Srbija

Srbija

„Biznis i finansije“ objavile rang listu najprofitabilnijih kompanija u Srbiji

Naftna industrija Srbije (NIS) bila je najuspešnija kompanija na srpskom tržištu u 2019. godini, dok je kompanija Ziđin Bor Koper imala najveći pad dobiti, pokazuje rang lista koju je objavio magazin Biznis i finansije u svojoj godišnjoj ediciji "Biznis top 2019-20".Na tržištu Srbije kako se navodi 100 najvećih kompanija dočekalo je korona krizu sa prošlogodišnjom dobiti koja je bila za preko 45% manja u poređenju sa 2018. godinom, a usluge koje su lane bile najzaslužnije za privredni rast, u 2020. godini bile su najveće žrtve pandemije, pa će i najviše negativno uticati na ovogodišnje rezultate privrede. Skoro svi proizvodni sektori su u padu, a jedini izvesni dobitnik korona krize u ovoj godini je farmaceutska industrija, ističe se u godišnjoj edicijii magazina Biznis i finansije koji rang liste najvećih preduzeća u Srbiji objavljuje koristeći podatke Agencije za privredne registre (APR).STANJE PRE PANDEMIJEPrivreda u Srbiji je prema podacima Agencije za privredene registre (APR), u 2019. godini ostvarila ukupno 11.664.688 miliona dinara prihoda, što je rast od 8,2% u poređenju sa 2018, pri čemu je sto najvećih kompanija uvećalo prihode za 9,3%. Ostvarena dobit na nivou cele privrede od 391.239 miliona dinara bila je manja za 12,8%, dok je 100 najvećih kompanija umanjilo svoju dobit za čak 45,3% u odnosu na prošlogodišnju.Neto gubitak najvećih sto preduzeća u iznosu od 35.709 miliona dinara ostao je na nivou 2018. godine, kao i da je njihov kumulirani gubitak opao za 9,1%, pa iznosi 656.798 miliona dinara.Napominje se da je među 100 posatranih kompanija samo jedno srednje i jedno mikro preduzeće, dok u podeli prema sektorima preovlađuju trgovina, prehrambena industrija i proizvodnja struje i gasa.PET NAPROFITABILNIJIH PREDUZEĆA U 2019Vodećih pet kompanija prema neto dobitku prošle godine ostvarilo je preko četvrtine ukupne dobiti sto najvećih preduzeća u Srbiji. Od tih preduzeća kako se navodi samo je NIS bio među pet najprofitabilnijih kompanija u 2018. godini i on je tada bio na trećem mestu. Prošle godine dospeva na prvo mesto sa 17.700 miliona dinara dobiti i to je kako se dodaje uprkos godišnjem padu od 32,1% znatno više od svih ostalih kompanija na listi.Drugo mesto su zauzele Robne kuće Beograd, sa dobitkom od 12.257 miliona dinara. Posle gubitka od 4.126 miliona dinara u 2018. prošle godine ostvaruju dobit otpisom kamata na kredite, a ove godine su na devetom mestu prema ukupnom gubitku, koji je veći od njihovog kapitala.Treća na rang listi je kompanija Telenor, sa zaradom koja je za godinu dana porasla za 12,9%, na 10.526 miliona dinara. Na četvrtom mestu je Tigar Tajers koji je imao izraziti godišnji rast profitabilnosti od čak 86,9% i ostvario dobit od 9.025 miliona dinara.Na petom mestu je komunalano preduzeće Energetika iz Kragujevca. Ono je posle negativnog poslovanja u 2018. godini, prošle godine zabeležilo dobitak od 6.784 miliona dinara i to zahvaljujući smanjenju obaveza u iznosu od 7.059 miliona dinara, prema odluci republičke vlade.PET KOMPANIJA OSTVARILO ČETVRTINU PRIHODA SVIH 100 PREDUZEČANa listi po prihodima na prvom mestu je JP Elektroprivreda Srbije (EPS) sa 279.637 miliona dinara prihoda od svoje osnovne delatnosti. Oni su uvećani za 5,9% na godišnjem nivou i čine 2,4% poslovnih prihoda cele privrede u Srbiji. Ipak, naglašava se da EPS već duži niz godina posluje sa velikim gubitkom koji je u 2019. godini iznosio 119.720 miliona dinara, što je ovo javno preduzeće svrstalo na drugo mesto liste najvećih gubitaša.Na drugom mestu je NIS, sa prihodima od 245.289 miliona dinara, koji su bili manji za 5,1% nego 2018. i to zbog smanjenog obima prometa i cene nafte. Na trećem mestu je Deleze Srbija, koji je uvećao prihode iz primarne delatnosti za 4,4%, na 104.869 miliona dinara.Najveći rast poslovnih prihoda među prvom petorkom zabeležio je četvoroplasirani Tigar Tajers, koji je prošle godine uvećao prihode za 27,5%, na 103.463 miliona dinara, najviše zbog izvoza. Na petom mestu je  Srbijagas, koje je uvećalo prihode za 15,4%, na 91.487 miliona dinaraOD NAJPROFITABILNIJE KOMPANIJE DO NAJVEĆEG GUBITAŠANajveći pad dobitka kako se navodi zabeležilo je preduzeće Ziđin Bor Koper, koje je 2018. bilo vodeće na listi sa zaradom od 90.053 miliona dinara, 2019. je tek na 18. mestu sa ostvarenom dobiti od 3.267 miliona dinara.Najveći neto gubitaš (16.906 miliona dinara) u 2019. bila je Železara Smederevo u stečaju, a među prvih pet prema neto gubitku su i JP Putevi Srbije (16.853 miliona dinara), PKB (9.590 miliona dinara), Rudnap Grupa u stečaju (9.428 miliona dinara) i Novi Sad Gas (8.399 miliona dinara).Prema ukupnom gubitku na kraju 2019. godine, na prvom mestu je Ziđin Bor Koper, čiji je gubitak od 126.079 miliona dinara veći za 29,2% u odnosu na 2018. godinu i predstavlja 3,6% ukupnog prošlogodišnjeg gubitka privrede.KAKVO JE STANJE U 2020. GODINI?Sektor usluga prošle godine je predvodio privredni rast, ali u 2020. godini će najviše i to negativno uticati na privredne aktivnosti zbog gubitaka u turizmu, transportu, ali i delatnostima poput zabave i rekreacije, navodi se u redovnom godišnjem izdanju časopisa Biznis i finansije.Ministarstvo finansija, kako je objavilo inače očekuju pad svih proizvodnih sektora, osim poljoprivrede. Industrija koja je suočena i sa smanjenjem spoljne tražnje takođe će negativno uticati na rast privrede. Ona je jedno vreme imala i probleme zbog poremećenih lanaca snabdevanja. Ta procena se posebno odnosi, kako se naglašava na izvozno orjentisane delatnosti, kao što su proizvodnja automobila, guma i osnovnih metala, dok će se pandemija manje odraziti na proizvodnju hrane.

