

Počinje isplata subvencija gradskim hotelima u ukupnom iznosu od oko 10,3 miliona evra, odnosno 1,22 milijarde dinara, najavio je ministar finansija Siniša Mali. Hotelijeri će dobiti 350 evra po individualnom ležaju i 150 evra po smeštajnoj jedinici u dinarskoj protivvrednosti. Mali ističe da će pomoć pokriti ukupno 13.573 smeštajnih jedinica i 23.811 ležajeva. Za subvencije su mogli da konkurišu hoteli koji se nalaze na teritoriji 76 lokalnih samouprava. Na konačnom spisku našla su se 294 objekta koji ostvaruju pravo na novčanu pomoć. Najviše hotela se nalazi na teritoriji Beograda (101), Novog Sada (24) i Niša (24). Jedan hotel spasava sve male pivare u Srbiji (VIDEO) Iako je pomoć, prema rečima ministra, zamišljena tako da novac ode gradskim hotelima, na konačnom spisku našli su se i hoteli koji se nalaze na planinama i u prirodi kao što je hoteli "Zlatiborska noć" na obrdoncima Zlatibora, "Ramonda" na Rtnju ili hotel "Lepenski vir" kod Đerdapske klisure.Na spisku se nalazi i hotel "Alfa" iz Končareva, koji je u žižu javnosti dospeo kada je Marinika Tepić prozvala Dragana Markovića Palmu da je u ovom hotelu blizu Jagodine podvodio maloletnice.Privredni subjekti koji su ostvarili pravo na subvenciju gube pravo na pomoć ukoliko smanje broj zaposlenih za više od 10 odsto u periodu od dana stupanja na snagu Programa zaključno sa istekom perioda od tri meseca nakon isplate novčane pomoći.

Srbija

Želimo nove investicije u energetici

Pred Srbijom je važna odluka o okretanju novim izvorima energije i razvoju koji će se zasnivati na klimatskoj neutralnosti. Na tome ćemo raditi i kroz pripremu Nacionalnog integrisanog plana za energetiku i klimu i novu strategiju razvoja energetike do 2050, a to će se videti i kroz prioritete u sektoru energetike već u 2021. godini, gde je razvoj planiran u nekoliko osnovnih pravaca,  ocenila je Zorana Mihajlović, potpredsednica Vlade Republike Srbije i ministarka rudarstva i energetike za ediciju Srbija i SAD 20 godina kasnije - Investicije i donacije.Koje su najvažnije aktivnosti Ministarstva energetike u 2021. godini?Prvi pravac je povećanje energetske efikasnosti, gde planiramo osnivanje Uprave za energetsku efikasnost. Uloga nove institucije biće da pomogne preduzećima da povećaju energetsku efikasnost, ali i da podržimo građane da u narednih pet godina zamene prozore i vrata i tako smanjimo potrošnju energije koja je u Srbiji veća četiri do pet puta od proseka u EU. Drugi pravac je razvoj srednjih i velikih hidroelektrana koje treba da gradi EPS, na gornjoj Drini, na Bistrici, moguće i manje reverzibilne HE na Dunavu. Reč je o investicijama vrednim četiri-pet milijardi evra, a to bi sa obnovljivim izvorima obezbedilo energetsku sigurnost.Treće, radićemo na tome da povećamo iskorišćenje biomase, koja može mnogo više da se koristi kao energent u toplanama. Takođe, cilj nam je veće iskorišćenje svih vidova obnovljivih izvora energije, gde je najveći potencijal u izgradnji solarnih elektrana i elektrana na vetar. Četvrti pravac je izgradnja gasnih elektrana, koje bi mogle da proizvode i električnu i toplotnu energiju. Sve to zajedno trebalo bi Srbiji da obezbedi energetsku bezbednost, da smanji negativan uticaj energetike na životnu sredinu, ali i da obezbedi bolji kvalitet života građana.Nažalost, stanje koje smo zatekli u Ministarstvu, od zakonodavnog okvira, stanja projekata, uređenosti javnih preduzeća, nije dobro. Rudarstvo i energetika su dugo spavali, a ovi sektoru mogu i više da doprinose BDP-u, i da javna preduzeća budu profitabilna, i da brže realizujemo projekte, i da smo bolje povezani sa susedima, posebno u gasnom sektoru.Zato je jedan od prvih koraka da ovaj sektor „probudimo”, uredimo, da digitalizujemo procedure i otvorimo rudarstvo i energetiku za nove investicije. Pripremili smo set novih zakona i izmena i dopuna zakona u rudarstvu i energetici, uključujući novi zakon o obnovljivim izvorima energije, koji Srbija donosi prvi put, kojim ćemo se uskladiti sa onim što se radi u drugim evropskim zemljama, kao i sa evropskom regulativom, kako bismo imali više investicija u ovom sektoru.Pored toga, pripremljeni su i novi zakon u oblasti energetske efikasnosti, izmene i dopune Zakona o energetici, kao i Zakon o rudarstvu i geološkim istraživanjima, kojim želimo da zaštitimo mineralno bogatstvo Srbije, ali i da olakšamo nove investicije. Važan efekat ovih zakona biće, između ostalog, digitalizacija procedura po uzoru na građevinske dozvole, odnosno da ćemo imati e-rudarstvo i e-energetiku i mnogo preglednije i efikasnije procedure za investitore.Energetika je sektor sa velikim potencijalom i velikim potrebama za investicijama. Koje su najvažnije investicije u 2021. godini u energetici?Ova godina sigurno će biti u znaku važnih investicija u oblasti energetike, od izgradnje novih elektrana, revitalizacije postojećih, ulaganja u nove gasovode, preko jačanja prenosne i distributivne mreže.U gasnom sektoru, jedan od najvažnijih projekata je svakako izgradnja gasne interkonekcije Niš-Dimitrovgrad, koju ćemo graditi uz podršku EU. Realizacija ovog projekta obezbediće ne samo diversifikaciju pravaca, već i diversifikacija snabdevača gasom. Na taj način moći će u Srbiju da stigne gas iz LNG terminala iz Grčke od različitih proizvođača, ukoliko bude slobodnih kapaciteta i iz gasovoda TAP iz Azerbejdžana, a u perspektivi biće moguće da se koristi gas iz istočnog Sredozemlja. Sve to će značiti veću sigurnost snabdevanja Srbije i regiona, ali i dalji  razvoj distributivne gasne mreže u centralnoj, istočnoj i južnoj Srbiji.Napravljen je veliki napredak kad je reč o američkim investicijama, pre svega u transportnoj infrastrukturiTakođe, potrebno je ubrzati gasifikaciju Srbije, koja se u prethodnom periodu odvijala nedopustivo sporo, a u planu je i proširenje Podzemnog skladišta gasa Banatski Dvor.U elektroenergetici, biće nastavljena izgradnja termoelektrane Kostolac B3, ali su podjednako važna i ulaganja u zaštitu životne sredine, kao što su postrojenja za odsumporavanje u TENT A i TENT B, ili postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda u TE Kostolac B, koja će smanjiti štetni uticaj na životnu sredinu.U planu su i zajednički projekti sa Republikom Srpskom, odnosno izgradnja hidroelektrana na gornjoj Drini, nastavak revitalizacije HE Đerdap 1. Takođe, veoma su važna ulaganja u prenosnu mrežu, pre svega Transbalkanski koridor, koji će biti svojevrsni „energetski auto-put”, ali i ulaganja u distributivnu mrežu, koju radi EPS Distribucija. Ulagaće se i u energetsku efikasnost javnih zgrada, i graditi nove toplane, koje će koristiti biomasu. Takođe, očekujemo nastavak započetih projekata u rudarstvu, među kojima je izgradnja topionice u Boru.U kom delu energetskog sektora vidite najviše mogućnosti za privlačenje stranih direktnih investicija?Prilika za investicije ima u svim delovima energetskog sektora, ali je važno da kao država imamo jasan cilj, strateški pravac koji ćemo postaviti između ostalog i novom strategijom razvoja energetike i nacionalnim planom za klimu i energetiku.Energetskom sektoru Srbije su potrebne investicije, ali one koje su u skladu sa našim strateškim pravcem, a to je prelazak na klimatski neutralnu ekonomiju, efikasna potrošnja energije, diversifikacija pravaca i snabdevanja gasom, a u elektroenergetici, veće oslanjanje na obnovljive izvore energije. Američke investicije veće nego što pokazuje statistika Isto važi i za rudarstvo, uslov da bi neko mogao da dobije mogućnost da realizuje novi projekat u oblasti rudarstva jeste da pored ekonomskog razvoja, ti projekti budu po najvišim standardima kad je reč o zaštiti životne sredine.Ako tako postavimo stvari, verujem da će od toga imati koristi i država i građani, kroz veće prihode, rast životnog standarda, bolju zaštitu životne sredine, ali i investitori, koji će imati predvidljivost i sigurnost, i mogućnost da dugoročno planiraju svoje poslovanje i ulaganja u Srbiji.Dženeral elektrik ima značajne investicije u vetroparkove u Srbiji. Da li postoji prostor za privlačenje i drugih američkih investicija u energetici? Srbija u energetici treba da bude otvorena za sve investitore, što mislim da nije bio slučaj sa energetskim sektorom kakav smo zatekli. U prethodnom periodu napravljen je veliki napredak kad je reč o američkim investicijama, pre svega u transportnoj infrastrukturi, potpisivanjem ugovora sa Behtelom za gradnju Moravskog koridora. Prošle godine je i američka Međunarodna razvojna finansijska korporacija (DFC) započela svoje aktivnosti u Srbiji, što je takođe prilika da u narednom periodu imamo više zajedničkih projekata i američkih investicija u Srbiji.Verujem da ćemo, ako imamo povoljan poslovni ambijent, jasnu strategiju kakav sektor rudarstva i energetike želimo i poruku da je Srbija otvorena za sve investitore, čak i u onim sektorima gde do sada nije bilo investicija iz različitih zemalja, vrlo brzo videti ozbiljne i kvalitetne kompanije koje prepoznaju svoj interes da ulažu u Srbiji. I po svom geostrateškom položaju i po ekonomskom rastu Srbija je dobar izbor za američke investitore u ovom regionu, a tome pogoduje i napredak u bilateralnim odnosima dve zemlje, koji daje dodatni impuls unapređenju ekonomske saradnje.Jedna od tačaka Vašingtonskog sporazuma potpisanog prošle godine je i diversifikacija snabdevanja energijom. Šta Srbija može da uradi na tom planu?Interes Srbije je da bude energetski bezbedna u gasnom sektoru, a da bismo bili energetski bezbedni, potrebno je da kroz našu teritoriju prolazi gas iz različitih država, kao i da se interkonektorima povežemo sa svim susednim državama u regionu.Srbija je ove godine konačno dobila još jedan pravac dotoka gasa, ali je veoma važno da radimo i na diversifikaciji snabdevača, jer nam to daje i veću sigurnost i mogućnost da imamo povoljniju cenu gasa i za industriju i za domaćinstva. Mislim da treba napraviti prostor za sve – i za gas iz gasnih interkonekcija, i za LNG koji će dolaziti brodovima, jer je Srbiji potreban gas da bi se razvijala, i geografski je tako pozicionirana da je prirodno da bude tranzitna ruta u energetici, kao što je već u saobraćaju.Od 1. januara počeo je da funkcioniše gasovod Balkanski tok, a ove godine trebalo bi i da počnu radovi na izgradnji gasovoda Niš - Dimitrovgrad za koji je raspisan tender za izvođača. Time dobijamo mogućnost da imamo gas i nekih drugih snabdevača, kako gas vezan za Azerbejdžan, tako i za novi, Istočnomediteranski gasovod, kojim bi gas od Izraela, preko Kipra, Krita, Peloponeza, Atine, Soluna i Sofije mogao da stigne do Srbije, odnosno do Niša, koji bi time postao gasno čvorište u ovom delu regiona.Sa investicijama u energetiku su tesno povezane i investicije u zaštitu životne sredine. Kakvi su planovi za ulaganje u ekologiju u energetici?Energetika i zaštita životne sredine su neraskidivo povezane i nema razvoja energetike, bez zaštite životne sredine. Danas je ceo svet svestan toga, održivi razvoj i zelena energija su globalna politika i tema i Srbija mora biti aktivni učesnik tog procesa.Naše ciljeve uspostavljaćemo Nacionalnim integrisanim planom za energetiku i klimu, ali i u strategijom za razvoj energetike koju ćemo izraditi u skladu sa svim zahtevima održivog razvoja i energetske tranzicije.To što važi za strateški nivo odnosiće se i na pojedinačne projekte, jer je za sve potencijalne projekte, i u rudarstvu i u energetici, jedan od osnovnih kriterijuma da nema negativnog uticaja na životnu sredinu.Ako želimo da Srbija bude klimatski neutralna ekonomija u budućnosti, o tome moramo razmišljati već sada i sve što sada radimo, mora da nas vodi ka tom cilju, ka kojem idu i Evropska unija, i druge razvijene zemlje. Energetika je sektor koji ima velikog uticaja i na budućnost Srbije i njenih građana, jer bez dovoljno energije, dobrog kvaliteta i zaštite životne sredine nema ni ekonomskog razvoja, ni boljeg kvaliteta života za građane Srbije.Projekat je podržala Ambasada SAD.  Stavovi i mišljenja i zaključci izneseni u projektu nužno ne izražavaju stavove Vlade SAD već isključivo autora.

