Srbija

Srbija

Srbija postala deo mreže Svetskog logističkog pasoša

Vlada Srbije, Privredna komora Srbije i Dubai logistički pasoš (DP World) potpisale su Memorandum kojim se Srbija pridružila mreži Svetski logistički pasoš i time postala prva evropska zemlja koja je pristupila ovoj iniciajtivi. “Svetski logistički pasoš (WLP) nam upravo to omogućava – da našim kompanijama obezbedimo brži prevoz, smanjene troškove transporta i praktično, jednu novu logističku liniju kojom mogu da za 8 do 10 dana skrate vreme transporta robe na tržišta Afrike, zemalja Zaliva, Azije i Bliskog istoka. To su velike stvari za naše kompanije”, istakao je Marko Čadež, predsednik Privredne komore Srbije.Svetski logistički pasoš je globalna inicijativa koja se zasniva na partnestvu između između trgovaca, kompanija u logističkom sektoru i lokalnih entiteta kojim se omogućavaviše olakšica u logistici kao što su jeftiniji i efikasniji robnog transport, uklanjanje administrativnih troškova i brže carinjenje robe.

Srbija

Budžet za 2022. predviđa rast plata i penzija, deficit od tri odsto

Vlada je danas usvojila Predlog zakona o budžetu za 2022. godinu koji previđa povećanje plata u javnom sektoru, penzija i minimalne zarade. U 2022. godni predviđa se deficit od tri odsto i javni dug od 55,5 odsto na kraju naredne godine. Budžet za 2022. godinu biće razvojnog karaktera, navodi se u saopštenju Vlade. Budžetom je za kapitalne investicije na nivou opšte države predviđeno 486 milijardi dinara, što je 7,3 odsto BDP-a.Predlog zakona o budžetu za 2022. godinu predviđa budžetske prihode i primanja u iznosu od 1.516,8 milijardi dinara.U strukturi ukupnih prihoda poreski prihodi iznose 1.317,9 milijardi dinara ili 86,9 odsto, dok neporeski prihodi iznose 175,7 milijardi dinara ili 11,6 odsto ukupnih prihoda budžeta Srbije.Ostatak čine donacije u iznosu od 23,4 milijarde dinara, što čini 1,5 odsto ukupnih prihoda.Predlogom budžeta predviđeni su ukupni rashodi i izdaci u iznosu od 1.717 milijardi dinara.Rast penzija za 5,5 odsto, veće zarada zaposlenih u javnom sektoruPenzije će, po primenjenoj švajcarskoj formuli biti veće za 5,5 procenata, a svi penzioneri će početkom sledeće godine dobiti i dodatnih 20.000 dinara. Кada je reč o povećanju plata, predviđena su povećanja plata zaposlenih u javnom sektoru od sedam procenata, dok će zarade za zaposlene u vojsci, zdravstvu i socijalnim službama porasti osam odsto.Takođe, od 1. januara se očekuje povećanje minimalne zarade za 9,4 odsto, pa će minimalac po prvi put preći 35.000 dinara (35.012 dinara), navodi se u saopštenju. Planirano je i povećanje neoporezivog dela bruto zarade sa 18.300 dinara na 19.300, uz istovremeno smanjenje stope doprinosa PIO na teret poslodavca za 0,5 odsto.

Srbija

Beograd daje 80 miliona za povezivanje semafora optičkim kablovima

Grad Beograd planira da semafore i elektronsku saobraćajnu opremu (video kamere, informacione table) poveže optičkim kablovima, što će, kako navodi, omogućiti prenos podataka velikom brzinom i na bezbedan način.  Naime, Sekretarijat za saobraćaj raspisao je tender u kojem traži dobavljača za projektovanje, nabavku materijala i opreme i izvođenje radova na izgradnji sistema optičkih kablova za povezivanje svetlosne saobraćajne signalizacije i elektronske saobraćajne opreme.  Prevashodna namena optičkih kablova je povezivanje semafora na raskrsnicama međusobno i sa centrom za upravljanje saobraćajem u Sekretarijatu za saobraćaj, piše u dokumentaciji. Procenjena vrednost javne nabavke je 79,1 miliona dinara.Kako se navodi u specifikaciji, uvođenjem optičkih kablova kao medijuma za povezivanje svetlosne saobraćajne signalizacije (semafora) i elemenata saobraćajne opreme (video kamere, uranjajući stubići, informacionih tabli sa izmenjivim sadržaje ) omogućava se prenos podataka "velikom brzinom, na velike udaljenosti i na vrlo bezbedan način". Sekretarijat navodi da je cilj ove javne nabavke da se unapredi sistem upravljanja saobraćajem i poveže svetlosna saobraćajna signalizacija i elektronska saobraćajna oprema sa Centrom za upravljanje saobraćajem koji se nalazi u Sekretarijatu za saobraćaj. Obustavljen tender za adaptaciju škola na klimatske promeneBeograd daje noćni prevoz u koncesijuPlan za Palilulu: Stanovi, privredna zona, komercijalni sadržaji na 294 hektaraU konkursnoj dokumentaciji piše i da je Sekretarijat za saobraćaj u prethodnom periodu finansirao izgradnju sistema optičkih kablova duž gradskih saobraćajnica, te da su optički kablovi postavljeni duž skoro svih glavnih gradskih saobraćajnica u centralnim delovima grada.Međutim, kako se dalje navodi, zbog uvođenja novih savremenih elemenata upravljanja saobraćajem (informacione table sa promenljivim sadržajem, uranjajući stubići za kontrolu pristupa pešačkim zonama, brojači saobraćaja i nove semaforizacije), postoji potreba za nastavkom proširenja sistema mreže optičkih kablova i zamena postojeće zbog povećanja postojećih kapaciteta. U predstojećem periodu planirana je, kako se navodi, modernizacija sistema za upravljanje saobraćajnim tokovima u Beogradu, koja podrazumeva postavljanje savremene semaforske opreme za rad u adaptibilnom sistemu i za čiju komunikaciju je potreban sistem optičkih kablova.Rok za dostavljanje ponuda je 9. decembar. 