Srbija

NBS: Banke još uvek obazrive usled pandemije, uslovi kreditiranja pooštreni

U anketi o kreditnoj aktivnosti banaka koju je sprovela Narodna banka Srbije podaci pokazuju da i dalje postoji povećana averzija banaka prema riziku u uslovima novog talasa širenja virusa korona, što je dovelo do pooštravanja kreditnih standarda privredi i stanovništvu tokom trećeg tromesečja, ali u znatno manjoj meri nego u drugom tromesečju, navodi se u izveštaju ove banke.Preduzete mere NBS doprinele su produženju rokova otplate kredita stanovništvu, dok su dinarski uslovi finansiranja malih i srednjih preduzeća bili povoljniji zahvaljujući odobravanju kredita iz garantne šeme. Banke su ocenile da je tokom trećeg tromesečja povećana tražnja privrede i stanovništva za kreditima, vođena prvenstveno potrebama za likvidnošću i refinansiranjem, ali i kupovinom nepokretnosti kod stanovništva. Banke očekuju dodatno poboljšanje kretanja na kreditnom tržištu tokom četvrtog tromesečja – manji broj banaka očekuje pooštravanje kreditnih standarda privredi u poređenju s trećim tromesečjem, dok je kod stanovništva očekivano i njihovo ublažavanje. Očekuje se i dalji rast tražnje privrede i stanovništva za kreditima, motivisan gotovo istim potrebama kao u trećem tromesečju.Kreditni standardi i faktori koji utiču na njihovu promenuRezultati ankete pokazuju da su standardi po kojima su odobravani krediti privredi u trećem tromesečju pooštreni, ali u znatno manjoj meri nego što je to bio slučaj u drugom tromesečju. Na pooštravanje standarda uticala je povećana percepcija rizika i manja spremnost banaka na njegovo prihvatanje. Pooštravanje standarda u većoj meri se odnosilo na velika preduzeća, kao i na kredite u deviznom znaku. S druge strane, banke su ocenile da su kreditni standardi poljoprivrednicima u trećem tromesečju blago ublaženi, što je najverovatnije rezultat odlične poljoprivredne sezone.U poređenju s trećim tromesečjem, manji broj banaka očekuje dalje pooštravanje standarda privredi u četvrtom tromesečju, dok je za kratkoročne kredite očekivano i umereno ublažavanje, što je rezultat i obimnog i adekvatnog programa ekonomske pomoći namenjenog privredi.Uslovi odobravanja kredita privrediU skladu s manjom spremnošću banaka za preuzimanje rizika, banke su u trećem tromesečju, prema oceni anketiranih predstavnika, pooštrile uslove kreditiranja privrede koji se odnose na zahtevani kolateral, maksimalni iznos i ročnost kredita. S druge strane, dinarsko finansiranje malih i srednjih preduzeća bilo je jeftinije što se može dovesti u vezu sa odobravanjem kredita iz garantne šeme po povoljnim uslovima.Rezultati ankete pokazuju da banke, zbog i dalje prisutne velike neizvesnosti u pogledu trajanja pandemije virusa korona i brzine oporavka ekonomske aktivnosti, očekuju nastavak pooštravanja uslova kreditiranja privrede u četvrtom tromesečju, što će se u većoj meri odnositi na necenovne uslove kredita.Tražnja privrede za kreditima i faktori koji je opredeljujuPrivreda je povećala tražnju za kreditima tokom trećeg tromesečja, vođena tražnjom malih i srednjih preduzeća i poljoprivrednika. Tražnja privrednika bila je u većoj meri usmerena ka dugoročnim izvorima finansiranja. Posmatrano po namenama, u uslovima krize izazvane pandemijom virusa korona, preduzeća su povećala tražnju za kreditima za finansiranje obrtnih sredstava i refinansiranje postojećih obaveza, a smanjila tražnju za investicionim kreditima.Usled preduzetih mera NBS i Vlade preduzeća su se od početka krize više nego ranije oslanjala na sopstvene izvore finansiranja i korišćenje alternativnih izvora. Slična očekivanja banke imaju i za četvrto tromesečje, uz još izraženiji rast tražnje privrede za kreditima.Uslovi odobravanja kredita stanovništvuPrisutna povećana averzija banaka prema riziku od početka krize uticala je na pooštravanje uslova kreditiranja stanovništva tokom trećeg tromesečja. Međutim, bankama je omogućeno da klijentima ponude refinansiranje ili promenu datuma dospeća poslednje rate kredita, što se odrazilo na produženje maksimalne ročnosti kredita.Banke očekuju ublažavanje uslova kredita stanovništvu tokom četvrtog tromesečja u pogledu maksimalne ročnosti kredita, zahtevanog kolaterala i učešća. Pored toga, u četvrtom tromesečju trebalo bi se smanje provizije i naknade, dok se očekuje umerena korekcija naviše kamatnih marži za dinarske kredite.Tražnja stanovništva za kreditimaBanke ocenjuju da je, nakon privremenog pada tražnje u drugom tromesečju, stanovništvo tokom trećeg tromesečja povećalo tražnju za kreditima, i to najviše za devizno indeksiranim stambenim kreditima i dinarskim gotovinskim kreditima i kreditima za refinansiranje. Rast tražnje vođen je potrebama stanovništva za refinansiranjem i kupovinom nepokretnosti, pri čemu je doprinos poticao od pozitivne situacije na tržištu nekretnina. Nastavak pozitivnih kretanja na segmentu kreditnog tržišta koji se odnosi na sektor stanovništva banke očekuju i u narednom tromesečju.