Srbija

Po kojoj ceni se zadužuje Srbija?

Skupština Srbije pre nekoliko dana usvojila je rebalans budžeta, kojim se povećava fiskalni deficit preko dva puta, na 6,9 odsto BDP, odnosno za 2 mlrd evra u odnosu na prvobitni plan. To će se finansirati  novim zaduživanjem zemlje.Naime, s ovako planiranim deficitom javni dug će i tokom 2021. nastaviti da raste u odnosu na BDP – s 58,2% BDP-a na nivo od 61 do 62% BDP-a na kraju godine – što je preterano veliko zaduženje za zemlju poput Srbije, ocenjuje Fisklani savet.Po kojoj ceni se zadužuje Srbija?Na primer, Srbija se na međunarodnom tržištu zadužila za još jednu milijardu evra - 24. februara kada je emitovala 12-godišnje obveznice denominovane u evrima, po kuponskoj stopi od 1,65 odsto, ali i većom stopom prinosa (1,92 odsto).Negde u isto vreme i Hrvatska je prodala 12-godišnje obveznice, ali sa dosta nižom stopom prinosa - od 1,26 odsto. Takođe, Hrvatska je prodala i 20-godišnje evro-obveznice, takođe po nižoj stopi prinosa od onog koji plaća Srbija - 1,77 odsto.Šta to znači kada je stopa prinosa veća od kuponske stope?“To znači da je naša obveznica uprkos kuponu (kamati) prodata uz diskont u odnosu na nominalnu vrednost”, objašnjava prof. Šoškić.“Istovremeno, takođe u februaru, Hrvatska je sa višim nivoom javnog duga u odnosu na BDP, za isti tip obveznica (12 godina) ostvarila za trećinu nižu kamatnu stopu (1,257 odsto). Da ne spominjemo Bugarsku koja je krajem prošle godine za 10-godišnju obveznicu ostvarila kamatnu stopu od samo 0,389 odsto, tj. pet puta nižu kamatnu stopu od one koju smo ostvarili mi u februaru (i sa kojom se hvalimo). Sve to jasno ukazuje da nije samo bitno koliki je dug zemlje, već i kakvi su uslovi finansiranja javnog duga, što dodatno ukazuje na ispravnost stava Fiskalnog saveta da su javne finansije isuviše okrenute potrošnji i da je trebalo konzervativnije formirati budžet za 2021”, kaže Šoškić.Danko Brčerević napominje da je javni dug sada već nešto iznad 58 odsto BDP i ocenjuje da je to preveliki dug za Srbiju.“Kamatne stope na zaduživanje Srbije dvostruko su veće nego u razvijenim zemljama EU. Zato Srbija sad izdvaja više sredstava za plaćanje kamata na dug od 58 odsto BDP-a nego Francuska na javni dug od preko 115 odsto BDP-a. Da bi Srbija ušla u sigurniju zonu morala bi da spusti javni dug na ispod 50 odsto BDP-a. Postoji i zakonska obaveza da javni dug ne sme da bude veći od 45 odsto BDP-a, ali smo mi, nažalost, već skoro deceniju iznad tog nivoa, što je ozbiljan fiskalni problem”, kaže Brčerević.Glavni ekonomista Fiskalnog saveta se ujedno pita - da li će se budžet nakon krize vratiti u ravnotežu? “Jednokratne antikrizne mere koje su u 2020. i 2021. povećale deficit trebalo bi automatski da nestanu kad se kriza završi. Ali zato se mora posebno paziti da se trajni budžetski rashodi poput penzija, plata u javnom sektoru i subvencija ne otrgnu kontroli. Ako Vlada nastavi da dosledno primenjuje švajcarsku formulu za indeksaciju penzija, napokon ograniči rast zarada u javnom sektoru i uvede red u javna preduzeća, učešće javnog duga u BDP-u moglo bi da počne da se smanjuje od 2022. godine”, kaže Brčerević.