Srbija

„Zaboravilja se na radna prava, najvažnije su investicije“

Država ne podstiče socijalni dijalog, a za to je odgovorna vlast, ocenila je izvršna direktorka Centra za demokratiju Nataša Vučković za portal Nezavisnost.org.Nedostatak socijalnog dijaloga je problem koji postoji dugo, evo i ove godine je izveštaj Evropske komisije ocenio slabost napretka u toj oblasti. Brzina donošenja strateških dokumenata i zakona je takva da onemogućava njihovo kompetentno sagledavanje od strane socijalnih partnera što, čini se, vlasti uopšte ne smeta – ova vlast ni na koji način ne podstiče dijalog, ni u jednoj sferi“.Deceniju rade preko zadruge, iako je zakonski maksimum 120 dana Dodala je da ni političke partije ne pokazuju veće interesovanje za probleme „sveta rada“.„Današnji dominantni narativ je da su investicije najvažnije, pa se zaboravlja često na ljudska prava, na radna prava. Nesumnjivo su investicije i ekonomski napredak mnogo važni, ali oni zajedno treba da služe društvenom napretku.""Ne mislim da političke stranke u dovoljnoj meri obraćaju pažnju na pitanje radnih prava, na politiku zapošljavanja, diskriminaciju na radu, pa samim tim i ne uvažavaju dovoljno sindikate. Evo na primer, koliko njih se oglasilo tokom pregovora o visini minimalne zarade", kaže Vučković."Državni organi najoštrije da sankcionišu kršenje prava radnika u Aptivu" Ona je da dodela da se sindikati suočavaju sa brojnim izazovima kao što je minimalna zarada koja nije dovoljna ni za minimalnu potrošačku korpu, preko novih poblika rada u kojima se gube mehanizmi za zaštitu radnih prava. Veliki problem za zaposlene predstavljaju i nedovoljni kapaciteti Inspektorata za rad, kao i neprimenjivanje odredbi o zaštitnoj opremi.„Nestaju mnoga zanimanja, nastaju nova. A stiže i veštačka inteligencija koja će sigurno proizvesti mnogo promena na tržištu rada globalno. Sindikati moraju da idu u korak s vremenom, da unaprede menadžment, da se otvore prema novom potencijalnom članstvu...“Radni odnosi u digitalnoj ekonomiji: Fleksibilnost ali i nesigurnost Prema njenim rečima, neophodno je, pre svega, širenje sindikalnog članstva među mladima i ženama. „Ali mladima treba pokazati da sindikat može nešto da uradi za njih. Pozivati se samo na solidarnost, nije nažalost više dovoljno. Takođe, treba više uključiti žene. Posebno je važno da reaguje  brzo i kompetentno na nacrte strateških dokumenata i zakona, da stvara koalicije sa nevladinim udruženjima, političkim strankama srodne orijentacije“, ocenila je Nataša Vučković.

Srbija Moja prva plata

Za Moju prvu platu se prijavilo 13.000 mladih

Za program Moja prva plata koji se realizuje drugu godinu za redom, konkurisalo je 12.966 mladih ljudi, a radna mesta ponudilo je 8.699 poslodavaca, kažu u Ministarstvu rad, boračka i socijalna pitanja. Nakon prvog ciklusa, kako se dodaje, Ministarka za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Darija Kisić Tepavčević podsetila je da je ove godine Prema njenim rečima, napravljen je čitav niz reformi kako bi naši mladi ljudi ostali u svojoj zemlji, zasnovali porodice i privređivali.Kisić Tepavčević je ocenila da je Moja prva plata ostvarila izuzetne rezultate i da je, obilazeći preduzeća gde su mladi stekli prva radna iskustva, videla koliko da su oni posvećeni i odgovorni svom poslu. To je kako ocenjuje i rezultiralo da nakon prvog ciklusa programa gotovo polovina mladih zasnuje radni odnos i ostane u tim preduzećima.Prema njenim rečima Srbija kontinuirano prati novine koje se u zapošljavanja mladih primenjuju u zemljama EU i među kojima je najznačajniji program Garancija za mlade.Kako je dodala on podrazumeva da mladi dobijaju kvalitetnu ponudu za posao, nastavak obrazovanja, praksu ili dodatnu obuku u roku od četiri meseca od ulaska u status nezaposlenosti ili završetka formalnog obrazovanja.