Srbija

Stigao je prvi zaista neograničeni mobilni internet

Ulazak u decembar označava početak sezone novogodišnjih i božićnih praznika, a kompanija Vip mobile obeležila ga je virtuelnim događajem za medije, na kojem je predstavio prve zaista beskonačne NEO NEO tarife u okviru kojih postpejd i biznis korisnici uz neograničene minute i poruke imaju i potpuno neograničen internet protok. Sa druge strane, za sve pripejd korisnike omogućeni su dodaci od čak 21 GB interneta koji se mogu koristiti tokom 30 dana od aktivacije. Osim što od sada omogućava korisnicima da beskonačno uživaju u čarima praznika i interneta, Vip je ovom ponudom još jednom pokazao da se u poslovanju rukovodi potrebama svojih korisnika i željom da osveži i unapredi naše telekomunikaciono tržište: „Petina naših korisnika u potpunosti iskoristi GB iz svog paketa i ima potrebu za dodatnom količinom date, 40% korisnika ponekad iskoristi svu datu iz paketa pa onda povremeno ima potrebu za dodatnom količinom date. Imajući u vidu izazovnu godinu i navike koje su usvojene tokom ovog perioda, procenili smo da je pravi trenutak da napravimo korak dalje. NEO NEO paketi podrazumevaju zaista neograničeni internet. To znači da sve vreme trajanja ugovora, dakle svih 24 meseca, korisnici imaju istu brzinu protoka, nema ograničenja GB koje potroše.“, istakao je u obraćanju medijima Đorđe Vuksanović, glavni direktor za transformaciju u Vip mobile i A1 Slovenija.Predstavnici Vipa su se na virtuelnoj konferenciji, osvrnuli i na trendove u potrošnji internet saobraćaja i potrebe korisnika u novoj digitalnoj eri. U trećem kvartalu 2020. ukupna potrošnja interneta putem mobilne mreže među korisnicima u Srbiji dostigla više od 119.7 miliona GB, što je skoro 49% nego u istom periodu prošle godine, pokazao je izveštaj RATEL-a. Od toga je kroz Vip mrežu razmenjeno čak 47.9 miliona GB, što je 40% od ukupne količine razmenjenih mobilnih podataka.  „ Da bismo podržali rekordno povećanje internet saobraćaja koje očekujemo sledeće godine usled promenjenih navika korisnika, obezbedili smo i rekordna sredstva koja ćemo investirati u unapređenje tehnologije. Kako bismo unapredili data servise, za narednu godinu planiramo nastavak proširenja kapaciteta 4G mreže u celoj zemlji, kao i dodatna infrastrukturna proširenja na području Beograda i Vojvodine.“, istakao je Nenad Zeljković, glavni direktor za tehniku, Vip mobile i A1 Slovenija.

Srbija Građevina

Beograd objavio nove cene nepokretnosti, koga čeka veći porez?

Nove cene po kojima će se obračunavati porez na zemljište i nekretnine u 2021. godini na teritoriji Grada Beograda, loklna samouprava prestonice objavila je u Službenom listu grada Beograda. U nekim delovima grada cene stambenog kvadrata veće su i za oko devet hiljada dinara, dok je cena stambenog kvadrata u prvoj ekstra zoni poslovanja za 167.845 dinara veća od cene stana u najdaljoj, osmoj zoni.Cena kvadrata građevinskog zemljišta u prvoj zoni ekstra poslovanja u 2021. godini biće 66.946 dinara, što je za oko tri hiljade dinara više nego u 2020. godini, kada je određeno da ona bude 63.707 dinara. Cena kvadrata stana u ekstra zoni poslovanja biće 206.838 dinara, dok je za 2020. godinu bila 195.052 dinara. Za kuću u toj zoni će se računati cena od 175.023 dinara po kvadratu, što je takođe skuplje od prošlogodišnjih 174.576 dinara.Zaprvu ekstra zonu stanovanja cena kvadrata građevinskog zemljišta koja će se koristiti za oporezivanje biće nekih 100 dinara veća, dok se za stanove sa 213.395 dinara "popela" na 219.402, što je više za šest hiljada dinara. Za kuće u tojzoni stanovanja cena je manja za oko 1.500 dinara,  umesto prošlogodišnjih 226.573 pala je na 225.012 dinara.Cene kvadrata stana u prvoj zoni veće su za nekih devet hiljada dinara, pošto je Gradska uprava upisala cenu od 199.942 dinara kao novu umesto prošlogodišnjih 190.091 dinara. Cena kvadrata kuće u prvoj zoni takođe je veća iznosi 175.093 dinara umesto 174.567 koliko je određeno za prethodnu godinu.Građevinsko zemljište u drugoj zoni beleži poskupljenje od oko 1000 dinara, stanovi su skuplji za oko 7.500 dinara (sa 141.885 cena je skočila na 148.356 dinara), dok kvadrat jedne kuće takođe beleži rast za oko 2.300 dinara (sa 128.979 na 131.373 u 2021. godini).Poskupeli su i stanovi u trećoj zoni, sa 101.547 na 108.021 dinara, dok je cena kvadrata stambene kuće pojeftinila za nekih 900 dinara znatno, jer je za 2020. bila 93.742 , dok je za 2021. 92.857 dinara).Cena kvadrata građevinskog zemljišta u poslednjoj osmoj zoni ostala je ista i ona iznosi 796 dinara, ali su stanovi skuplji za oko 1.300 dinara (36.665 dinara za prošlu i 38.993 za 2021. godinu). Skuplje su i kuće 33.448 dinara obračunava se po kvadratu za tekuću, dok će za za 2021. godinu biti 34.380, što je nekih 800 dinara više.

Srbija

Još 250 miliona dinara iz budžeta za kašnjenje presuda privrednih sudova

Vlada Srbije je donela odluku da iz tekućih budžetskih rezervi prenese 250 miliona dinara Privrednim sudovima "za isplatu novčanog obeštećenja stranaka za utvrđenu povredu prava na suđenje u razumnom roku".Odlukom koju je potpisala pretsednica Vlade Ana Brnabić, Privrednim sudovima ide 250 miliona dinara iz budžetskih rezervi.Sredstva tekuće budžetske rezerve iz tačke 1. ovog rešenja, raspoređuju se u okviru Razdela 6, a o realizaciji ovog rešenja staraće se Ministarstvo finansija.Ovo rešenje objavljeno je u Službenom glasniku Republike Srbije.

Srbija

Uskoro se kroje lokalni budžeti, da li privrednike očekuju veći nameti?