Srbija

Ryanair otvara liniju od Niša do Krfa

Niskotarifni prevoznik Rajaner (Ryuanair) ove letnje sezone planira letove od Niša do ostrva Krf u Grčkoj, prenosi portal Exyuaviation. Irski avio-prevoznik će obavljati letove dva puta nedeljno, svake srede i nedelje, od 4. jula. Ako Rajaner ostvari svoje planove, Krf će tako postati prvo odredište u Grčkoj sa kog se stiže sa Aerodroma Konstantin Veliki u Nišu.Državljanima Srbije je dozvoljen ulazak u Grčku i nezavisno od toga da li su vakcinisani protiv Covida 19. Vakcinisani protiv Covid 19 treba da pokažu uverenje o tome, uz uslov da je vakcinacija okončana dve nedelje pre ulaska u Grčku.Oni državljani Srbije oni koji nisu vakcinisani moraju da poseduju negativni PCR test. Državljani Srbije pre putovanja u Grčku treba da popune formular koji se nalazi na sledećem LINKU.Više detalja o ovom letu možete pronaći OVDE.EVO KAKO MOŽE  DA SE PUTUJE U GRČKU DO POČETKA SEZONE

Srbija

Kako da se prijavite za državnu pomoć od 60 evra?

Pravo na novčanu pomoć države u iznosu od dva puta po 30 evra, predviđena nedavno usvojenim paketom pomoći, imaju svi punoletni državljani koji imaju prebivalište na teritoriji Srbije i važeću ličnu kartu na dan 23. april.Građani koji su 18 godina navršili između maja i novembra ne mogu da se prijavi za novčanu pomoć.Pomoć će bez prijavljivanja, automatski biti uplaćena na namenske račune penzionera, građana koji su na izdržavanju zatvorske kazne, korisnika socijalne pomoći, i građana sa Kosova i Metohije, koji će dobiti pomoć od 100 evra, odnosno 200 ako su nezaposleni.Kada počinje prijava za ostale građane?Prijava će biti moguća elektronski, a biće u funkciji od srede 28. aprila do 15. maja putem sajta Uprave za trezor gde će građani morati da unesu JMBG, broj lične karte i banku u kojoj imaju otvoren račun.Ukoliko već imate otvoren račun u nekoj banci, u padajućem meniju treba da kliknete na banku preko koje želite da vam bude isplaćen novac i time se automatski prijavljujete za ovu pomoć. Na taj način će vam biti otvoren jednokratni namenski račun, bez dodatnih troškova.Treba da označite polje kojim potvrđujete saglasnost za obradu ličnih podataka. Nakon što se prijavite, možete i da proverite status svoje prijave izborom drugog polja.Drugi način prijave jeste putem kontakt centra, što će biti moguće od 5. maja. Takođe, i kod ovog načina prijave građani će morati da ostave pomenute lične podatke i podatke o banci. Broj telefona biće objavljen tog datuma.Kada će biti isplaćena pomoć?Penzionerima, kojih ima više od 1,7 miliona, prvih 30 evra biće isplaćeno 6. maja, a drugi deo od 30 evra u novembru. Dodatnih 50 evra biće im isplaćeno u septembru.Korisnici socijalne pomoći i oni koji su na izdržavanju zatvorskih kazni, dobiće prvih 30 evra 7. maja, a drugih 30 u novembru.Isplata prvih 30 evra za ostale građane počeće 12. maja, a drugih 30 evra dobiće u novembru.Nezaposleni koji su registrovani na birou, pomoć od 60 evra, po osnovu nezaposlenosti dobiće u junu, i za taj iznos nije potrebno da se prijave. Oni će 30 evra plus 30 dobiti kao i svi ostali građani u maju i u novembru.

Srbija

Smoki povećao tržišni udeo

Kao kompanija, postigli smo odlične rezultate sa više od 700 miliona evra prihoda od prodaje, što je gotovo na nivou 2019. godine, uz rast profitabilnosti i rekordno nisku zaduženost. Kada posmatramo po kategorijama Štarkovih brendova, uspeh Smokija ogleda se u poboljšanju tržišne pozicije na srpskom tržištu uz povećanje vrednosnog tržišnog udela, kaže za Novu ekonomiju Marko Njavro,  generalni direktor SPP Slatko i slano u Atlantic Grupi. U godini teških tržišnih izazova, odlične rezultate postigli su i proizvodi pogodni za pravljenje domaćih poslastica kao što je Menaž i Petit Beurre. Barovi i Sticksi poslednjih nekoliko meseci u 2020. takođe  beleže rast prodaje u odnosu na prethodnu godinu, dobrim delom i zbog dobrih rezultata, inovacija i kampanja koje su pokrenute u poslednjem kvartalu prošle godine. Geografska struktura ostaje bez bitnije promene uz dominaciju tržišta Srbije s vrednosnim učešćem od 65%. Rast su postigli Slovenija (26%) i tržišta van Adrija regije, a započeta je i saradnja sa novim kupcem u Rusiji, što je značajan potencijal za plasman u narednom periodu. U vrlo izazovnoj 2020. godini, najveći doprinos prodajnim rezultatima  SPP Slatko i slano je, dakle, rast slanog programa i inostranih tržišta. Kojom prodajnom strategijom ste odgovorili na različite epidemiološke mere u regionu koje iz meseca u mesec variraju po nivou restriktivnosti?Restriktivne mere značajno su izmenile potrošačke navike u kupovini i konzumaciji konditorskih proizvoda. Smanjena je konzumacija van domaćinstva, kao i impulsna kupovina, manja je frekvencija nabavki, skraćeno je vreme posvećeno kupovini i fokus je na osnovne životne namirnice. Istovremeno, došlo je do ekspanzije pripreme hrane, naročito poslastica, u domaćinstvu. Navedene promene različito su se reflektovale na pojedine segmente portfolija, posebno negativno na kategorije čokolada, keksa i vafla. Na uočene izazove i prilike odgovoreno je integrisanim marketinško-prodajnim naporima sa uporištem u brendovima već izgrađenog stabilnog kredibiliteta kod potrošača. Pojačana konzumacija u domaćinstvu inspirisala je lansiranje većih pakovanja (Smoki i Bananica) i nutritivno atraktivnijih proizvoda (Prima grissini). Otežani uslovi kupovine zahtevali su taktičku odbranu na mestu prodaje pojačanim nadzorom pozicioniranja, a konkurentnost je podržavana cenovno motivisanim akcijama. Kakva je budućnost konditora u regionu? Očekujete li ukrupnjavanje, neke značajne promene na tržištu, nove kanale prodaje, s obzirom na i dalje nestabilno kovid okruženje? Konditorska industrija je jedna od najzdravijih grana, koja uspeva da u oštroj tržišnoj utakmici sa velikim svetskim igračima održi poverenje svojih potrošača i ispuni njihova očekivanja. Recept je na vreme završena konsolidacija, deinvestiranje manje perspektivnih programa, a favorizovanje prepoznatljivih proizvoda. Mogućnosti za dalji napredak uvek postoje u dodatnom unapređenju tehnologije, inovacijama proizvoda, proizvodnih procesa i marketinških aktivnosti, što zajedno dovodi do kreiranja komparativne prednosti i ubrzavanja rasta.Šta je odgovor Atlantic Grupe i Štarka na sve prisutnije globalno propagiranje ideje da treba smanjiti unos šećera, slatkiša i grickalica? Naravno da se mi u Štarku prilagođavamo očekivanjima naših potrošača. Još pre nekoliko godina, opredelili smo se za razvoj zdravijih kategorija proizvoda, postepeno smo zamenili veštačke arome prirodnim, koristimo prirodne boje i uveli smo nehidrogenizovane biljne masnoće umesto hidrogenizovanih masti. Integrino keks je primer vrlo uspešnog brenda, koji je uspeo da zbog svog sastava, odličnog ukusa i prepoznatljivog identiteta vrlo brzo osvoji potrošače. Iz kategorije flipsa, Smoki je već godinama u top 10 najprepoznatljivijih brendova jugoistočne Evrope, proizvodi se od prirodnih sirovina kao što su kukuruzni griz, kikiriki, biljna mast, sojino brašno i so, bez dodavanja bilo kakvih aditiva, arome ili pojačivača ukusa. Takođe, prilagođavajući se očekivanjima vrhunskog iskustva naših potrošača, u ovoj godini pripremamo mnoga autentična iznenađenja.Pre 10 godina Soko Štark je postao deo Atlantic Grupe. Šta se u poslednjoj deceniji promenilo u poslovanju i asortimanu ove  regionalne kompanije?  Konstantno ulaganje u proteklih deset godina u procese proizvodnje i već renomirane brendove, među kojima neki imaju regionalni, pa čak i globalni potencijal, doprinelo je ostvarenju dodatne vrednosti i poslovnih planova. Samo tokom prethodne dve godine Štark je investirao više od četiri miliona evra u inoviranje proizvodnih pogona Smokija i Bananice, a ove godine okončaće se jedna od najvećih investicija od oko osam miliona evra u novu liniju čokolade, čime je povećan obim proizvodnje i energetska efikasnost, ali i postignut najviši stepen zaštite zdravstvene ispravnosti i kvaliteta proizvoda. Uoči pandemije otvorili ste laboratoriju za istraživanje i razvoj u Štarku kao doprinos rastu inovacija. Laici  pomisle da je ovo verovatno najlepši posao jer neko po ceo dan smišlja i proba nove slatkiše.  Razvojna laboratorija i jeste „kuhinja“ inovacija. Konkretno, prošle godine je lansirano 109 novih artikala, od toga 16 novih receptura. Dakle, pandemija nije suzbila inovativne ambicije već ih preusmerila na artikle kojima smo odgovorili na izmenjene zahteve tržišta i koji su brana prodajnih rezultata brendova. Smoki je kvalitetno iskoristio prošlu godinu lansiranjem novih proizvoda u velikim i inovativnim pakovanjima, a u završnici godine hrabro se zakoračilo u najbrže rastući segment slanog snack-a lansiranjem Smoki MIX pakovanja s Tortiljom uz podršku nove komunikacijske platforme „Smoki Nema greške!“. U kategorijama čokolada, keksa i vafla, koje su bile najosetljivije u krizi, takođe su lansirani noviteti koji su donekle ublažili negativne efekte.Ove godine je 15 godina kako je na tržištu čokoladni smoki. Kako potrošači u regionu i svetu reaguju na kombinacije čokolade i drugih kategorija proizvoda, naročito slanih? Bez obzira na sve izraženiju brigu o ishrani, potrošači ipak žele i da probaju nešto novo, da se prepuste svojim željama i uživaju u novim ukusima. Štarkova tradicija i kvalitet su odlična osnova koju ćemo ubuduće, novim projektima, intenzivno nadogradjivati atributima kao što su inovativnost, uspešnost, poverenje novih generacija, sa željom da budemo drugačiji, da budemo kreativni,  da inspirišemo inovativnost, i  da našim brendovima  otvorimo nove perspektive. Kao odgovor na potrošačku radoznalost i savremeni trend sinhronog kombinovanja različitih ukusa, tekstura i vrsta proizvoda, razvijamo nove recepture i Limited Edition artikle, po principu »inspired by« Da li planirate nova kapitalna ulaganja u narednom periodu i ulaske na nova tržišta?Atlantic Grupa je u tekuću godinu ušla s najavom strateških prioriteta za naredni period od tri do pet godina koji u osnovi podrazumevaju jačanje temelja našeg poslovanja, dalji rast, ali i poboljšanja u svim poslovnim segmentima, naravno uz očuvanje vodeće pozicije regionalnog distributera. U okviru Štarkovih brendova nastavljamo da jačamo i unapređujemo naše vodeće pozicije čokolade i flipsa, pripremili smo čitav niz inovacija s kojima ćemo ove godine iznenaditi potrošače. Intenzivno radimo na tome da unapredimo kategorije keksa i vafla na jedan inovativniji način, a radimo i na širenju na nova tržišta, te uopšteno na unapređenju naših poslovnih procesa. Sve je to obuhvaćeno našim novim Operativnim modelom koji smo predstavili krajem prošle godine i po kojem ćemo raditi u budućnosti kako bismo ostvarili našu viziju.