Srbija

Polovni automobili najviše stižu iz Francuske i Nemačke

Pet zemalja iz kojih se uvozi najveći broj polovnih vozila u Srbiju su: Francuska, Nemačka, Italija, Rumunija i Belgija, pokazuje najnovije istraživanje kompanije carVertical “Uvoz polovnih vozila u Srbiju”. Francuska i Nemačka čine više od pola ukupnog uvoza polovnih vozila. S obzirom na to da postoj veliki autoproizvođači u ovim državama, dobri putevi i vozila koja u Srbiju stižu u pristojnom stanju, ove brojke ni ne čude. Na trećem mestu je Italija koja, uprkos velikom broju autoproizvođača, doprinosi samo sa 10,4 odsto. Gotovo isto toliko ima Rumunija, koja zauzima jaku četvrtu poziciju, zahvaljujući vozilima marke Dacia”, saopštila je kompanija carVertical.Na petom mestu je Belgija, na šestom Holandija, zatim slede Švajcarska, Poljska, Slovačka i na desetom mestu Austrija. Dakle, Francuska i Nemačka prednjače u broju uvezenih vozila, ali kako se tržišta razvijaju i rastu, možda ove dve države uskoro dobiju novu konkurenciju, navodi se u istraživanju za  2021. carVertical, platforme koja se bavi, između ostalog, i statistikom ovog aspekta trgovine i ima pristup podacima koji mogu biti korisni prilikom kupovine polovnog vozila. Platforma nudi i opciju provere lokacije prethodne registracije bilo kog vozila.“Vozila uvezena iz drugih država čine ogroman procenat vozila na ulicama Srbije, pre svega, zato što su ta vozila povoljnija od novih. Popularna je i kupovina retkih modela za čiju se vrednost predviđa da će rasti u narednom periodu, te kupac želi da ostvari profit na duže staze. Pojedini vozači kupuju vozilo iz nostalgije”, kažu u toj kompaniji.

Srbija

Vučić najavio mogućnost otkupa udela u mađarskoj nuklearnoj centrali

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je u Glazgovu, gde se održava globalni samit o klimi, da bi uskoro trebalo da se sastane sa mađarskim premijerom Viktorom Orbanom i razgovara o mogućnosti da Srbija kupi određeni vlasnički udeo u mađarskoj nuklearki Pakš.Predsednik je najavio da će razgovarati sa mađarskim premijerom Viktorom Orbanom o mogućnosti da Srbija otkupi od 5 do 10, 12 odsto vlasničkog udela u nuklearanoj elektrani Pakš kako bi imala znatan deo čiste energije.Takođe je rekao je da je Srbija zainteresovana i za druge nuklearke u regionu i spomenuo da će obaviti razvog sa Bugarima o mogućem otkupu udela. Podsetimo, u Srbiji je na snazi zakona Zakon o zabrani gradnje nuklearnih elektrana koji donešen u tadašnjoj Jugoslaviji, kojim ne postoji pravni osnov ni da projektuje niti da gradi nuklearne elektrane u našoj zemlji. Zakon je donešen 1989. godine, tri godine nakon nukleatne katastrofe u Černobilju, rekao je Miordrag Mesarović, generalni sekretar Srpskog komiteta u Svetskom energetskom savetu, za Ekapiju.

Srbija

Nova ulaganja Pošte, milioni za bicikle i koverte

Pošta Srbije raspisala je tender za kupovinu 810 bicikala procenjene vrednosti 82,5 miliona dinara. Ponuđač je u specifikaciji detaljno opisao karakteristike predmeta ove nabavke. Bicikli treba da budu žute boje, maksimalne težine 35 kilograma i dvostrano brednirani logom pošte.Od dodatne opreme, između ostalog, treba da poseduju torbu, korpu za prtljag, svetloodbojni prsluk, kao i točak izrađen od pune gume prečnika od 130 -150 milimetara. U specifikaciji se navodi da je ukupno dozvoljeno opterećenje bicikla minimum 190 kilograma. Pošta kupuje preko 1.000 mopedaPošta Srbije daje 169 miliona za unapređenje kurirske službePošta nastavlja ulaganja, dva miliona evra za nove uniformeNaručilac je naveo da bicikl mora da ispunjava sve zahtevane tehničke specifikacije. Još jedan od uslova za dobijanje ugovora je da je privredni subjekt ostvario kumulativni prihod od 85 miliona dinara u periodu od prethodne tri godine. Rok za podnošenje ponuda je 8. decembar, a kriterijum za dodelu ugovora biće cena. Pošta je juče raspisala tender i za nabavku službenih visokosigurnosnih koverti procenjene vrednosti 4,99 miliona dinara. Naime, Pošta nabavlja 301.710 komada službnenih visokosigurnosnih koverti (TIP 3) i 174.970 komada službenih visokosignosnih koverti (TIP 4). Koverte treba da budu izrađene od polietilena. U specifikaciji se navodi da su koverete bele boje, a štampa na kovertama tamno plave.Rok za dostavljanje ponude je 12. novembar. Planirana kupovina bicikala i koverti samo je jedno u nizu najavljenih ulaganja Pošte Srbije proteklih meseci. Prethodnih meseci Pošta je raspisala javne nabavke za kupovinu uniformi, 1.000 mopeda, kao i za sistem unapređenja kurirskog servisa.V.d . direktora Pošta Zoran Đorđević je početkom juna najavio zamenu voznog parka ekološkim vozilima na električni i hibridni pogon, nove uniforme za zaposlene, kao i uvođenje paketomata.   