Kase u gradovima i opštinama u Srbiji su pod velikim pritiskom, a tokom marta su dobile i nalog da svoje izdatke moraju da smanje za 20 odsto, pa privrednici strahuju da će im lokalne samouprave od sledeće godine povećati porez na imovinu i druge parafiskalne namete, pišu Večernje novosti.Na to podsećaju u Mreži za poslovnu podršku i ističu da će više detalja biti poznato krajem godine, kada budu definisani lokalni budžeti. S druge strane, ekonomista Ivan Nikolić smatra da ukoliko takva namera i postoji, neće moći da se realizuje zbog problema u kojima se nalazi privreda. "Problem je što firme za istu namenu plaćaju po dve,tri različite naknade, jednu republici, drugu lokalnoj samoupravi, treću nekom fondu koji skuplja novac, na primer, za reciklažu", objašnjava koordinator Mreže za poslovnu podršku Dragovljub Rajić. Prema njegovim rečima tokom ove godine već su uvedene neke dažbine kroz komunalne usluge, a kompanije u nekim opštinama se žale da su dobile novu naknadu koja se zove protivpožarno održavanje."To im ide kroz komunalne usluge, iako to već plaćaju odvojeno, jer imaju ugovore sa firmama za zaštitu od požara", napominje Rajić.KOMPANIJE PLAĆAJU BLIZU 600 DAŽBINA"Kompanije plaćaju oko 590 parafiskalnih nameta, a ima čitav niz nerešenih pitanja u vezi sa kriterijumima na osnovu kojih se određuju i zašto se uvode", ističe predstavnik Mreže za poslovnu podršku.On dodaje da je neophodno napraviti registar tih dažbina kako bi se znalo kakve su obaveze privrednika. Podseća da je ove godine uvedena i ekološka taksa, kao i da mnoga preduzeća izdvajaju za ekološku zaštitu preko komunalnnih usluga.Rajić ističe da samo porez na imovinu predstavlja sve teže opterećenje, kao i da se privrednici plaše da će on ponovo biti povećan, kao što je bilo i u prethodnim kriznim situacijama.Suprotno mišljenje ima ekonomista Ivan Nikolić koji kaže da nisu najavljeni nikavi novi nameti, ili povećanje poreskih oblika"S obzirom na probleme u kojima se privreda nalazi, sumnjam da će lokalne samouprave uspeti da je realizuju, jer im je za to potrebna saglasnost Ministarstva finansija ili Vlade", istakao je Nikolić.U Mreži za poslovnu podršku naglašavaju da je tokom ove godine bilo dosta pozitivnih primera iz gradova i opština koji su odložili naplatu različitih naknada i zakupa poslovnog prostora, ali da zbog kresanja budžeta imaju veliki problem da obezbede finansiranje. Informacije o eventualnim povećanjima dažbina stigle su im kako dodaju od menadžera kompanija koje posluju na području nekih lokalnih samouprava koje kako kažu planiraju povećanje dažbina.Da je i tokom pandemije bilo poskupljenja komunalnih usluga, svedoči i primer Grada Užica gde je krajem septembra odlučeno da poskupi voda i to za 18 odsto.

Srbija

PKS organizuje besplatne konsultantske programe za mikro, mala i srednja preduzeća

Besplatni konsultantski program za mikro, mala i srednja preduzećaCentar za digitalnu transformaciju Privredne komore Srbije poziva mikro, mala i srednja preduzeća da se prijave za besplatni konsultantski program Speed 2.0 koji je namenjen ublažavanju posledica izazvanih pandemijom Covid-19, navodi se u saopštenju PKS-a.Sva mikro, mala i srednja preduzeća koja zapošljavaju između 5 i 249 zaposlenih i redovno izmiruju obaveze prema državi, mogu da se prijave za program Speed 2.0 na sajtu Centra za digitalnu transformaciju.Digitalna transformacija ne podrazumeva prevashodno kupovinu hardvera i softvera, time i nove troškove za firme, već predstavlja promenu radi unapređenja komunikacije sa dobavljačima ili kupcima, marketinga, kao i poslovnih procesa i modela. Konsultanti CDT-a su već radili sa blizu stotinu mikro, malih i srednjih preduzeća u Srbiji u okviru sličnog programa Speed 1.0, tokom prvog talasa pandemije, pomažući firmama da ublaže direktne posledice pandemije Covid.Sva preduzeća koja apliciraju za program najpre će imati mogućnost da popune dva upitnika, odnosno test digitalnog imuniteta i digitalne konkurentnosti. Kroz tu samoevaluaciju, dobiće uvid u to koliko su spremna za izazove poslovanja u okruženju, izmenjenom zbog pandemije covid 19, a takođe i kolika je njihova konkurentnost u eri poslovanja, obeleženoj digitalnom transformacijom. Program Speed 2.0 je razvijen uz podršku Privredne komore Srbije i Nemačke razvojne saradnje koju sprovodi GIZ.

Srbija

Wiener Stadtische osiguranju uručen žig „Zaštićeni potrošač“

Wiener Städtische osiguranje nastavlja sa unapređenjem sistema menadžmenta kvaliteta za upravljanje zadovoljstvom korisnika u oblasti pružanja usluga osiguranja, uskladivši se sa principima  novog standarda SRPS ISO 10002:2019.Prema proceni Republičke unije potrošača, Wiener Städtische osiguranje zadovoljava sve neophodne uslove kojima se klijentima pr uža najviši nivo kvaliteta usluge  osiguranja i  brine  o zaštiti njihovih prava prilikom postupanja sa prigovorima.Uz Uverenje o ispunjenosti uslova za SRPS ISO 10002:2019, kompaniji Wiener Städtische osiguranje uručen je i žig „Zaštićeni potrošač“, zakonom zaštićeni znak poverenja, namenjen klijentima kao garant da je ova kompanija brine o svojim klijentima i njihovom zadovoljstvu pruženim uslugama.Wiener Städtische osiguranje je deo vodeće austrijske osiguravajuće kompanije Vienna Insurance Group (VIG), lidera u centralnoj i istočnoj Evropi, sa tradicijom dugom dva veka.