Srbija

CINS: Ministarstvo zdravlja skriva cenu saniteta za kovid bolnice

Ministarstvo zdravlja je krajem 2020. godine od firme Nikom auta po hitnom postupku kupilo 10 saniteta za kovid bolnice u Batajnici i Kruševcu, ali uprkos zakonskoj obavezi, nije objavilo cenu i ime njihovog dobavljača, piše Centar za instraživačko novinarstvo (CINS). Stručnjaci za javne nabavke ocenjuju da nije bilo razloga za hitan postupak prilikom njihove nabavke i dodaju da bi ministarstvo trebalo da snosi odgovornost zbog kršenja zakona.Kako piše CINS hitnost i netransparentnost se dovode u vezu sa odlukom Ministarstva zdravlja prilikom nabavke tih saniteta, iako bi prema Zakonu o javnim nabavkama, cena posla, ime firme koja ga je dobila morali da budu dostupni na Portalu javnih nabavki u roku od tri dana od dana odluke. Međutim, to do danas nije učinjeno.Iz ministarstva nisu hteli da pošalju te podatke, kao ni Kancelarija za javne nabavke, a CINS tvrdi da je posao nabavke saniteta procenjen na 40 miliona dinara bez PDV-a (48 sa PDV-om), ako i da je poveren distributeru fijatovih vozila, firmi Nikom auto iz Kragujevca."Ne samo da nije objavljena Odluka o dodeli ugovora, već ne postoje ni podaci o tehničkim specifikacijama. Ako nema većine dokumentacije, ne možemo ni govoriti o javnosti nabavke. Takođe, možemo smatrati da javna nabavka nije ni okončana", navodi Marina Mijatović iz nevladine organizacije Pravni skener.Advokat Nebojša Bogdanović smatra da bi zbog toga ministarstvo trebalo da bude kažnjeno sa 100 hiljada do milion dinara, a odgovorno lice novčanom kaznom od 30 do 80 hiljada dinara."Ono što je čudno u ovom postupku je to što zbog hitnosti sprovodite pregovarački postupak bez objavljivanja javnog poziva u novembru 2020. godine ali do dana današnjeg ne znamo da li je ugovor zaključen, sa kim je zaključen i kolika je bila cena sanitetskih vozila ili se možda od nabavke odustalo, što je takođe neobično", kaže Bogdanović.Direktor Univerzitetskog kliničkog centra u Nišu, Zoran Perišić, pod čijom ingerencijom je kovid bolnica u Kruševcu, kaže da su u taj zdravstveni centar stigla dva saniteta."Oba su registrovana i oba su u funkciji. Ako pogledate slike sa otvaranja (bolnice) videćete da su dva fijat saniteta bila parkirana. Tada je na njima pisalo Klinički centar Srbije, sada je to prelepljeno i piše 'UKC Niš'," kaže Perišić.Preostalih osam saniteta bi kako se navodi trebalo da se nalazi u Batajnici, ali za to potvrda nije stigla ni od direktorke te zdravstvene ustanove, Tatjane Adžić Vukićević, kao ni od Ministarstva zdravlja.DA LI SU VOZILA KOŠTALA 40 MILIONA?Menadžer prodaje firme Nikom auto, Vladimir Novaković, kaže da su po vozilu naplaćivali oko 3,9 miliona dinara bez PDV-a, kao i da se radi o vozilima sa jačim motorom, a kako se navodi, u tu cenu bila je uključena i dodatna oprema koju je za 10 hiljada evra ugradila kao podizvđač firma Markonis iz Niša.Naglašava se da je posao između Nikom auta i ministarstva sklopljen na osnovu pregovaračkog postupka, bez objavljivanja javnog poziva, kroz "zatvorenu" nabavku koja se praktikuje u slučajevima velike hitnosti, obično nakon elementarnih nepogoda.Ipak, ministarstvo je u tenderskoj dokumentaciji navelo da je razlog za hitnost u kupovini saniteta bio rok za izgradnju bolnica, jer se očekivalo da kovid bolnice svoje prve pacijente prime već u decembru.Međutim, prema Obaveštenju o pokretanju postupka, oni su novac za sanitete imali još 1. oktobra, više od mesec dana pre raspisivanja tendera, dok su se u trenutku raspisivanja nabavke, bolnice u Kruševcu i Batajnici gradile već tri meseca."To je stara praksa, da se pod hitno podvede ono što nije hitno da bi se kroz proceduru koja je manje transparentna posao dao željenom, očekivanom pobedniku. Ovo apsolutno liči na to", tvrdi predsednik Koalicije za nadzor javnih finansija Dragan Dobrašinović.Marina Mijatović uočava da je trebalo da se sprovede transparentniji postupak i dodaje da se razlog hitnosti koji se navodi nije dovoljan jer je obaveštenje o izgradnji bolnice u Batajnici bilo objavljeno 19. avgusta 2020. godine, a tade je bilo poznato i kada će izgradnja bolnica biti završena, do 1. decembra 2020. godineDobrašinović objašnjava da je retka opravdanost takvih postupaka i dodaje da se to uklapa u trend koji je aktuelan u poslednjih godinu dana, odnosno da se nabavke u vezi sa zdravstvenim sektorom obavljaju na netransparentan način.Mijatović kaže i da pregovarački postupak, bez objavljivanja javnog poziva, ostavlja više prostora za malverzacije od otvorenog postupka, a "pandemija omogućava njegovu široku primenu"."Novine u Zakonu su naručiocima dale mogućnost da usled izuzetne hitnosti, na primer kada je reč o zaštiti zdravlja, ne moraju ni da imaju mišljenje Kancelarije (za javne nabavke) što dodatno otvara vrata za izbegavanje transparentnosti i većoj korupciji", navodi Marina Mijatović.CINS: KAKO SE SMANJUJE KONKURENCIJA U "ZELENIM" JAVNIM NABAVKAMA? Tako je za ovu nabavku izostao dokument iz kog se vide neophodne karakteristike vozila i garancije da firme mogu da izvrše posao, a na tenderu su mogle da učestvuju samo firme kojima je Ministarstvo uputilo poziv, bez obrazlaganja zbog čega su baš one odabrane.Za učešće u nabavci, kako se dodaje, pozvani su Nikom auto iz Kragujevca, MIT iz Novog Sada, Auto-kuća Kompresor iz Beograda, inače u većinskom vlasništvu narodnog poslanika Mladena Grujića, kao i firma Auto Mirkos iz Požarevca."Nismo ni slali ponudu niti išta. Većina tendera se tako i završava. Oni stave neke specifikacije gde ne možemo da učestvujemo i to je to", navode Auto Mirkosu.I KOVID BOLNICE GRAĐENE "POD HITNO"CINS podseća na objavu lista Danas i same kovid bolnice su građene na osnovu ugovora sklopljenog po hitnom postupku, bez informacija u vezi sa samim projektom, kada je Ministarstvo odbrane je24. jula 2020. zvalo tri građevinske firme, bez jasnih kriterijuma, da se nadmeću za posao.Posao je dobio Termomont iz Beograda sa partnerskim firmama Teming Electrotehnology iz Niša i BP consulting project-om iz Kruševca.Istraživanje CINS-a pokazuje da su dve firme Bauwesen iz Lazarevca i Put inženjering iz Niša, koje su učestvovale na tenderu, a nisu dobile posao, ipak postale Termomontovi podizvođači u izgradnji bolnica."Oni praktično zatvore tu tržište, dogovaraju svoje delove poslova. Dobiće jedan, drugi ili treći, oni verovatno unapred i znaju ko će da dobije i za svakog od njih tu ima mesta. Svako od njih se ugrađuje za svoj deo posla i svoj deo prihoda," ukazuje Dobrašinović.Vlasnik firme Termomont, Dejan Burčul nije želeo da komentariše saradnji sa Bauwesenom i Put inženjeringom, jer se, kako kaže, radi o nečemu što je bilo pre više od godinu dana:List Danas je pisao i da je cena izgradnje bolnice u Batajnici u roku od pet meseci sa 3,3 milijarde dinara "skočila" na 3,9 milijarde dinara, zbog "nepredviđene okolnosti i potreba za hitnim nastavkom radova". Za kruševačku bolnicu, kako se dodaje, cena je povećavana dva puta, sa 1,6 milijardi dinara na 2,3 milijarde, a u aprilu 2021. na skoro 2,5 milijardi dinara sa PDV-om, zbog hitne rekonstrukcije poslednja dva sprata.Frima Nikom auto od koje su nabavljeni saniteti za bolnice, kako se dodaje, često se godinama unazad dovodi u vezu sa državnim poslovima.