Srbija

Bošu 6,5 miliona evra subvencija za proširenje proizvodnje brisača

Kompanija Robert Bosch (Robert Boš) iz Beograda, koja je u vlasništvu istoimene holandske kompanije, dobila je 6,5 miliona evra subvencija za proširenje kapaciteta proizvodnje.Ugovor o dodeli podsticaja potpisan je u oktobru ove godine.Aerodromima Srbije odobrena državna pomoć od 670 miliona dinara Boš se obavezao da će do kraja 2025. godine zaposliti najmanje 892 nova radnika na neodređeno vreme, kao i daće uložiti 62,7 miliona evra u istom periodu.Nakon što zaposli sve nove radnike, Boš bi trebalo da ima najmanje 3.062 zaposlenih, s obzirom da je u septembru 2020. godine, kada se Bosch prijavio za dodelu subvencija, imao ukupno 2.170 radnika.Novom vlasniku Kuršumlijske Banje bliskom SNS-u 2,5 miliona evra subvencija Kompanija ima obavezu da ne smanjuje ukupan broj zaposlenih na neodređeno vreme ispod 3.062 zaposlenih u periodu od pet godina od završetka investicionog projekta. S obzirom na to da je plan da ulaganja po ovom projektu traju do kraja 2025. to znači da Boš ne bi smeo da smanjuje broj zasposlenih ispod ovog broja do 2030. godine.Sindikat Nezavisnost je pre nedelju dana saopštio da će od 1. decembra u Bošu biti povećane linearno u dve grupe - za 5.600, odnosno za 6.300 dinara.Subvencije samo jedan od faktora kad investitori odlučuju o Srbiji Kamen temeljac za Boš fabriku u Pećincima je položen 2012. godine, a proizvodnja sistema brisača je počela 2013. godine. Boš je počeo sa proizvodnjom motora za sisteme brisača u fabrici u Pećincima 2019, a 2021. počinje razvoj Comfort Actuators poslovne jedinice, piše u izveštaju o poslovanju ove kompanije.

Srbija

Robert Boš povećava plate radnicima u Srbiji

U kompaniji Robert Boš Srbija potpisan je novi kolektivni ugovor kojim je predviđeno povećanje zarada od 1. decembra, saopštilo je povereništvo Sindikata Nezavisnost u tom preduzeću.Novim kolektivnim ugovorom u ovoj kompaniji sa približno 2.000 zaposlenih predviđeno je da se od 1. decembra neto zarade povećaju linearno u dve grupe - za 5.600, odnosno za 6.300 dinara, preneo je portal Nezavisnost.org. Od 1. januara naredne godine nadoknada za noćni rad će biti uvećana “sa 28 odsto na 40 odsto”, kao i mesečni bonus (20 odsto). Ugovoreno je i povećanje godišnjeg odmora sa 26 na 27 dana, dok će plaćeno odsustvo sa posla ubuduće moći da traje 7 umesto dosadašnjih 5 dana.U saopštenju je objašnjeno da povećanje osnovice zarada i nadoknada za prekovremeni, odnosno noćni rad, znači da će plate ukupno porasti za neto iznos od 8.000 do 12.000 dinara, zavisno od radnih pozicija zaposlenih.Robert Boš, jedan od najvećih svetskih proizvođača kućnih aparata i auto delova, u Srbiji je osnovao svoju regionalnu firmu 2006. godine.

Srbija

NALED organizuje obuku za razvoj onlajn trgovine

U Novom Sadu, Nišu, Kragujevcu, Kruševcu i Valjevu Nacionalna alijansa za lokalni ekonomski razvoj (NALED) organizuje program obuke za razvoj onlajn prodaje, bezgotovinskih plaćanja i pozicioniranja na Google mapama, kao i informacije o novom sistemu fiskalizacije. Program je namenjen preduzetnicima i mikro preduzećima koji žele da modernizuju poslovanje."Kriza izazvana pandemijom Covid-19 uvela je privrednike u novu eru poslovanja i nametnula digitalizaciju kao top prioritet. Naši stručni konsultanti posetiće najmanje 500 preduzetnika i malih privrednika, a posetu je moguće organizovati sve do 31. januara", kaže Violeta Jovanović, izvršna direktorka NALED-a.Eksperti će kako dodaje tokom programa Mali biznis u malom prstu objasniti sve korake i prednosti takvog poslovanja, ali i istaći sve zakonske obaveze koje u tom slučaju moraju poštovati. Prema njenim rečima, procedura registracije preduzeća na Google mapama traje manje od deset minuta."Google maps kupcima olakšava da pronađu sve potrebne informacije o datom preduzeću, radno vreme, kontakt i GPS lokaciju. Potrošači na ovaj način mogu da ostavljaju recenzije i da pozitivnim ocenama uvećaju poverenje u njihov kvalitet. Očekujemo da na kraju kampanje najmanje polovina privrednika registruje poslovanje na Google mapama", dodaje Jovanović.Sto evra za početak onlajn prodavniceOnlajn kupovina: Šta i kako smo naručivali 2020. godine? Preduzeća i preduzetnici iz pet gradova kojima je potrebna ova vrsta podrške posetu konsultanata mogu da zakažu putem i-mejl adrese digitalnikaravan@naled.rs. Karavan Mali biznis u malom prstu deo je projekta Mali biznis informator koji se organizuje uz podršku Britanske ambasade, kao i sa ministarstvima privrede i finansija.Kako se dodaje, pored karavana Mali biznis u malom prstu, u pripremi je i interaktivni portal Mali biznis informator koji će početi sa radom od Nove godine.Na portalu Preduzetništvo privrednici će uskoro moći da pronađu podsajt i sve informacije koje se tiču poslovanja: kada i kako plaćati poreze, da li postoje takse i naknade koje treba izmiriti, kako poslovati na internetu.U saradnji sa Ministarstvom finansija organizuju se i obuke za korišćenje sistema elektronskog fakturisanja, koje su namenjene privrednicima i javnom sektoru.