Srbija

INAT Samit u digitalnom formatu sa eminentnim predavačima iz IT i HR industrije

Ovogodišnji, četvrti po redu, INAT samit (Innovation Attitude Summit) biće održan od 9. do 11. decembra. Učesnici će imati priliku da čuju iskustva kolega, koji će govoriti sa kojima izazovima su se susretali programeri i kako su promenili način rada.Organizatori navode da digitalni format predstavlja značajne promene, imajući u vidu da je komunikacija između predavača i posetilaca tokom pauza za kafu "jedna od prvih asocijacija na INAT samit", a da nisu želeli da njihova konferencija bude samo još jedan u nizu onlajn događaja IT zajednice.INAT samit će tako obezbediti :Onlajn umrežavanje uz dosta humora i zanimljive teme iz IT-a i života Pristup štandovima kompanija  27 konferencijskih sesija sa predavačima iz čitavog sveta koje ćete moći da odgledate do 15. februara 2021. godine Registrujte se za konferenciju i saznajte: - Kako veštačka inteligencija i mašinsko učenje podstiču razvoj IT biznisa?- Koji su najvažnije metrike u razvoju IT proizvoda? - Šta pokazuju globalni trendovi: koji programerski jezici i tehnologije će biti najtraženiji do 2025. godine?- Kako IT timovi iz našeg regiona mogu sarađivati sa ekosistemima u Severnoj Americi, Evropi i Aziji? - Šta nam donosi Cloud revolucija što se tiče bezbednosti podataka?Aleksandar Mastilović, konsultant za telekomunikacije i pionir za pametne gradove u našem regionu, govoriće o tehnologiji koja može da poboljša kvalitet života ljudi i o procesu urbanizacije uzimajući u obzir etički i socijalni uticaj sve većeg prisustva tehnologije i njene primene. Govornici koji se pored Aleksandra sa ponosom ističu su i: Bill Le Voir-Barry, CTO iz američke kancelarije IBM-a; Miri Rodriguez iz Microsofta; Emilia Korczynska iz londonske produkt kompanije Userpilot, Velimir Bulatović koji unutar organizacije Lazy Brain radi na mnogim AI/ML projektima.Kao i svake godine, predstavnici vodećih IT kompanija iz Srbije će biti i govornici i izlagači sa digitalnim štandovima, a biće predstavljeni i podsticaji i fondovi za inovativne kompanije koji su dostupni od 2021. godine.Prijavite se ovde za konferenciju i iskoristite opciju tri karte po ceni dve.Odaberite Team Spirit karte ukoliko dolazite sa još dvoje koleginica ili kolega (karte koštaju po 46 evra u dinarskoj protivvrednosti).Za one koji ipak učestvuju kao pojedinci IT Professional karta se može nabaviti za 69 evra u dinarskoj protivrednosti.Karte za studente su potpuno besplatne.Na sajtu konferencije možete pronaći više informacija o konferenciji, novim govornicima i temama koje će oni pokriti. Verujemo da je umrežavanje danas značajnije nego ikada ranije i ohrabrujemo vas da proširite zajednicu ljudi koji mogu postati vaši potencijalni saradnici. 

Srbija

APR: Oko 15 odsto preduzeća nije evidentiralo stvarne vlasnike

U Centralnoj evidenciji stvarnih vlasnika APR-a više od 140.000 registrovanih subjekata do sada je elektronski evidentiralo svoje podatke, saopštila je Agencija za privredne registre.  Agencija dodaje i da je više od 85% registrovanih subjekata koji su u obavezi da poštuju Zakon o centralnoj evidenciji stvarnih vlasnika ispunilo svoju zakonsku dužnost.APR napominje da su u najvećem procentu svoje obaveze ispunile zadužbine (94%), akcionarska društva (93%), društva sa ograničenom odgovornošću (88,50%) i ustanove (83,50%).Podatke o stvarnim vlasnicima u najmanjem procentu do sada su evidentirala predstavništva stranih pravnih lica (30%), predstavništva stranih zadužbina (50%), predstavništva stranih udruženja (54%) i otvorena akcionarska društva (58%).Naglašava se da podatke o stvarnim vlasnicima treba da evidentiraju subjekti  koji su tek osnovani i oni koji manjaju vlasničku strukturu, članove organa ili u slučaju da registruju neku drugu promenu na osnovu koje su stekli svojstvo stvarnog vlasnika.APR: PRIVREDA SRBIJE 2019. GODINE POSLOVALA U PLUSU, NETO PROFIT PAO ZA 15 ODSTO Agencija podseća da se centralna evidencija stvarnih vlasnika vodi u elektronskom obliku, kao i da joj obveznici pristupaju preko internet stranice.APR napominje da će na svom sajtu objavljivati podatke u okviru Centralne evidencije stvarnih vlasnika i dodaje da su registrovani subjekti u obavezi da u periodu od deset godina čuvaju tačne i ažurne podatke i dokumenta na osnovu kojih su odredili stvarne vlasnike. Dodaje se da je svrha toga da ti podaci budu dostupni, dok je sa druge strane APR dužan da omogući elektronsku razmenu podataka sa državnim organima i Narodnom bankom Srbije, a u cilju nadzora i kontrole evidentiranja stvarnih vlasnika.Agencija podseća da su poslednje izmene i dopune Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma iz 2017. godine izvršene krajem 2019. godine. Njihov cilj je, kako se dodaje da se unapredi sprečavanje pranja novca i sprečavanje finansiranja terorizma.

Srbija

Posečen drvored na niškom bulevaru, građani negoduju

Građani Niša tražili su da se sačuva drvored kedrova na Bulevaru Nemanjića, ali i pored apela on nije sačuvan, prenose Južne vesti. Nakon obarnja drveća ostao je transparent "Ne secite niške kedrove", a usledile su i burne reakcije na društevnim mrežama.I pored doskorašnjih protesta građana protiv seče prepoznatljivog drveća na Bulevaru, radnici zelenila JKP Mediana ipak su skupljali oborene kedrove. Oni objašnjavaju da su ih 2006. godine zasadili, da su bili neproceljive vrednosti, ali i da im je naloženo da ih poseku.Novinari Južnih vesti kažu da su poslali pitanja Kabinetu gradonačelnice Niša. Navode da traže informacije o planovima za to mesto, kao i potvrdu o tome da li je planirana izgradnja parkinga.Dodaje se da su tanovnici tog dela Niša ogorčeni jer su kedrovi ulepšavali grad i bili su izvor zdravlja.Građani se pitaju i da li je prilaz budućem tržnom centru na tom mestu mogao da bude sa neke druge strane, a bilo je i onih koji su o novim aktivnostima gradske vlasti govorili kao o nečemu što je nezamislivo i što ide do "granica virtuelnog".

Srbija

Šta donosi Vladina uredba za pomoć kroz dokapitalizaciju?