Srbija

Oprema za razvoj biznisa nezaposlenim Kraljevčanima

Nezaposleni stanovnici na teritoriji Kraljeva koji pripadaju ugroženim i teže zapošljivim kategorijama stanovnika dobili su opremu za preradu voća, povrća i lekovitog bilja ili unapređivanje sadašnje proizvodnje u okviru projekta “Naša šansa za biznis, kratki vrednosni lanci” koji organizuje Grad Kraljevo i Asocijacija za razvoj Ibarske doline “IDA”.Vrednost opreme po jednom korisniku je 1.300 evra.Opremu za proizvodnju voća i povrća dobila su 23 korisnika. Dve korisnice dobile su opremu za proizvodnju slatke i slane zimnice (džem, slatko, ajvar) dok je njih dvadeset i jedno dobilo opremu za proizvodnju voća i povrća. U oblasti proizvodnje i prerade lekovitog bilja dva gazdinstva će pojačati kapacitet plasteničke proizvodnje, dok je za treće imanje, koje se nalazi na podrčju Parka prirode “Golija” obezbeđena sušara za preradu lekovitog bilja.Četiri korisnice koje su se opedelile za razvoj seoskog turizma dobile su podršku u opremi koja treba da im pomogne u razvoju njihovog biznisa. Od četiri podržana gazdinstva tri se nalaze u Parku prirode “Golija” na području sela Rudno, dok se četvrto nalazi u selu Čukojevac.Pored opreme, za sve korisnike projekta obezbeđena je i mentorska podrška u oblasti marketing, plasmana proizvoda i udruživanja kroz kratke vrednosne lance.

Srbija

„Digitalna Srbija“ organizuje onlajn panel o matematici i umetnosti

Povodom kursa Algoritamska umetnost, koju je pokrenut zajedno sa Fondacijom Petlja i UNICEF-om u Srbiji Inicijativa Digitalna Srbija saopštila je da će u utorak 27. aprila sa početkom u 19 časova održati onlajn panel pod nazivom Matematika (koja) stvara umetnost. Naglašava se da je glavna tema panela kako slike pomažu da se razume matematika.  "Kroz kurs smo srednjoškolcima želeli da uz umetnost olakšamo učenje matematike i informatike, dok je panel namenjen prvenstveno njihovim nastavnicima, kao i svima onima koje zanima kako to uopšte možemo da naučimo računar da crta (i zašto bismo to radili)", navodi se u saopštenju Inicijative Digitalna Srbija. Kako se dodaje u saopštenju, nije malo onih koji se hvataju za glavu kada se pomenu matematičke operacije, algoritmi i funkcije, dok je sa druge strane nebrojeno manje onilh ljudi koji se "hvataju za glavu" kada čuju reč umetnost, ili ih nema uopšte."Upravo zato smo odlučili da na zanimljiv način spojimo srednjoškolska znanja iz likovne kulture, matematike i informatike i pokažemo kako brojevi i funkcije nisu bauk i da se često prožimaju kroz vrlo vidljive stvari," dodaje se u saopštenju. Na panelu će se govoriti o algoritamskoj umetnosti, o vezi između matematike, informatike i likovne kulture i o tome kako te veze izgledaju u praksi i zašto je važno da se učenicima približe ti koncepti.Moderator panela biće Aleksandra Jovanić, doktorka digitalne umetnosti, programerka i ko-autorka kursa Algoritamska umetnost.Među panelistima će biti Nikola Damjanov, iz gejmng kompanije Nordeus, Maja Ćirić, doktor teorije umetnosti i kustoskinja, kao i Milena Marić, profesorka matematike i programiranja i koautorka kursa. Za prisustvo na panelu potrebno je da popuni prijavni formular koji je dostupan na sledećem LINKU, a svakome ko se prijavi neposredno pred početak panela stići će link preko kog će moći da se prati diskusija.Besplatni interdisciplinarni kurs o matematici biće dostupan na platformi net.kabinet, a prijava je moguća na sledećem LINKU.MATEMATIKA ČUVA POŠTENJE