Srbija

Studenti FON-a treći na svetu u rešavanju studije slučaja

Grupa studenta sa Fakulteta organizacionih nauka po imenu Case Study Club-a FON-a osvojili su treće mesto na svetskom takmičenju u rešavanju studije slučaja Rotterdam / Carleton International Case Competition 2021, koje je održano u periodu od 24. do 30. oktobra 2021. godine u organizaciji Univerziteta Кarlton iz Кanade.Studenti Miloš Mihajlija, Tamara Đorđević, Mina Petrović i Milica Đerić do ovog uspeha došli pod mentrostvom prof. Dr Slavice Cicvarić Кostić i prof. dr Vesne Damnjanović Pored naših studenata na takmičenju su učestvovali studenti sa renomiranim svetskim univerzitetima i poslovnim školama sa pet kontinenata.Takmičari su kroz šest dana rešavali tri različite studije slučaja iz različitih industrija. Tokom prve studije slučaja naši studenti su najbolje prikazali svoje znanje i veštine.Zadatak koji se našao pred studentima bio je određivanje strategije i plana širenja poslovanja vodeći računa o ciljnoj grupi potrošača, odgovornosti prema lokalnoj zajednici i snabdevačima i ekološkim uticajima.Tim je bio pohvaljen za precizno definisanje problema, kreativno rešenje i dobro razrađenu strategiju širenja poslovanja, koja je definisana i predstavljena u kontekstu održivog razvoja i u skladu sa ciljevima održivog razvoja..đU finalu su osvojili bronzanu medalju, dok je prvo mesto osvojio tim sa Erasmus Univerziteta iz Roterdama(Erasmus University, Rotterdam School of Management), a drugo Norveška poslovna škola (BI Norwegian Business School).

Srbija

Obrazovan tim koji će procenjivati da li su putnički letovi sigurni

Vlada Srbije je oformila Tim za procenu rizika po civilno vazduhoplovstvo čiji će zadatak biti da svake godine procenjuje rizik za međunarodne aerodrome, a po potrebi i za ostale sa kojih se obavlja komercijalno letenje.Od sledeće godine avionom iz Niša za Beograd Procenu rizika će raditi za kritičnu infrastrukturu, objekte i sisteme, uključujući i informacione sisteme koji se koriste za potrebe civilnog vazduhplovstva. Takođe, Tim treba da prcenjuje da li postoji rizik kada strani avio-prevozilac obavlja letove ka ili od destinacije koja se nalazi u zoni sukoba.Er Srbija otplatila zajam od 63 milona firmi EA Partners Tim ima 18 članova, a čine ga predstavnici ministarstava građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, unutrašnjih i spoljnih poslova. Takođe, članovi su i predstavnici Direktorata civilnog vazduhoplovstva, Bezbednosno-informativne agencije, Vojnobezbednosne agencije i Kancelarije Saveta za nacionalnu bezbenost i zaštitu tajnih podataka.Tim je dužan da sarađuje sa nadležnim državnim organima i vazduhoplovnim subjektima u vezi sa pretnjom i rizikom, piše u odluci.Vojska u službi političkog marketinga