Vlada Srbije je usvojila uredbu o kriterijumima za državne pomoći kroz dokapitalizaciju koja je namenjena otklanjanju poremećaja u privredi koji su prouzrokovani pandemijom. Korisnici državne dokapitalizacije biće u obavezi da novac koriste u saniranju posledica do kojih je došlo zbog pandemije korona virusa.Kako se daglašava, uredbom se bliže uređuju uslovi i kriterijumi pod kojima se ostvaruje uslov za držvnu dokapitalizaciju.Naglašava se da se odredbe neće se primenjivati na one koji učestvuju na tržištu finansijskih usluga, a dokapitalizacija će biti moguća ako se ispune određeni uslovi. Jedan od kriterijuma je i da li bi bez državne pomoći korisnik dokapitalizaije prekinuo poslovanje usled pogoršanja odnosa svog duga i kapitala, ili značajnog smanjenja prihoda, kao i da li postoji interes države da interveniše. Među državnim interesima navodi se sprečavanje socijalnih teškoća, tržišnog neuspeha usled značajnog gubitka zaposlenja, odlazak sa tržišta neke inovativne ili sistemski važne kompanije, rizik da se prekine sa pružanjem neke važne usluge ili sa isporukom robe.Uredba će se odnositi i na učesnike na tržištu koji nisu u mogućnosti da pribave finansiranje po pristupačnim uslovima, kao i na one kojima postojeće horizontalne mere državne pomoći za otklanjanje štetnih posledica pandemije nisu dovoljni za održivost i likvidnost.Državna pomoć moći će da se dodeli mikro ili malim preduzećima koja su bili u teškoćama na dan 31. decembra 2019. godine, ali kako se navodi pod uslovom da nisu u stečaju, kao i da nisu dobili državnu pomoć za sanaciju  ili restrukturiranje.Državna pomoć kroz dokapitalizaciju neće moći da se dodeli nakon 30. septembra 2021. godine.Određene uslove moraće da ispune i korisnici kojima se dodeljuje iznos preko 250 miliona evra, a oni se odnose na likvidnost, kao i na to da li im je državna pomoć dovoljna da osiguraju opstanak na tržištu. Uzimaće se u obzir i državna pomoć koja je primljena ili planirana u vezi sa izbijanjem epidemije zarazne bolesti COVID 19.IZNOS DOKAPITALIZACIJEDržavna pomoć kroz dokapitalizaciju ne sme preći iznos koji je neophodan za uspostavljanje strukture kapitala korisnika koja je prethodila izbijanju epidemije zarazne bolesti COVID-19, odnosno stanja na dan 31. decembra 2019. godine.Pri oceni kriterijuma iz stava 1. ovog člana, uzima se u obzir i državna pomoć koja je primljena ili planirana u vezi sa izbijanjem epidemije zarazne bolesti COVID-19.NAKNADA  OTKUP DRŽAVNE POMOĆI KROZ DOKAPITALIZACIJUPrecizira se da naknada za državnu pomoć kroz dokapitalizaciju predstavlja cenu, odnosno nagradu državi, za ulaganje u kapital.Otkup dokapitalizacije odnosiće se na isplatu celog njenog iznosa kada istekne ugovoreni perioda. Nvodi se da će se naknada za državnu pomoć povećavati postepeno i približavće se tržišnim cenama zaduživanja, a cilj toga, kako se precizira biće da se zaštiti konkurencija.Procena vrednosti državnog udela kod korisnika vršiće se u odnosu na njegovu tržišnu vrednost, a u slučaju da se korisnik ne nalazi na berzi biće angažovan nezavisni procentelj.Кorisnik u svakom trenutku može da otkupi udeo u kapitalu koji je država stekla po osnovu državne pomoći kroz dokapitalizaciju.ZABRANA UNAKRSNOG SUBVENCIONISANJADržavna pomoć u skladu sa uredbom o dokapitalizaciji neće moći da se koristi za unakrsno subvencionisanje, pa će korisnici biti u obavezi da razdvoje račune. Cilj je da se novac za dokapitalizaciju ne koristi u druge svrhe, već samo za saniranje posledica koje su nastale zbog pandemije.Bonusi, varijabile ili uporedive naknade zaposlenima neće biti dozvoljeni sve dok se ne otkupi najmanje 75% državne pomoći koja je stigla kroz dokapitalizaciju.Кorisnik je dužan da periodično, svakih 12 meseci od dana dodele državne pomoći, podnosi izveštaj davaocu o napretku u sprovođenju rasporeda otplate i usklađenosti sa uslovima iz ove uredbe.Sve dok se ne otplate u potpunosti, korisnici mera dokapitalizacije, osim mikro, malih i srednjih preduzeća, u roku od 12 meseci od dana dodele državne pomoći, a zatim periodično svakih 12 meseci, objavljuju informacije o korišćenju primljene državne pomoći. Uredba će važiti do 31. decembra 2021. godine.