Srbija

Srbiji preti crveni mentalni alarm

Kako bi se sprečilo da pandemija koronavirusa bude praćena epidemijom psihičkih poremećaja, Hemofarm fondacija u saradnji sa Filozofskim fakultetom u Beogradu i uz podršku Ministarstva zdravlja Republike Srbije pokreće nacionalnu kampanju za očuvanje mentalnog zdravlja, borbu protiv rastuće depresije i stigme koja prati obolele pod nazivom „NESALOMIVI“.Prema broju ljudi koji pate od depresije Srbija je još pre pandemije COVID-19, sa pet odsto obolelih, bila iznad svetskog proseka. Stručnjaci procenjuju da će uticaj aktuelne pandemije na mentalno zdravlje ljudi biti veliki i da broj psihičkih poremećaja izazvanih stresom širom sveta beleži rast. Prema Svetskom ekonomskom forumu, svaka treća osoba razvija anksioznost i depresiju prouzrokovanu novonastalom situacijom, a domaći psihijatri i psiholozi očekuju sličan trend u Srbiji.       Bilbordi sa porukom „Pazi, lomljivo“ i „Ne daj da te slomi“ vidljivi u 18 gradova u Srbiji, prvi su u nizu aktivnosti ove kampanje čiji je glavni cilj podizanje svesti javnosti o depresiji, značaju prevencije i zaštite psihičkog zdravlja građana u Srbiji, kao i pružanje direktne podrške obolelima od depresije. Kampanja „NESALOMIVI“ predstavlja pokret za osnaživanje osoba sa depresijom, obezbeđuje mrežu stručne podrške obolelima i poziva na aktivno angažovanje svih u borbi protiv ovog poremećaja i stigme koja prati obolele. U okviru ove kampanje, Hemofarm fondacija je obezbedila:• u saradnji sa kompanijom Telekom Srbija, besplatan SOS broj 0800 001 002, operativan 24 sata sedam dana u nedelji. Na ovom telefonskom broju građani će moći da potraže stručnu pomoć koju ću pružati stručnjaci pri Specijalnoj bolnici za psihijatrijske bolesti “Dr Slavoljub Bakalović” u Vršcu i Specijalnoj bolnici za psihijatrijske bolesti u Gornjoj Toponici.  • adresar ustanova za brigu o mentalnom zdravlju u kojem će na jednom mestu biti objedinjene kontakt-informacije većeg broja specijalizovanih zdravstvenih ustanova u zemlji. • na veb-sajtu www.nesalomivi.rs dostupni su tekstovi i saveti naših stručnjaka za unapređenje psiho-socijalnog zdravlja, ispovesti osoba koje se bore protiv depresije, kao i najčešća pitanja i odgovori za prevazilaženje ove bolesti.„Hemofarm fondacija već 27 godina pokreće teme koje su važne za naše društvo – one nisu uvek prijatne, ali su značajne za dobrobit svih nas. Nakon početne brige za fizičko zdravlje i borbe protiv virusa, vere u nauku i pronalaženja vakcine, u ovoj 2021. suočavamo se sa izrazitim uticajem pandemije na mentalno stanje nacije. Neophodno je da posebnu pažnju posvetimo našem psihičkom zdravlju i zato ovom kampanjom otvaramo temu koja ima status crvenog alarma, pozivamo na uzbunu i tražimo angažovanje čitavog društva“, izjavio je povodom nove kampanje Ronald Zeliger, generalni direktor kompanije Hemofarm.Prema rečima ministra zdravlja Zlatibora Lončara, mentalno zdravlje je podjednako bitno kao i fizičko, a važnost nacionalne kampanje „Nesalomivi“ ogleda se upravo u različitim vidovima podrške koja će u okviru nje biti pružena građanima Srbije. „Hemofarm fondacija, Filozofski fakultet u Beogradu i Ministarstvo zdravlja obezbedili su stručnu pomoć za svakoga kome je ona potrebna, a cilj nam je jedan – borba za zdravlje nacije. Svesni smo da život tokom prethodnih godinu dana, usled jedinstvene situacije u kojoj se našao ceo svet, nije bio lak, te je naš zajednički cilj da sprečimo da pandemija COVID-19 iza sebe ostavi ozbiljne posledice po psihičko zdravlje građana“, izjavio je ministar Lončar. Zašto je važna nacionalna kampanja? Istraživanje koje je u periodu od 23. marta do 25. aprila prošle godine sproveo naučno-istraživački tim sa univerziteta u Beogradu i Kragujevcu* na uzorku od 1.057 punoletnih građana širom Srbije, pokazalo je da su depresija, anksioznost i stres preovladavali u srpskoj populaciji tokom pandemije COVID-19. Mesec dana nakon proglašenja vanrednog stanja 28,9 odsto ispitanika prijavilo je umerenu do tešku depresiju, 36,9 odsto anksioznost, a 38,1 odsto umerene do teške simptome stresa. Ovo istraživanje pokazuje zabrinjavajuće indikatore, dok će jasni trendovi u pogledu mentalnog zdravlja nacije biti dostupni nakon nacionalnih istraživanja koja su u toku. Imajući u vidu ovu statistiku i procene mentalnog stanja građana, Hemofarm fondacija upućuje poziv za jedinstvo nacije u pogledu sprečavanja, ali i suočavanja sa depresijom u cilju blagovremenog lečenja. Kampanju Hemofarm fondacije podržale su brojne institucije i organizacije u Srbiji kao i mediji, a pojedinci i organizacije koje naknadno žele to da učine mogu se priključiti putem sajta www.nesalomivi.rs. Postanite deo najveće mreže za podršku osobama koje se bore protiv depresije. Postanite NESALOMIVI i dajte svoj doprinos u borbi protiv depresije. 

Srbija

Er Srbija povećava broj letova ka Crnoj Gori tokom praznika

Nacionalni avio-prevoznik Er Srbija će povećati svoje kapacitete za putovanja između Srbije i Crne Gore, uvođenjem dodatnih letova i više od 3.000 dodatnih sedišta ka Tivtu i Podgorici tokom prvomajskih i uskršnjih praznika, saopštila je kompanija.Er Srbija planira da tokom maja leti 15 puta nedeljno do Podgorice, obavljajući dva dnevna leta, osim petkom kada će do crnogorske prestonice saobraćati tri puta dnevno.Do Tivta će se u maju leteti devet puta nedeljno, uz jedan let svakog dana, osim petkom i nedeljom kada će se obavljati dva dnevna leta. "Osim povezanosti između dve zemlje, putnicima iz Crne Gore (obezbeđujemo) konekciju sa još 28 destinacija u našoj mreži. Nastavljamo da pratimo situaciju i prilagođavamo obim saobraćaja promenama u potražnji", izjavio je Jirži Marek, direktor za komercijalu i strategiju Er Srbije. Između Srbije i Crne Gore trenutno ne postoji ograničenje u putovanjima i negativan PCR test nije potreban ni u jednom pravcu. Letovi Er Srbije obavljaju se avionima tipa erbas A319 i A320 sa većim brojem sedišta. 

Srbija

Amalija Pavić (AmCham): Borba protiv korupcije jedan od najglasnijih zahteva privrede

Ukupna ulaganja kompanija iz Amerike u Srbiji iznose gotovo četiri milijarde dolara. Među najznačajnijim kompanijama su Philip Morris, Coca-Cola, Ball Packaging, Microsoft, Oracle, IBM, NCR, Sitel, a poslednjih godina i iz auto-industrije, poput Johnson Controls i Cooper Tires. Verujemo da i pored prisustva ovih značajnih imena, i dalje postoji prostor za snažniji priliv amaričkih investicija u Srbiji, zbog čega se kao AmCham radujemo pozitivnim signalima američke administracije i privrede, i nedavnom dolasku američke razvojne banke, DFC-a u Beograd, kaže Amalija Pavić, zamenica izvršnog direktora Američke privredne komore. Da li postoji prostor za unapređenje ekonomske saradnje SAD i Srbije, posebno nakon potpisivanja Vašingtonskog sporazuma i otvaranja kancelarije DFC u Beogradu?Otvaranje kancelarije DFC-a u Beogradu  nesumljivo je pozitivan signal investitorima koji planiraju ulaganja u Srbiji i regionu, ali i podrška postojećim investitorima koji u planu imaju širenje svog poslovanja.  Dolazak ovako važne finansijske institucije iz SAD u Beograd, našu zemlju stavlja na listu poželjnih investicionih destinacija i otvara nam mogućnost da osnažimo ekonomiju, i kroz priliv direktnih stranih investicija, koje već nekoliko godina imaju visoko učešće u BDP-u, ali i domaćih investicija, čiji nivo bi morao biti veći. Svesni smo da je Srbija malo tržište koje nije lako staviti na mapu velikih investicionih zemalja kao što je Amerika, ali verujemo da će Vašingtonski sporazum, uz ekonomsku podršku DFC-a, dodatno skrenuti pažnju američkih investitora na region i Srbiju kao najveću ekonomiju regiona. Može se očekivati da prve efekte vidimo već ove godine. U kojim sektorima se može očekivati najveće interesovanje američkih investitora?Tradicionalno, na vrhu liste interesovanja su IT sektor i telekomunikacije, različite proizvodne delatnosti, posebno sektor robe široke potrošnje, farmaceutska industrija, auto-industrija, infrastruktura i slično. Generalno, nema sektorskih ograničenja, te ukoliko ozbiljno prionemo na unapređenje rada institucija, od efikanost državne uprave do pravosuđa, verujem da ćemo dodatno učiniti našu privredu atraktivnom za veće domaće i strane investicije, uključujući i američke.Američke investicije veće nego što pokazuje statistika Šta bi ekonomija mogla dobiti većim prisustvom američkih kompanija?Investicije, veći broj radnih mesta, priliv novca od poreza u budžet, prenošenje znanja i dobre poslovne prakse i naravno, kao rezultat napretka ekonomije, viši standard za sve građane Srbije. Kao udruženje koje okuplja američke, ali i druge investitore u Srbiji, kako vidite poslovno okruženje i kakve bi bile vaše preporuke za njegovo unapređenje?Uprkos jakom uticaju pandemije na globalnu i domaću ekonomiju, članice Američke privredne komore u Srbiji (AmCham) poslovnu klimu ocenjuju kao i prethodnih godina – umereno zadovoljavajućom. Takođe, umereni su optimisti u pogledu očekivanja za 2021. godinu. Većina kompanija članica AmCham-a (56 odsto) očekuje povećanje obima poslovanja i rast, dok čak 30 odsto planira i novo zapošljavanje. Neizvesnost koja prati pandemiju uzrokovala je da očekivanja naših članica u proseku budu od petine do trećine niža nego u istom periodu prošle godine. Istovremeno, veoma je optimističan podatak da čak dve trećine članstva planira dodatne investicije, što govori o njihovoj dugoročnoj posvećenosti i očekivanju brzog oporavka nakon prestanka pandemije.Prema rezultatima našeg osmog istraživanju o zadovoljstvu i poverenju investitora, najveći izazov u narednoj godini 70 odsto članica vidi u nepredvidivosti pandemije, zatim u efikasnosti rada državne uprave (48 odsto), dok 46 odsto zamera nepredvidivost izmene i primene propisa. Najveća administrativna opterećenja za članice proizlaze iz poreskih, carinskih i propisa iz oblasti deviznog poslovanja koji su visoko na listi prioriteta za reforme.  Iz tog razloga, naše preporuke Vladi za vreme trajanja pandemije su dalje unapređenje e-Uprave, i ubrzana optimizacija i digitalizacija svih administrativnih postupaka, kao i fokus na zdravstvo i u borbi protiv pandemije i u obezbeđivanju redovnih zdravstvenih usluga.U pomenutom istraživanju i godišnjoj publikaciji 8. prolazno vreme, članice AmChama su istakle neekonomske faktore kao primarne za poboljšanje poslovne klime – unapređenje vladavine zakona, sudsku efikasnost i borbu protiv korupcije. Kako ove stvari utiču na poslovanje stranih, ali i domaćih investitora?Pandemija i njeni efekti na poslovanje nisu promenili mišljenje članica AmChama o dugoročnim prioritetima. Kao i prethodne dve godine, najvažnija reforma ostaje unapređenje rada pravosuđa i vladavina prava, a kao drugi prioritet članice vide smanjenje korupcije. Treći prioritet članice i dalje vide u unapređenju predvidivosti izmena propisa, posebno imajući u vidu da broj javnih rasprava na izmene propisa iz godine u godinu pada.  Vašingtonski sporazum, uz ekonomsku podršku DFC-a, dodatno će skrenuti pažnju američkih investitora na regionKada govorimo o vladavini prava, unapređenje rada pravosudnih organa i povećanje njihove efikasnosti  predstavljaju jedan od najznačajnijih izazova. Dužina trajanja sudskih postupaka je i ove godine najznačajnija primedba koju ističe čak 73 odsto učesnika istraživanja, dok se na drugom mestu nalazi nedostatak adekvatnog znanja sudija. Zatim slede neujednačenost postupanja i nedostatak specijalizacije sudija. Takođe, jedan broj ispitanika ukazao je na prepreke kao što su ograničena mogućnost e-komunikacije sa sudovima i nesistematizovanost sudske prakse. Pored vladavine prava, uspešna borba protiv korupcije predstavlja jedan od ključnih izazova države. Prema percepciji članova AmChama, većina ispitanika smatra da je korupcija najzastupljenija u oblasti javnih nabavki, a zatim slede upravni postupci i pravosuđe, te funkcionisanje zdravstvenog sistema, inspekcijskih službi i zapošljavanje u javnom sektoru.Opredeljenje za odlučnu i efikasnu borbu protiv korupcije ostaje jedan od najglasnijih zahteva privrede. Ravnopravni uslovi poslovanja i zdrava konkurencija na tržištu bez prisustva korupcije, doneće poverenje u poslovne odnose, eliminisanje negativne selekcije i funkcionisanje mehanizama za zaštitu prava i interesa.Projekat je podržala Ambasada SAD.  Stavovi i mišljenja i zaključci izneseni u projektu nužno ne izražavaju stavove Vlade SAD već isključivo autora.