Srbija

Inflacija u septembru dostigla 5,7%, u decembru ide preko 6%

Narodna banka Srbije (NBS) saopštila je da iako je niska i stabilna inflacija u proseku od 2 odsto preovladavala proteklih sedam godina u avgustu i septembru je zbog suše i visokog rasta svetskih cena energenata iznosila 4,3 odnosno 5,7 odsto.NBS objašnjava da se međugodišnja inflacija kretala ispod donje granice dozvoljenog cilja, odnosno neznatno iznad jedan odsto usled niskih svetskih cena nafte i ostalih primarnih proizvoda kao i niskih cena neprerađene hrane na domaćem tržištu. Ova stopa inflacije je delom bila i očekivana jer je upravo rezultat niske baze od prthodne godine.U aprilu ove godine infacija se vratila na nivo oko centrane vrednosti cilja od 3 odsto, da bi se u avgustu i septembru našla na 4,3 i 5,7 odsto, a prosečna međugodišnja inflacija u periodu od januara do septembra iznosi 3 odsto.„Kada je reč o septembarskoj inflaciji od 5,7 odsto, gotovo dve trećine tog rasta (doprinos od 3,6 procentnih poent) odnosi se na faktore na koje monetarna politika svojim instrumentima ne može da utiče“, ističe se u saopštenju NBS. 1,8 procentnih poena odnosi se na cene prerađene hrane koje su međugodišnje povećane za 17,9 odsto, 0,8 procentnih poena se odnosi na cene prerađene hrane koje su povećane za 3,7 odsto dok se 1 procentni poen odnosi na cene derivata nafte koje su povećane za 16,3 odsto.Kako objašnjava NBS ovo su sve faktori koji u prisutni i u ostalim zemljama sveta i nisu isključiva karakteristika domaćeg tržišta. Ako bi NBS reagovala značajnim zaoštravanjem monetarne politike ostvarila bi neznatan uticaj na faktore popout cena hrane i energenata kao i da bi takve mere privredi i stanovništvu donele više štete nego koristi jer bi značajno uporile privredni rast, poskupele kredite i ugrozile finansijsku stabilnost zemlje iljučijući i životni standard stanovništva.„NBS već koristi instrumente koje ima na raspolaganju, tako da su potpuno netačne ocene o odsustvu mera monetarne politike u Srbiji, a koje su u više navrata iznete u javnosti.“ ističe NBS.NBS je prestala da kobezbeđuje jeftinu dinarsku likvidnost bankarskom sistemu i tako pooštrila uslove i situaciju likvidnosti, od oktobra je prestala sa organizovanjem aukcija repo kupovine hartija od vrednosti, i iskoristila je fleksibilnost monetarne politike koju ima i bez promene referentne kamatne stope.Uzevši u obzir globalne faktore koji i dalje deluju inflatorno, prosečna međugodišnja inflacija koja se očekuje na nivou cele 2021. godine kreće se u rasponu od 3,5 do 4 odsto predviđaju u NBS.Što se tiče inflacije u decembru, očekuje se kretanje inflacije u rasponu od 6 do 7 odsto, u odnosu na decembar prošle godine kada je međugodišnja inflacija iznosila 1,3 odsto odnosno bila je ispod donje granice dozvoljenog cilja pa je očekivan njen porast krajem ove godine.NBS očekuje da će inflacija u dkretati na u tom rasponu tokom prvog kvartala sledeće godine, a da će se vratiti na centralnu vrednost od 3 odsto u drugoj polovini godine. „Sve više radova svetskih ekonomista „hvata korak“ sa prakosom koju godinama unazad pokazuju određene zemlje u razvoju sa istaknutim nivoom evroizacije/dolarizacije“ navodi se u saopštenju NBS i ističe da je stabilnost deviznog kursa lokalne valute u odnosu na repernu valutu od velike važnosti za stabilnost cena i finansijskog sistema.Bzna inflacija u Srbiji se od početka godine kreće na nivou od oko 2 odsto čemu je doprinela stabilnost deviznog kursa, budući da je kurs dinara prema evru već godinama relativno stabilan.NBS objašnjava da je izvesno da će se međugodišnja inflacija na nivou pojedinačnih meseci još neko vreme kretati iznad gornje granice dozvoljenog odstpanja, ali će prosečna međugodišnja inflacija u 2021. i 2022. godini ostati u granicama cilja.

Srbija

Dačija se orijentiše na gas zbog rasta cena drugih goriva

Tečni naftni gas (TNG) može da bude dobra zamena za ostale naftne derivate, naročitu u vreme kada njihova cena raste svake nedelje, kažu u kompaniji Dačija. To gorivo je kako se navodi ekološki prihvatljivo, pristupačno i sigurno."Dačija je učinila TNG pristupačnijim rešenjem jer ga je ponudila u svim svojim modelima, Sanderu Stepvej, Loganu, Dasteru i novom Jogeru, prepoznatljivima po oznaci ECO-G", kaže Damian Laplan, šef odeljenja za međusektorske usluge u toj kompaniji.Prema njegovim rečima TNG "usrećuje" dosta kupaca koji su odabrali Dačijin motor ECO-G, koji koristi benzin i gas. On smatra i da se kupci koji jednom pređu na gas nikada ne vraćaju na staro.Napominje se da je TNG shvaćen kao opasan i zastareo, ali to je potpuno neosnovano, jer je decenijama usavršavan i sada je siguran, pouzdan i jednostavan. Uz to, jeftiniji je od dizela i emituje manje CO2 (ugljen-dioksida).Sve bolji uslovi za obnovljive izvore energije u SrbijiPlaćamo li potrebu ili luksuz: Analiza računa za struju TNG se upotrebljava kao pogonsko gorivo od 1979. godine, a najviše u Koreji, Rusiji, Tajlandu, Meksiku i Turskoj. U Evropi su predvodnici Poljska, Ukrajina i Italija. Danas TNG pokreće 28 miliona vozila širom sveta. Damian kaže da se TNG-a u tim zemljama objašnjava velikim rezervama prirodnog gasa ili poreskim olakšicama jer se smatra čistim gorivom (manje emisije CO2 i niže takse za zagađivanje prirodne sredine). Vozila sa TNG-om u Francuskoj nose i oznaku da koriste čistije gorivo.Većina automobila sa TNG-om naknadno je opremljena, jer je, kako se objašnjava, reč o procesu koji zahteva saradnju sa specijalizovanim servisima. Predstavnici Dačije kažu da trenutno jedini na tržištu nudie TNG kao opciju na svim modelima vozila.U Srbiji je Dačija prvo ponudila model Duster sa TNG motorom 2020. godine, a ove godine ponudu je proširila na sve putničke modele, prenose Vrele gume. Over godine prodaja takvih vozilas skočila je i u Francuskoj, za četiri puta.Vozila troše više TNG-a nego kada idu na benzin, ali je, kako se podseća, prosečna cena TNG-a u Srbiji za 40% manja od cene benzina. U proseku TNG ispušta 10% manje CO2 od benzina.