Srbija

„Krov nad glavom“: Sutra iseljenje Vuksanovića, presuda neizvršiva

Ponovo je zakazano prinudno iseljenje porodice Vuksanović iz kuće u Prilepskoj 7 za 1. decembar u 12 sati, a kako saopštava združena akcija „Krov nad glavom“, izvršiteljka Mirjana Dimitrijević pokušava da sprovede neizvršivu sudsku presudu.Kako Krov nad glavom navodi presuda je neizvršiva iz dva razloga, odnosno izreka presude je napisana tako da stoji samo da se Vuksanovići isele iz „kuće na adresi Prilepska 7“, spor se vodio oko objekta i vlasničkih prava, a na adresi se nalazi više objekata, dok se u katastru nijedan ne vodi kao kuća.Izreka presude, koja se gleda prilikom izvršenja nema dovoljno komponenata da bi se uopšte zaključilo šta je predmet izvršenja.Drugi razlog je što se iz obrazloženja presude vidi da je predmet spora bila kuća od 66 kvadrata koja je srušena 2000. godine, navodi se u saopštenju.Iz tog razloga je izvršiteljka Mirjana Dimitrijević izvela veštake da utvrde predmet izvršenja. Oni su  veštačili onako kako je ona želela, ali se postupak na tome završio, izvršiteljka nakon njihovog veštačenja nije nigde konstatovala koja je njena odluka, odnosno nigde nije napisala precizniji podatak šta je predmet izvršenja, iako su oni to navodno utvrdili, nastavlja se u saopštenju.„Veštaci ne donose odluku već izvršitelj, a oni samo daju stručno mišljenje na osnovu koga izvršitelj donosi odluku“, ukazuje združena akcija Krov nad glavom.Tako je izvršiteljka zakazala novo izvršenje i napisala identičan zaključak kao i prvi put „kuća na adresi Prilepska 7“.„Izvršiteljka uzima kuću od 156 kvadrata, na osnovu presude gde izreka presude ne navodi odakle se izvršava, a obrazloženje kaže da je to kuća od 66 kvadrata“, piše ova organizacija.Prema rečima ove združene akcije, rešenje bi bilo da izvršiteljka napiše novi zaključak u kome na osnovu mišljenja veštaka preczira koji od više objekata na adresi je predmet izvršenja.„Problem je što kada bi ovo uradila ona bi direktno prekršila zakon i ostavila pisani trag da je to uradila. Kada slušamo od izvršitelja „mi samo izvršavamo sudske presude“ to se zapravo odnosi na formalni legalitet i podrazumeva obavezu izvršitelja da sprovodi izvršenje tačno onako kako se navodi u presudi i nema prava da menja izreku sudske presude“, naglašava se u saopštenju.Krov nad glavom zaključuje da je presuda napisana tako da ne može da se sprovede i da za to nisu krivi Vuksanovići.„Presuda i jesta ovako napisana zato što je ideja poverilaca da na osnovu presude za nepostojeću kuću od 66 kvadrata sagrađenu 1936. godine, uzmu za sebe novi objekat od 156 kvadrata sagrađen 2000. godine. Poverilac je u slučaju Vuksanovića u isto vreme i advokatica koja je pisala tužbu i vodila parnicu, tako da je odlično znala šta radi“, kazali su iz Krova nad glavom.Trenutno se pred Višim sudom u Beogradu vodi parnica oko utvrđivanja vlasničkih odnosa nad novim objektom, a kako Krov nad glavom zaključuje „to je još jedan od pokazatelja da ovaj iz presude ne postoji“.  

Srbija

Forum beogradskih gimnazija: Prekratak rok za zaključivanje ocena tokom onlajn nastave

U delu osnovnih i u svim srednjim školama u Srbiji počelo se sa onlajn nastavom. Prelazak na taj način rada je teži, ali je trenutno u uslovima pandemije svakako bezbedniji i za učenike i za nastavnike, smatraju u Forumu beogradskih gimnazija. Ocenjuju da je raspust mogao da počne i pre kraja decembra."Direktori su se uglavnom organizovali i časovi traju mahom 45 minuta. U uputstvu (Ministarstva prosvete) su stavili da može da traju i kraće, bilo je nejsnoća da li treba da traje 30 minuta kao do sada ili 45 minuta", kaže za Novu ekonomiju Aleksandar Markov iz Foruma beogradskih gimnazija.Prema njegovim rečima onlajn nastava nije ništa novo, jer se tako radilo od marta meseca. Dodaje da se aktuelne nejasnoće uglavnom odnose na trajanje časova u osnovnim školama, kako i da do sada nije bilo informacija o nekim problemima u vezi sa onajn nastavom jer je ona tek počela."Onlajn nastava nije lakša, ali je bezbednija, pogotovu kada je reč o Beogradu. Mi smo ranije isticali da je dolazak do škole i odlazak kući najveći problem, jer učenici i nastavnici moraju da idu gradskim prevozom", kaže Aleksandar Markov.Podseća i da učenici često znaju da zaobilaze pravila o nošenju zaštitne maske, pa je skidaju kad god mogu. Objašnjava i da je to "u skladu sa njihovim uzrastom", kao i da je sada ta mogućnost isključena.UČENICI SU VEĆ MOGLI DA BUDU NA RASPUSTUMinistarstvo prosvete nedavno je odlučilo da se na školski raspust ode krajem decembra, iako je na teritoriji Srbije, izuzev Vojvodine on trebao da počne tek u februaru."Verujem da će najveći problem biti da se zaključe ocene učenicima u naredne tri nedelje, tako da je ostalo pomalo nejasno zašto nisu jednostavno iskoristili da učenici sada odu na raspust, a da se prvo polugodište administrativno okonča kao što je i bilo planirano", kaže sagovornik Nove ekonomije. Prema njegovom mišljenju ocene na polugodištu možda i nisu morale da se zaključuju, kao i da nam sada ostaje da se vidi kako će učenici i nastavnici sve to da izguraju."Očekujem da se problemi jave kako se bude bližilo polugodište, za naredne, recimo dve nedelje", ocenjuje predstavnik Foruma beogradskih gimnazija.Dodaje da su se škole mahom organizovale i da će držati časove uživo, preko platforme Zoom ili nekih guglovih platformi. Prema njegovim rečima, nastava se neće svesti samo na slanje materijala kao što je to bio slučaj u martu mesecu.Čedomir Savković