Srbija

„Ekologija jeste političko pitanje, od toga ne treba bežati“

Problemi ekologije nisu problemi bilo koje vlasti, već kontinuirani problemi koji građane Srbije prate godinama unazad. Ekologija se pre svega tiče zdravlja ljudi, a državni organi trenutno ne čine dovoljno da bi se problemi sa zagađenjem rešili, glavne su poruke tribine ''Da li je ekologija politika?", koju je juče na gradskom trgu u Smederevu organizovao PokretTvrđava.Pred oko stotinak okupljenih, govornici na tribini su bili: Dragoljub Bakić, arhitekta; Rodoljub Šabić, advokat; Željko Bodrožić, predsednik NUNS-a; Milenko Jovanović, meteorolog, i Nikola Kolja Krstić, Pokret Tvrđava. Debata je započela uvodnim rečima predsednika NUNS-a Željka Bodrožića, koji je naglasio važnost ovakvih tribina, kako bismo otvarali teme koje se tiču interesa građana. Takođe, on je uporedio probleme Smedereva sa vazduhom, i probleme Zrenjanina i Kikinde sa pijaćom vodom, ocenivši ih kao "nedopustive" u 2021. godini ako smo na putu ka Evropskoj Uniji. Arhitekta Dragoljub Bakić je izrazio zadovoljstvo što govori u Smederevu, ali je upitao okupljene Smederevce da li su "malodušni" i da li će "nastaviti da trpe da ih truju i ugrožavaju zdravlje".Bakić je istakao izazove sa kojima će se suočavati Srbija u smislu politike i ekologije, posebno apostrofirajući probleme sa projektom beogradskog metro i Makiša. Bakić je dodao i da je potrebno 30 milijardi evra i 30 godina, da bi Srbija uspela da ispuni sve što stoji u poglavlju 27, ocenivši da je to izuzetan izazov prema kome se državne institucije ne odnose na pravi način.Takođe, Bakić je rekao da ekologija jeste politika, jer "utiče na naše živote, a nečinjenje državnih organa ugrožava zdravlje građana".Advokat Rodoljub Šabić je rekao da problemi ekologije nisu problemi bilo koje vlasti, već kontinuirani problemi koji nas prate godinama unazad. Veliki problem sa Železarom Smederevo on vidi u domenu netransparentnosti poslovanja, a dodao je da negativnu ulogu igra i "strani menadžment koji je angažovala država Srbija, a koji je pravio 100 miliona evra gubitka svake godine, četiri godine u nizu"."Na kraju niko nije odgovarao. Novcem koji je uzalud bačen usled javašluka, moglo da se reši zagađenje koje dolazi iz Železare", kazao je Šabić.Milenko Jovanović, meteorolog, je ocenio da je ekologija pre svega pitanje zdravlja ljudi, a da nažalost državni organi ne čine dovoljno da bi se problemi sa zagađenjem rešili.Jovanović je naveo da su javne debate na ovu temu izuzetno važne i da bi građani trebalo što više da se uključuju u političke procese, jer ekologija u Srbiji jeste politika.Nikola Kolja Krstić iz Pokreta Tvrđava je izrazio zadovoljstvo što je prvi put u Smederevu održava ovakva debata, i dodao da je izuzetno važno da se otvaraju ovakve teme koje dodatno podižu svest građana.Krstić je naglasio da niko iz Tvrđave nije protiv Železare i da bi najviše voleo da kineska kompanija pravi dvostruko veći profit, ali ne po cenu zdravlja građana i kršenja zakona. Prema njegovim rečima, ekologija jeste politika, od toga ne treba bežati, jer je "politika u najvećoj meri i dovela do nečinjenja i mnogih problema". Na početku tribine, promovisana su  ičetiri saveta organizacije Pokret Tvrđava. Savet za ekologiju će voditi Milenko Jovanović, smenjeni Načelnik za vazduh Agencije za zaštitu životne sredine. Savet za obrazovanje i kulturu će voditi Ilija Danković, arheolog. Savet za prava radnika će voditi Dušan Gole, smederevski sindikalac, dok će Savet za medije će voditi novinarka Anika Živanović, novinarka.

Srbija

Pet godina od rušenja pod fantomkama u Savamali

Tačno pet godina nakon rušenja u Hercegovačkoj ulici nije poznato ko je rušio objekte u Savamali, na prostoru današnjeg Beograda na vodi, u izbornoj noći, 24. aprila 2016. godine.Takođe, oštećenim građanima i firmama kojima su objekti srušeni do zemlje do danas nije nadoknađena šteta. Neki sporovi vode se pred domaćim sudovima, dok su dva, kako saznaje Danas, već u Strazburu.Jedini ko je dosad odgovarao zbog dešavanja te noći je šef smene u policijskoj stanici Savski venac koji se nagodio s tužilaštvom zbog nepostupanja policije.Podsećamo, u izbornoj noći 24. aprila 2016. godine, grupa maskiranih muškaraca blokirala je Hercegovačku ulicu i bagerima srušila objekte privatnih firmi Iskra, Transport peroni i restorana Sava ekspres.Tri dana kasnije, muzičar i svedok događaja Miloš Đorđević, ispričao je za televiziju N1 da je te noći svirao u Savamali. Nakon nastupa otišao je do automobila na parkingu u Hercegovačkoj i počeo da pakuje opremu.Tada su mu prišla trojica muškaraca u fantomkama.Izvukli su me iz auta, rekli da ćutim i spustim glavu dole. Pomislio sam da kradu auto. Međutim, pitali su me odmah za telefon i uzeli mi celu torbicu u kojoj mi je bila lična karta", rekao je tada Đorđević.Objasnio je i da je raširenih ruku i nogu stajao sat vremena, a da je pored njega u istom položaju bio radnik obezbeđenja koga su „malo više maltretirali", kao i da veruje da je tu bilo još ljudi.„Posle nekog vremena su rekli da možemo da spustimo ruke, da sačekamo još neko vreme i da onda možemo da odemo. Kada sam krenuo, Hercegovačku ulicu su zatvorili sa dva kamiona", rekao je Đorđević.Kako je preneo N1, isto je ispričao i radnik obezbeđenja u Hercegovačkoj, koji je rekao da su ga ljudi u fantomkama vezali.„Tu su me izveli, vezali, oduzeli telefon. Imali su palice i maske i samo trče po krugu. Bilo je njih 30, kao vojnička četa", svedočio je tada čuvar.Preminuo je mesec dana kasnije.Policija nije htela da reagujeVeć početkom maja 2016. godine u slučaj se uključila kancelarija Zaštitnika građana koju je tada vodio Saša Janković.Janković je ubrzo objavio izveštaj u kom piše da je te noći „policija odbila da izađe na teren i uskratila građanima zaštitu" i da je takvo naređenje policiji stiglo „sa vrha".U izveštaju ombudsmana piše da je više desetina ljudi u crnim uniformama i fantomkama „preuzela faktičku vlast nad delom Beograda".Država bila u obavezi da očisti teren za Beograd na vodiZa potrebe izgradnje Beograda na vodi Vlada je donela lex specijalis. Na osnovu Ugovora o izgradnji Beograda na vodi rok za raščišćavanje Hercegovačke bio je 30. jun 2016. godine.Prema Ugovoru, to je bila obaveza Republike Srbije, koja je vlasnik 33 odsto kompanije Beograd na vodi.Međutim, zbog sudskih sporova koje su pokrenuli vlasnici objekata na trasi za rušenje, nije bilo izvesno da će država u roku moći da poruši objekte.Tadašnji gradonačelnik, a sadašnji ministar finansija Siniša Mali je, pravdajući projekat, tvrdio je da je Beograd na vodi najbolji ugovor za Srbiju.Ko je rušio u Savamali?U februaru 2017. godine, Marija Mali, bivša supruga Siniše Malog, rekla je za KRIK da se Mali „pohvalio da je organizovao rušenje". Bivši gradonačelnik ovo je demantovao.U aprilu 2018. godine, novinari KRIK-a došli su i do izveštaja policije koji otkriva da su ulogu u rušenju imala i pojedina javna preduzeća.Nakon što je prvo rekao da su u Savamali rušili "kompletni idioti" tadašnji premijer Aleksandar Vučić je u junu promenio priču. „Iza rušenja u Savamali stoje najviši organi gradske vlasti u Beogradu i oni će snositi odgovornost", rekao je tada Vučić i dodao da neće govoriti o imenima, ali da veruje da su „njihovi motivi čisti".