Srbija

Raspisan tender za novu zgradu Infektivne klinike u Novom Sadu

Klinički centar Vojvodine raspisao je tender za izbor projektanta nove zgrade Infektivne klinike, koja će se graditi uz pomoć Kancelarije za upravljanje javnim ulaganjima.Sadašnju Infektivnu kliniku čine tri zgrade koje su sagrađene u različitim vremenskim periodima.Kako se navodi u tenderskoj dokumentaciji, ponuđač koji dobije posao treba da pripremi dokumentaciju za rušenje dve postojeće zgrade u sklopu Infektivne klinike, uz zadržavanje preostale prizemne zgrade koja je uređena 2018. godine sredstvima pokrajinske vlade u visini od oko 70 miliona dinara.Jedan od problema prilikom transporta pacijenata je bio nemanje lifta koji bi trebalo da bude obuhvaćen novim projektom zgrade. Novim projektom bi trebalo da se udvostuči površina Infektivne klinike u odnosu na sadašnju kvadraturu.  Rok za dostavljanje ponuda za izradu projekta je 8. novembar, a procenjena vrednost nabavke je 10,5 miliona dinara bez PDV-a.

Srbija

Ziđin planira veću flotaciju za rudnik u Velikom Krivelju

Rudarska kompanija Ziđin podnela je zahtev za odlučivanje o potrebi da se napravi procena uticaja na životnu sredinu projekta kojim se planira povećanje kapaciteta za flotacijsku preradu rude sa površinskog kopa Veliki Krivelj kod Bora, saopštilo je Ministarstvo zaštite životne sredine.Kako je ranije najavljeno, do aprila je izvedeno oko 30% radova na izgradnji nove flotacije rudnika Veliki Krivelj, a vrednost ove investicije je 57,8 miliona dolara (49,7 miliona evra).Kako je navedeno u projektu, nova flotacija rudnika Veliki Krivelj će raditi sa kapacitetom od 13,2 Mt (megatona), uporedo i nezavisno od postojeće čiji je kapacitet 9,9 Mt suve rude.Nova flotacija biće izgrađena blizu postojeće, istočno od flotacije, ispod mesta gde se obavlja filtraža bakra. Ukupna površina industrijske zone iznosiće oko preko dve hiljade kvadrata.Ziđinu odobreno proširenje rudnika "Čukaru Peki"Bor: Radnici "Ziđin kopera" nastavljaju pregovore o kolektivnom ugovoru Glavni pogonski objekti nove flotacije u ovom projektu biće bunker rovne rude, postrojenje za primarno drobljenje, skladište primarno izdrobljene rude, transportni koridor za transportne trake, mlevenje i flotacijsko postrojenje, zgušnjivač i postrojenje za filtriranje, kao i pomoćni objekti kao što su skladište reagenasa, prostorija za pripremu reagenasa i odeljenje duvaljki.Kompanija Ziđin povezuje se sa aerozagađenjem u Boru, kao i sa čestim zagađenjem reke Timok u koju ispušta otpadne vode. Krajem prošlog meseca kompanija je u Boru otvorila i rudnik zlata i bakra Čukaru Peki.Početkom prošle godine Centar za istraživačko novinarstvo (CINS) pisao je kako se Ziđin našao na sudu zbog aerozagađenja u Boru. Rudarsko-topioničarski basen (RTB) Bor je od 2018. godine u većinskom vlasništvu Ziđina.Stanovnici sela Krivelj očekuju da budu potpuno preseljeni zbog proširenja rudnika. Preseljenje je razmatrano i u prostornom planu iz 1977. godine. Meštani Velikog Krivelja uputili su resornom ministarstvu zahtev da ovo preseljenje bude u skladu sa rudničkim kartama overenih rezervi, kako se za pola veka ne bi ponovo selili."Država u oblasti rudarstva štiti interese kompanija, na štetu građana"Rudna bogatstva Srbije vrede 200 milijardi dolara

Srbija

ZA NEKU LISTU? Proizvođaču auspuha 10.000 evra po zaposlenom, pogon otvara ovog meseca