Srbija

Domaći proizvođači lekovitog bilja uglavnom robu prodaju u inostranstvu

U proizvodnji lekovitog i začinskog bilja smo se uigrali i dobro su se uklopili sa stranim partnerima, kaže za Dnevnik proizvođač lekovitog bilja iz Banata Lazar Oluški, koji se tim poslom bavi još od sedamdesetih godina prošlog veka."Mentu na istoj parceli možemo gajiti tri do četiri godine, to isto važi za melisu, a kamilica se više godina može gajiti u monokulturi i koristimo iste površine četiri do pet godina", kaže Oluški.Objašnjava da se sa partnerima iz inostranstva dogovaraju za proizvodnju na površinama koje se kreću 600 do 800 hektara, ali napominje da se mora poštovati plodored. "Nikada ne govorimo da nam partneri traže nešto nemoguće, jer oni traže ono što je normalno i što je za svaku vrstu proizvodnje potrebno u pogledu standarda, kaliteta i svega ostalog", objašnjava Oluški. Prema njegovim rečima angažman u toj delatnosti počeo je još 1974. godine kada je došao u mesto Čoka. Priseća se da je tada bila velika potražnja za lekovitim biljem u čitavoj Jugoslaviji. Ljudi iz društvenih firmi su dolazili sa torbama para i kupovali kamilicu, mentu, melisu i drugo bilje kojeg je tada bilo na području te opštine."To me je zaintrigiralo da dođem do saznanja šta se dešava i došao do saznanja da postoji nenormalna tražnja. Proizvodnje je bilo u izobilju ali ni toliko da se podmire sve potrebe preduzeća koja su se takmičila ko će platiti veću cenu", kaže Oluški.Objašnjava da su tada velike količine lekovitog bilja išle na strano tržište, pa se sa lokalnom samoupravom krenulo u izgradnji pogona za sušenje i prerada lekovitog bilja, a program je ubrzo i pokrenut. Par godina kasnije usledio je i izvoz.Osamdesetih godina svake godine na strano tržište iz pogona "Menta" u Padeju odlazilo je po 1.800 tona lekovitog, aromatičnog i začinskog bilja i sve to kako se dodaje održalo se do 1990. godine, akda je opala proizvodnja jer je veći deo posla preusmeren na privatne proizvođače.POKRETANJE PRIVATNE PROIZVODNJEOluški kaže da se u privatne vode otisnuo u drugoj polovini devedesetih godina. Svojevremeno je došao na ideju da "pripitomi" beli slez, jer se sa banatskih polja do tada samo sakupljao samonikli. Posle se uzgajanje te lekovite biljke odomaćilo, nekada i na više desetina hektara. U privatni biznis uključio je i čanove svoje porodice."Želja i ambicije su da imamo stabilnost u površinama i u kvalitetu lekovitog, aromatičnog i začinskog bilja, a naš naredni korak, da li za tri ili pet godina je da idemo korak dalje, ukoliko obezbedimo povoljnije uslove finansiranja", objašjava Lazar. Napominje da nije ni lako ni jednostavno primenjivati visoke tehnologije u toj oblasti u kojoj ima realnih mogućnosti za razvoj. Otvaraju se i brojne poput proizvodnje lekova i kozmetičkih prparata.Ipak, ovaj dugogodišnji proizvođač podseća i da je na području Vojvodine proizvodnja lekovitog bilja nekada bila veoma zastupljena, ali da je danas ona veoma opala i tu kako dodaje jedan od glavnih razloga demografski faktor.Oluški smatra da lekovito bilja u ovom trenutku nije jedan od prioriteta države. Ipak, ne tako davno ministar u Vladi Srbije, Milan Krkobabić predstavljao je Nacionalni tim za preporod sela Srbije, a u mandatu prethodne Vlade govorio je i da je proizvodnja bilja jedna od neiskorišćenih šansi Srbije.

Srbija

UTAS pita građane šta misle o osiguranju turističkih agencija

Udruženje turističkih agenija (UTAS) Srbije pozvalo je putem svoje fejsbuk stranice građane da učestvuju u anketi putem koje želi da sazna kakvo je njihovo mišljenje o osiguranju turističkih agencija od insolventnosti i bankrota, kao i koji bi vid osiguranja tih preduzeća bio prihvatljiv za njih.U UTAS-u napominju da ni jedna agencija, koja opslužuje manje od 1000 putnika nije čak dobila ni ponudu za osiguranje svog poslovanja i dodaju da se za za novoosnovane agencije traže dosta velike garancije čiji iznosi idu i do 200.000 evra. Smatraju i da će takvo ponašanje obeshrabriti one koji se školuju da rade u oblasti turizma.UTAS objašnjava da je povod za pomenuto istraživanje situacija u kojoj se nalazi 90% agencija koje su u nezavidnom položaju zbog pandemije i važećih propisa.Kako podsećaju propisi nalažu da se od agencija zahtevaju garancije za poslovanje u vrednosti od 50.000 do 400.000 evra, što je kako napominju za najmanje agencije preskupo, a za najveće agencije apsolutno nedovoljno da zaštite putnike u slučaju njihovih finansijskih probema. UTSAS: DRŽAVI HVALA NA BRZOJ REAKCIJI ALI REŠENJA ZA TURISTIČKE AGENCIJE JOŠ NEMA Kažu da su najnovije cene tih garancija od devet do 18.000 evra, a u januaru su koštale od 1.000 do 10.000 evra.Udruženje podseća da država sve to želi i da subvencioniše, kao i da to predstavi kao pomoć agencijama, iako će kako misle taj novac otići osiguravajućim kućama. Predstavnici turističkih agencija tvrde i da su osiguravajuće kuće ograničile broj agencija koje mogu da dobiju licencu, kao i da njihovi predstavnici sami daju izjave da u Srbiji ima previše agencija.UTAS napominje da će se rezultati tog istraživanja predstaviti ministarstvu za trgovinu, turizam i telekomunikacije, Vladi Srbije i javnosti. 

Srbija

UNIQA grupa ostvarila snažan rast i značajno poboljšala svoj poslovni rezultat

UNIQA grupa ostvarila je snažan rast i sa premijom od 4,1 milijardu evra i dobiti pre oporezivanja od 213,8 miliona evra uspešno završila treći kvartal 2020. godine, usred krize izazavane pandemijom COVID-19.Iznos od 159 miliona evra dobiti pre oporezivanja ostvaren je samo tokom tri meseca - od jula do septembra, čineći ovaj kvartal jednim od najuspešnijih u istoriji kompanije.Sa novih 124,9 miliona evra UNIQA grupa je gotovo udvostučila svoj devetomesečni finansijski rezultat, uprkos tome što je kompanija od januara do septembra morala da isplati više od 70 miliona evra na ime ugovorenih osiguranja od prekida poslovanja i otkazanih događaja usled pandemije COVID- 19.Istovremeno, kapital Grupe je povećan na 3,46 milijardi evra. Rast od 1% je ostvaren u imovinskom osiguranju i osiguranju od nezgoda na 2,22 milijarde evra, dok je zdravstveno osiguranje poraslo za 3,2% na 882,8 miliona evra. U životnim osiguranjima, došlo je do pada premije od ukupno 5,3% na 983,8 miliona evra. Na međunarodnim tržištima, premija je umanjena za 3,9% u odnosu na isti period prošle godine na 1,12 milijarde evra, doprinoseći sa 27,6% ukupnoj premiji Grupe. Na austrijskom tržištu, bruto premija porasla je u odnosu na prošlu godinu za 1,1% odnosno na 2,93 milijarde evra.UNIQA grupa je povećala broj zaposlenih na 12.776 u prvih devet meseci 2020. Početak poslovanja UNIQA u Austriji datira još iz 1811. godine. Danas UNIQA posluje na 18 tržišta i jedna je od vodećih osiguravajućih grupacija u zemljama Centralno-Istočne Evrope. Ovogodišnjom akvizicijom kompanija AXA grupe, UNIQA će dodatno osnažiti poslovanje u Poljskoj, Češkoj i u Slovačkoj.