Srbija

Najbolji način da pomognete pticama: Ne uznemiravajte ih

Ptice posvećuju puno vremena i energije kreiranju svog gnezda, brizi o jajima i kasnije mladuncima. To nije lak zadatak, pa je pticama gnezdaricama svaka pomoć dobrodošla, poručuje Društvo za zaštitu ptica Srbije i savetuje kako da pomognete pticama u svom okruženju."Može biti uzbudljivo pronaći pticu koja se gnezdi u dvorištu ili okruženju, ali kada otkrijete gnezdo, važno je da mu više ne prilazite kako ne biste rizikovali da ga oštetite ili da bukom oterate ptice," kažu u društvu za brigu o pticama.Ako je gnezdo na zemlji, kako napominju, možete obezbediti neposredno okruženje štapovima pobodenim u zemlju kao znak da to područje treba izbegavati. Podsećaju da u urbanim sredinama naučnici preporučuju držanje udaljenosti od najmanje 60 metara od gnezda velikih ptica poput grabljivica i čaplji, ali da i pored toga i "dalje možete uživati u posmatranju njihovih aktivnosti dvogledom"."Drveće, žbunje, žive ograde, šipražje, travnjaci, livade svuda ima prijatnih kutaka u kojima ptice vole da odgajaju mladunce. Ako vidite da ptica na nekom od tih mesta pravi gnezdo, nemojte ga uređivati, seći, orezivati ili kositi dok se sezona gnežđenja ne završi".KUĆNE LJUBIMCE DRŽATI NA OKU"Možda volimo svoje nežne kućne ljubimce koji predu, ali mačke su lovci koji mogu imati poguban uticaj na populaciju baštenskih ptica, posebno onih koje se gnezde pri tlu. Zato držite svoju mačku u zatvorenom, a pse na povocu u blizini ptica koje se gnezde pri tlu," navodi se između ostalog u savetima društva.Foto: Aleksandar Vukićević/ Društvo za zaštitu i proučavanje ptica/ sova utinaNAPRAVITI KUĆICE ZA PTICEAko se u vašem kraju gnezdi retka vrsta ptica, možete da joj pomognete tako što ćete modifikovati standardne kućice za gnežđenje i sprečiti grabljivice da priđu, a možete i da ojačate ulaz u kućicu limom i sprečite uljeze da ga prošire.Umesto rupe na kućici, kako se savetuje, možete napravite tunel od cevi dužine 5-8 centimetara."Ako krov kućice proširite za 12 centimetara sa prednje i bočnih strana, grabljivcima će biti teže da odatle priđu ulazu u kućicu. Lokacija je takođe važna: postavljanje kućice na stub od glatkog metala, a ne od drveta, zbuniće i najspretnije penjače!", naglašava Društvo za zaštitu i proučavanje ptica.ŠTA DA URADITE AKO VIDITE GNEZDO U OPASNOSTI?Kako se naglašava, zakonom je zabranjeno ugrožavati divlje ptice tokom gnežđenja, a ako vidite nekoga da uzima jaja ili mladunce iz gnezda ili se sprema da uništi važno stanište za gnežđenje ptica, odmah obavestite policiju i inspekciju za zaštitu životne sredine:"Imajte na umu da je vaša sigurnost na prvom mestu i da nije dobra ideja da se direktno suprotstavite prestupniku. Umesto toga, možete se obratiti i Društvu za zaštitu i proučavanje ptica Srbije koje će vam pomoći da prijavite slučaj ugrožavanje ptica u vreme gnezdilišne sezone," dodaje se u saopštenju o savetima.PODRŽATI ORGANIZACIJE ZA ZAŠTITU PRIRODEDruštvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije i slične organizacije, kako se dodaje, rade na zaštiti najvažnijih staništa ptica, a doprinos u vidu donacija, članstva ili volonterskog rada pomaže u podizanju svesti o očuvanju prirode.Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije omogućilo je svim ljubiteljima ptica da u video prenosu posmatraju gnezda vetruški na sledećem LINKU, kao i belih roda na posebnom LINKU.Putem linkova, može se videti kako izgleda udvaranje, parenje, donošenje hrane, inkubiranje jaja, izleganje mladunaca, odrastanje mladih vetruški i roda i njihovi prvi letovi.

Srbija

Novi uslovi za kredite kojima je država garant

Na snagu su stupili novi zakoni koji uređuju novu garantnu šemu po kojoj će preduzeća moći da uzimaju kredite za koji će im garant biti Vlada Srbije, kao i registar punoletnih građana koji će dobiti novi set novčane pomoći u ukupnom iznosu od 60 evra.Svi punoletni građani sa prebivalištem u Srbiji i sa važećom ličnom kartom moći će da se u periodu od 28. aprila do 15. maja preko portala Uprave za trezor ili pozivom kol centra prijave da žele da dobiju novčanu pomoć.Za dobijanje novčane pomoći ne treba posebno da se prijavljuju primaoci socijalne pomoći i lica na izdržavanju krivičnih sankcija jer će njima novac svakako biti uplaćen.Ministarstvo finansija započinje isplatu prvog dela novčane pomoći u iznosu od 30 evra u dinarskoj protivvrednosti u maju ove godine, dok bi drugi deo iste vrednosti trebalo da bude uplaćen u novembru.Stara garantna šema koja je doneta kao mera podrške privredi produžena je i sada važi za sve kredite koji su pušteni u tečaj do kraja jula 2022. godine.Utvrđena je i nova garantana šema u kojoj su promenjeni neki od uslova za dobijanje kredita kod banaka za koje će garantovati država.Regulator odobrio subvencije za privrednike Preševske doline Korisnici kredita sada mogu biti sva mikro, mala i srednja preduzeća koja su imala pad poslovnih prihoda veći od 20 odsto u 2020. godini u odnosu na isti period 2019. godine. Od ovog uslova su izuzete firme koje posluju u sektorima putničkog transporta, ugostiteljstva, turističkih agencija i hotelijerstva u gradovima.U novoj šemi novina je i to što je dozvoljeno uzimanje kredita za refinansiranje ili prevremenu otplatu nedospelih rata postojećih kredita za likvidnost i obrtna sredstva, ali isključivo za kredite iste banke kod koje se uzima novi kredit.Maksimalni iznos kredita ne sme biti veći od 30 odsto poslovnih prihoda korisnika kredita iz 2019. godine ili iznosa od 3 miliona evra, u zavisnosti koji od ova dva iznosa je manji.Država može garantovati samo za kredite za finansiranje likvidnosti i obrtnih sredstava.Krediti moraju biti pušteni u tečaj najkasnije do 31. jula 2022, a rok kredita ne sme biti duže od 60 meseci od puštanja u tečaj.Banka je dužna da izveštava Ministarstvo finansija i Narodnu banku Srbije o realizaciji garantne šeme, a njenu kontrolu vrši Ministarstvo uz stručno-tehničku podršku Agencije za osiguranje i finansiranje izvoza Republike Srbije a.d. Užice.