Pogon nemačke kompanije Boysen biće otvoren u Subotice u novembru, objavio je RTV. Firma je pre dve godine dobila subvencije od 10.000 evra po zaposlenom, kako je Nova ekonomija već pisala.RTV za ovo ulaganje piše da je najveća grinfild investicija u istoriji Subotice i da će njena vrednost biti 65 miliona evra.Nemačka kompanija Boysen je 2018. godine osnovala istoimeno preduzeće registrovano u Subotici.U maju 2019. godine su konkurisali za dobijanje subvencija. Boysen je u oktobru 2019. sa Ministarstvom privrede potpisao ugovor o dodeli državne pomoći od četiri miliona evra.Kompanija se ugovorom obavezala da svakom novozaspolenom isplaćuje osnovnu zaradu koja je za najmanje 20 odsto veća od minimalca.Obavezu da do kraja 2023. godine zaposleni 400 novih radnika na neodređeno vreme i da uloži najmanje 55,5 miliona evra u istom roku. Na plate radnika bi u ovom periodu trebalo da potroše najmanje 8,49 miliona evra. Prvobitno je bilo ugovoreno da se subvenije isplate u četiri tranše, ali je aneksom ugovora u maju 2021. godine izmenjeno da se državna pomoć isplati u tri tranše - prva 2022. godine u iznosu od 2,4 miliona evra, druga 2023. 1,1 miliona evra i treća 2024. godine 518 hiljadu evra.Za isplatu prve tranše, uslov je da Boysen zaposli 110 radnika i uloži 51 milion evra, za drugu da zaposli još 190 radnika i uloži 4 miliona evra i za treću da zaposli još 100 radnika i uloži dodatnih 500.000 evra.Boysen je u obavezi da ne smanjuje ukupan broj zaposlenih na neodređeno vreme ispod 400 zaposlenih u periodu od pet godina od završetka investicionog projketa. To znači da kompanija ne bi smela da otpušta radnika pre kraja 2028. godine.Boysen se bavi izduvnom tehnologijom i preko svojih 12 zavisnih društava poseduje pogone za proizvodnju u Nemačkoj, Kini, Južnoafričkoj Republici i Indiji. Glavna tržištva su uglavnom zemlje EU, a najznačajniji klijenti su Mercecdes-Benz, Audi, Bently, Porshe, Bugati, MAN i Volkswagen, piše u ugovoru o dodeli državne pomoći.Boysen je u 2018. godine u okviru istoimene grupacije ostvario prihod od blizu 1,5 milijardi evra i zapošljavao 2.423 radnika.

Srbija

I proizvođači hrane za kućne ljubimce osećaju posledice krize

Domaći proizvođači hrane za pse i mačke se sada suočavaju sa nestašicom i visokim cenama sirovina i ambalaža zbog situacije na tržištu koju izazvala pandemija. Kažu da na ovom tržištu nema pravila, možete danas da otvorite, a sutra da propadnete.Vlasnici kućnih ljubimaca za svoje pse i mačke uglavnom biraju hranu koja u sebi sadrži proverene i kvalitetne sirovine, ali im je podjednako važno da proizvodi budu cenovno pristupačni. Na žalost, aktuelna kriza je dovela do toga da u ukupnoj prodaji ovakve vrste hrane trenutno većinu čine najjeftiniji proizvodi, kaže za Biznis i finansije Predrag Gvozdenović, vlasnik proizvodnje hrane za pse i mačke „Premil“ iz Kovina.Prema njegovim rečima u proizvodnji hrane za pse i mačke pored mesa kao primarne sirovine sve više koriste biljke razne žitarice, masti, biljna ulja, kao i mešavina određenih specijalnih biljaka koje pomažu u rešavanju problema sa alergijama i organima za varenje kod pasa.Proizvodnja hrane za kućne ljubimce izuzetno je zahtevna. Ni najbolja oprema, ni vrhunske recepture ili sirovine nisu same po sebi garancija visokog kvaliteta proizvoda, već je najvažnije znanje kako sve to uklopiti na odgovarajući način.Proces proizvodnje zahteva niz različitih zanimanja, od veterinara, tehnologa, stručnjaka za spoljnu trgovinu, administrativnih radnika i komercijalista do pakera, vozača, magacionera, majstora, građevinskih radnika itd, dodaje on. Iako dosta ljudi ne uspeva, sve više je onih koji dugo posluju i pristojno zarađuju. Zbog pandemije korone, u humanoj industriji nije bilo potrošnje što je uzrokovalo i poremećaje u dobavljačkom lancu sirovina za proizvodnju hrane za ljubimce. Kultura držanja kućnih ljubimaca je na višem nivou u odnosu na prethodne godine, pretpostavka je da će tržište nastaviti da raste, predviđa Gvozdenović.„Kvalitet proizvoda ne možemo odrediti ni po pakovanju, ni po ceni. Važno je i da ne sadrži sastojke iz Kine, dok se Francuska veoma brine o ishrani ljudi i životinja jer ima stroge propise, objašnjava Mirjana Tončić, vlasnica i direktorka firme „New instinct“ koja uvozi hranu iz Francuske.Firma dobro posluje uprkos tome što je proizvod skuplji i što je, prema njenim rečima, u našoj zemlji teško raditi uvoz bilo kakve hrane. Nema pravila u ovoj grani industrije što se tiče poslovanja, ali je loše je za posao da prodavnicu otvore oni koji nemaju bar neko predznanje o kućnim ljubimcima i ako prodavac ili vlasnik nemaju želju da nešto o tome nauče, dodaje Tončić.